Čekajući zakon: Zaposleni u trgovinama radiće i ovog ljeta nedjeljom

Zaposlene u sektoru trgovine obradovala je najava da će im nedjelja biti neradni dan. Vlada je utvrdila Predlog zakona o unutrašnjoj trgovini, dostavila ga Skupštini, poslanici su rapravljali o njemu, ali je usvajanje zakona odloženo, po sadašnjim najavama, za jesen. Iako, su poslodavci od početka tvrdili da podržavaju uvođenje neradne nedjelje, ipak su se predomislili pa je Unija poslodavaca je odlučila da Ustavnom sudu uputi inicijativu radi ispitivanja Zakona o unutrašnjoj trgovini.

<<<Neradna nedjelja ide na Ustavni sud<<<

<<<Keković: Inicijativa protiv neradne nedjelje nekorektna<<<

Ovu inicijativu UPCG-a ne podržavaju u Uniji slobodnih sindikata i tvrde da je nekorektna, kao ni mnogi građani koji su učestvovali u anketi na Facebook strani Podgoričkog vremeplova. Rezultat ankete je više nego jasan – 90 odsto učesnika ankete je za uvođenje neradne nedjelje, a samo deset odsto je protiv.

<<<Glasajte na Podgoričkom vremeplovu: Da li ste za neradnu nedjelju<<<

U komentarima u anketi otvoril se polemika onih koju za i protiv uvođenja radne nedjelje.

Samo neki od komentara su:

-Nema to veze sa nedeljom. To je priča za srednju klasu. Jer kada sve bude zatvoreno nedjeljom,onda će te isti vi da kukate kako ne možete nista da kupite (po principu “muka li je narodu ugoditi”) Treba da se zna broj radnih sati, slobodnih dana, cijena satnice, da svi primaju platu preko banke. E kada se za to izborite dame i gospodo onda dizite glas za tu “nedelju”.

-Tačno tako. Još da prime svi punu platu preko računa, a ne minimalac.

-Ko radi nedjeljom tu radnici moraju dobiti 100 odsto nadoknade za prekovremeni rad ili slobodne sate. To je pravi zakon!

-Sasvim je nebitno da li će se raditi nedjelja, ponedjeljak … ili neki drugi dan. Pitanje je samo realnog obračuna zarada. Vikend mora biti 150 odsto više plaćen (8+4). Osoba mora imati 40-to časovnu radnu nedjelju. Sramota je da radno angažovani u diskontu…primi samo 250 eura. Da li se od toga može živjeti. Ne može.

– U Titovo vrijeme nedeljom prodavnice nisu radile. Koristile su se papirne kese i korpe. Gazirana pića su bila isključivo u staklenim bocama čak i kisjelo mlijeko. Flaše za kisjelo mlijeko su bile povratna ambalaža. Zar je teško toliko da danas ne može biti isto. Nedelja je dan za porodicu. Benzinske pumpe, apoteke i bioskop da rade i to je to…

-Naravno!!! Pa.kad u nedelju odemo svi na more biće 70 posto vise turista nego lani 😊

-Treba da se neradi i subota i nedelja jer u ugovoru koji potposuje radnik piše 40 sati nedeljno a mi radimo svaki dan

-Bolje spasiti ove namučene žene po marketima i sačuvati porodice nego gazdama puniti džepove. ..

-Potrebno je vratiti onu staru nedelju, da se skine prašina sa nje,damo joj onaj sjaj i ono znacenje sto je nekada imala. Pustiti da se mnogima vrati osmijeh na lice i toplina oko srca. Dozvoliti da se osjeti slobodna nedelja.

-Ne znam ko moze da glasa za NE?! I taj narod dušu ima

-Privatnici su uveli da se radi nedeljom. Niko nebi trebalo da radi nedjeljom kao što je nekad bilo.

-U cijelom svijetu, gdje god odete, radi se i nedeljom. Mora biti otvorenih prodavnica i molova. Samo platite radnike za taj rad.

-Podržavam neradnu nedelju.  Mada mislim da bi trebalo izvršiti izmjene u trajanju radnog dana, u smislu skraćivanja satnica, što bi zahtijevalo zapošljavanje više ljudi. Na taj način utiče se na nezaposlenost, kao i bolju raspodjelu i organizaciju privatnog vremena. To je svakako široka tema, kojom se treba ozbiljnije baviti. Čovjek treba da radi, kako bi sebi obezbijedio sredstva, od kojih može da živi i zadovolji primarne i sekundarne potrebe, a ne da bude “rob” poslu. Jer zivjeti, ne znači samo raditi!

Podsjećamo Predloženim zakonom je utvrđeno da nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika radiće apoteke, specijalizovane prodavnice ili kisoci za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinske stanice ili prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, kao i pijace, štandovi, tezge, vitrine i automati izvan pijaca i pokretne prodavnice.

Slijede prodavnice, kiosci i automati smješteni unutar zatvorenih područja, autobuskih, željezničkih stanica, aerodroma i luka, zatim štandovi i kiosci u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladišta trgovinu na veliko.

A.O.