Budžet Ministarstva nauke najveći do sada

Budžet Ministarstva nauke za 2018. godinu je najveći do sada, i uvećan je za 60 odsto, što će nam omogućiti da otpočnemo planirane aktivnosti koje su definisane u novoj Strategiji, a koja se trenutno nalazi na javnoj raspravi, saopštila je ministarka Sanja Damjanović odgovarajući na pitanja novinara na današnjoj konferenciji povodom predstavljanja Predloga Zakona o Budžetu za 2018. godinu, a koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.

<<<Zadužujemo se 295 miliona eura, nema povećanja plata, penzije neće kasniti<<<

Kada je u pitanju nivo ulaganja u nauku i razvoj u Crnoj Gori, on je još uvijek na nižem nivou u odnosu na EU prosjek, posebno nivo ulaganja privatnog sektora u istraživanje. Zato je cilj Ministarstva nauke za narednu godinu, naglasila je ministarka, da kroz realizaciju aktivnosti podstakne ulaganje iz privatnog sektora, kao i korišćenje međunarodnih fondova.

“Kad je riječ o EU programu Horizont 2020, od ove godine imamo značajno bolje rezultate i uključivanje u nekoliko krupnih naučnih projekata, tako da smo u ovoj godini ostvarili neto pozitivan povraćaj uloženih sredstava. To je znak da smo na dobrom putu”, istakla je Damjanović.

Ministarstvo nauke je prepoznalo izazove i jasno definisalo tri cilja: poboljšanje ljudskih resursa i istraživačkih kapaciteta putem zapošljavanja mladih ljudi, doktoranata, na univerzitetima, ali u privredi i omogućavanje rada na istraživačkim i inovativnim projektima koji će imati aktivnu komponentu internacionalizacije, tj. mobilnosti, jer je uspostavljeno partnerstvo sa vodećim evropskim naučnim institucijama.

“Time ćemo uticati na smanjenje odliva talenata, ali i na otvaranje istraživačkih pozicija u privatnom sektoru”, naglasila je ministarka.

Drugi cilj Ministarstva nauke za narednu godinu je finansiranje naučnoistraživačkih i inovativnih projekata koji će biti usmjereni ka krupnijim, razvojnim projektima i imati za cilj tehnološki oporavak Crne Gore.

“Koristićemo nacionalna sredstva koja treba da budu poluga za korišćenje međunarodnih fondova, posebno iz EU programa Horizont 2020, a za ovu realizaciju će biti važno priključivanje vodećim evropskim naučnim infrastrukturama koje omogućavaju umrežavanje, kao i transfer znanja i savremenih tehnologija. Zbog posljedica tranzicije, tehnološki nivo naše privrede je ispod nivoa razvijenih zemalja. Iz tog razloga smo inicirali osnivanje velike naučne infrastrukture Međunarodnog naučnog instituta, koji će predstavljati zamajac novog ciklusa razvoja naše privrede, naučnotehnološkog oporavka regiona, ekonomije bazirane na znanju, od čega će korist imati društvo u cjelini. Sve ovo bi spriječilo ne samo odliv talenata, već bi region postao mjesto koje bi privlačilo vrhunske stručnjake”, objasnila je Damjanović.

Prema njenim riječima, Crna Gora mora biti usmjerena ka inovativnosti, da bi se ostvarile šanse na globalnom tržištu.

“Ovo polje je atraktivno za mlade ljude koji sve više ovdje vide šansu za zapošljavanje. Cilj je da kreiramo bolje uslove za samozapošljavanje putem uspostavljanja inovativnog startup ekosistema, za šta je neophodno uklanjanje barijera putem zakonskih promjena, a u čemu smo osigurali podršku Evropske komisije, koja će pomoći da se takva politika realizuje. Pružanjem novih finansijskih instrumenata, kao i ambijenta za rad, daljom realizacijom Naučno- tehnološkog parka unaprijedićemo sinergije između privrede i nauke”, zaključila je ministarka.

S.Đ.