Savjet za regionalnu saradnju RCC i Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP pokrenuli su danas Regionalnu mrežu žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici STEM kao dio zajedničke inicijative ove dvije organizacije na polju ekonomskog osnaživanja žena, naslanjajući se na Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište za period 2021-2024. godina.
Kako je saopšteno iz RCC-a, generalna sekretarka Savjeta Majlinda Bregu istakla je da muškarci brojčano nadmašuju žene u radnoj snazi regiona za više od milion.
“Osim toga, razlike u platama između muškaraca i žena u svakoj ekonomiji Zapadnog Balkana posebno su velike u strukama koje se smatraju ‘muškim’ kao što su tehnologija i računarske nauke. Između 70 i 85 odsto diplomaca su žene u zdravstvu, manje od 40 posto ih je u poljoprivredi, a samo između 20 i 30 posto u oblasti inženjerstva. Stope zaposlenosti obrazovanih žena veće su od stopa muškaraca, ali uprkos tome, oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike i dalje ovjekovječuju nefleksibilne, isključive kulture kojim dominiraju muškarci. Iskreno vjerujemo da ova inicijativa osnaživanja mladih žena da se školuju i grade karijeru u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici dolazi u pravo vrijeme, s obzirom na ekonomske poteškoće s kojim se cijeli region suočava usred krize izazvane Covidom”, rekla je Bregu.
Cilj Mreže je da se povećaju ograničene mogućnosti za djevojke i žene u kontekstu školovanja i radnih mjesta na Zapadnom Balkanu, sa osvrtom na oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike.
Iz Savjeta za regionalnu saradnju poručuju da će i u budućnosti nastaviti da radi na ekonomskom osnaživanju žena kroz Mrežu žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, kampanju WE, kao i kroz ohrabrivanje mladih žena da se takmiče na našem takmičenju Balkathon i na najbolji način iskoriste digitalne alate.
Pomoćnica generalnog sekretara i direktorica Regionalnog biroa za Evropu i Zajednicu nezavisnih država Mirjana Špoljarić Eger rekla je da su poslovi u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike neki od najbrže rastućih u svijetu, pri čemu će za 90 odsto budućih poslova biti potrebne vještine u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija.
“Žene obavljaju samo oko 14 posto poslova u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike na Zapadnom Balkanu. Razlika u platama je obično manja u ovim oblastima nego u drugim granama. Slaba vidljivost žena u pomenutim oblastima jedan je od najvećih razloga koji se navode kada su u pitanju rodne razlike u stečenim diplomama u ovim oblastima, karijerama, počevši od početnih radnih mjesta pa do rukovodećih, kao i osnivačima tehnoloških preduzeća. Ne možete postati ono što ne vidite da postoji. Upravo zato želimo da povežemo žene u ovim oblastima, jedne sa drugima, sa mentorima, ali i sa potencijalnim investitorima”, dodala je Špoljarić Eger.
Bregu je naglasila da su regionu nedostajale žene kao uzori.
“Sve do sada! Cilj Regionalne mreže žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici je da se pronađu brojne druge uspješne žene u ovim oblastima čiji će profesionalni život biti poruka svim mladim ženama u regionu da to i one mogu ostvariti! Ne želimo da jadikujemo zbog poteškoća s kojim se žene suočavaju već želimo da otvorimo diskusiju o glavnim izazovima i ispitamo brojne mogućnosti da žene napreduju i uspiju u oblastima nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike”, zakjučila je Bregu.
Kao dio iste inicijative, Savjet za regionalnu saradnju je, dan ranije, predstavilo studiju pod nazivom „Ekonomske koristi rodne jednakosti i osnaživanja žena u šest ekonomija Zapadnog Balkana“ koja predstavlja sveobuhvatnu analizu postojeće situacije u pogledu rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena na Zapadnom Balkanu.
Glavni nalazi studije ukazuju da bi se BDP po glavi stanovništva regiona mogao povećati za jedan i po odsto do 2035. godine ako vlade i privredni subjekti poduzmu koordinirane napore da se smanji rodna razlika u stopama zastupljenosti.
Više žena na Zapadnom Balkanu radi kao neplaćeni članovi porodice nego u Evropskoj uniji. Šest ekonomija Zapadnog Balkana su i dalje daleko od rodne jednakosti sa učešćem žena na srednjim i višim upravljačkim položajima od 29 posto 2019. godine (pet procentnih bodova ispod EU). Osnaživanje žena u šest ekonomija Zapadnog Balkana ispod je prosjeka Evropske unije. Prosječna ocjena u indeksu osnaživanja žena regiona 2019. godine iznosila je 52,4, dok je prosječna ocjena EU bila 80 od 100. Od šest ekonomija, Albanija je zabilježila najbolju ocjenu indeksa osnaživanja žena i u ukupnom indeksu zauzela 18 mjesto, i to ispred ekonomija južne Evrope kao što su Grčka, Španija i Italija.
