Crna Gora ni nakon pola godine od formiranja nove Vlade nije dobila budžet zbog čega trpe poljoprivrednici, policija, ali i drugi budžetski korisnici.
Budžet koji je Vlada projektovala na dvije i po milijarde eura zvanično je trebalo da počne da se primjenjuje od 1. juna, ali do toga nije došlo budući da se crnogorski poslanici još nijesu izjašnjavali o najvažnijem ekonomskom aktu u državi.
Vlasnik preduzeća za proizvodnju sadnica voća, cvijeća i ukrasnog bilja Željko Vidaković kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da direktno ne zavisi od pomoći države, ali da zbog šestomjesečnog čekanja na novi agrobudžet trpi gubitke.
“Meni je ostalo neprodato preko deset hiljada sadnica maslina jer oni koji bi ih sadili ne znaju hoće li ih država subvencionisati i pomoći im u podizanju maslinjaka. Zato se ne usuđuju da kupe masline i voćke. Moj promet je ove godine minimalan upravo zato što čekajući agro budžet dođe ljeto. Ljudi nijesu zasadili sadnice ovog proljeća nego će po svoj prilici na jesen, a to znači da ovu godinu svi gubimo”, upozorava Vidaković.
Vlada krivi poslanike
Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je 31. maja u crnogorskom parlamentu kazao da zbog neusvajanja budžeta Ministarstvo poljoprivrede ne može da usvoji agrobudžet koji je odavno spreman, niti da isplati vanrednu premiju stočarima i proizvođačima mlijeka kojima su značajno povećani troškovi zbog poskupljenja stočne hrane.
Stijović je za neusvajanje budžeta optužio poslanike i vlasti i opozicije:
“Mjesecima govorim da su najveći problemi u poljoprivredi i oni svakodnevno rastu. Mi uspijevamo za sada da pomognemo poljoprivrednim proizvođačima. Vi ovdje optužujete Vladu da ne može da riješi brojne porbleme. Naravno da ne može jer svi vi ovdje nijeste sposobni da usvojite budžet”, rekao je.
Aleksandar Stijović je jedan od 12 ministara u Vladi premijera Zdravka Krivokapića koju je crnogorski parlament izglasao 4. decembra prošle godine.
Stupili su na funkcije nakon avgustovskih izbora na kojima su vlast osvojile tri liste predvođene prosrpskim Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA. Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića je nakon tri decenije prešla u opoziciju.
Opozicija krivi Vladu
Iz DPS kažu da su politika aktuelne Vlade i neusvajanje agrobudžeta poljoprivredu u Crnoj Gori doveli do kolapsa.
“Crnogorski poljoprivrednici suočavali su se sa raznim izazovima, ali nikada, kako i sami kažu, nijesu bili na ovaj način iznevjereni i dovedeni do situacije da na ulici moraju potražiti svoja prava i pomoć od države”, navodi član Izvršnog odbora DPS Mihailo Anđušić.
Iz DPS pitaju ministra Stijovića da li je tačan podatak da je zbog neusvajanja agrobudžeta ostalo neprodato preko 100 tona sjemenskog krompira i preko 30 tona sjemenskog luka, sa sadnicama različitog voća i vinove loze.
I lider opozicione Socijaldemokratske partije Raško Konjević optužuje Vladu i vladajuću većinu za polugodišnje čekanje na budžet, zbog čega, kako je rekao, trpe svi.
Ako je ministar Stijovic nezadovoljan vecinom koja ga je izabrala ima jednostavno rjesenje: Napusti Vladu da se ne “nervira” zbog tako neodgovorne vecine.
Jedina smo drzava koja ulazi u sesti mjesec a da nema BUDZET.
Trpe gradjani i institucije koje ne mogu da funkcionisu. https://t.co/llTLLJ1z4k— Rasko Konjevic (@raskokonjevic) May 31, 2021
Policija bez novca i automobila
Osim poljoprivrednika, neusvajanje budžeta pogađa i policiju jer Uprava policije bez novca iz državne kase ne može da plati rate za službena policijska auta kupljena na lizing, pa je morala da ih vrati.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je 7. maja, na sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu, kazao da očekuje da će riješiti problem i da policija neće ostati bez automobila, koji im predstavljaju osnovna sredstava za rad.
Iz policije su 25. maja saopštili da je Vlada donijela dva zaključka, od kojih se jedan odnosi na pitanje službenih patrolnih vozila, a drugi na nabavku goriva za policijske automobile. Kako su naveli, ta pitanja će biti riješena kroz postupke javnih nabavki.
Politika ispred opšteg interesa
Rasprava o predlogu budžeta završena je 20. maja, ali on nije usvojen jer je Demokratski front (DF) tražio nove konsultacije sa premijerom Zdravkom Krivokapićem o brojnim pitanjima, među kojima je popis stanovništva.
Do sada je DF podršku budžetu uslovljavao izglasavanjem tužilačkih zakona u Skupštini Crne Gore, koji su i usvojeni 27 maja.
Ministar finansija Milojko Spajić pozvao je 31. maja poslanike u crnogorskom parlamentu da izglasaju budžet, za koji je rekao da je “najbolji u istoriji”. Ponovio je da je predlog budžeta transparentan, da nema smanjenja penzija, plata, socijale…
Spajić je napustio karijeru u međunarodnim finansijama i vratio se u Crnu Goru na poziv Krivokapića da uđe u Vladu.
Govoreći o usvajanju budžeta jedan od lidera DF Andrija Mandić je 30. maja, gostujući na televiziji A1, kazao je da je greška da o sudbini narodnog novca u Vladi odlučuju neiskusni ministri.
“Nama se dešava da oni kojima majke kući ne daju novčanik da upravljaju kućnim budžetom sada upravljaju milijardama eura našeg novca“, kazao je Mandić.
Poljoprivrednik Željko Vidaković za RSE kaže da je iz ugla građanina nedopustivo da se politizuje pitanje budžeta koje je od životne važnosti za poljoprivrednike i njihov opstanak:
“Parlamentarna većina na ovaj način ugrožava sve građane i one koji su glasali za njih i one koji nijesu. Tim svojim uslovljavanjem nas sve ugrožavaju.”
On smatra da su političke mahinacije glavna prepreka za usvajanje budžeta:
“Ne aboliram Vladu, ali je nepošteno napadati ministra ako ih je čovjek toliko puta pozvao da urade ono što treba, a to je da usvoje budžet.”
Iz nevladine organizacije Institut alternativa pozivaju poslanike da prestanu sa uslovljavanjem usvajanja Predloga zakona o budžetu i da taj akt što prije usvoje, kako bi se okončao režim privremenog finansiranja. Predstavnik Instituta alternativa, Marko Sošić, kazao je da bi krupne izmjene predloženog budžeta, koje poslanici traže, trebalo ostvariti kroz izmjene sistemskih zakona.
Novo odgađanje i novi rokovi
Budžet je zvanično trebalo da počne da se primjenjuje od 1. juna, ali će zbog njegovog neusvajanja Vlada morati ponovo da piše amandman i da odredi novi rok za stupanje na snagu najvažnijeg ekonomskog akta.
Do novog roka biće nastavljeno privremeno finansiranje što znači da potrošačke jedinice budžeta mogu mjesečno da dobiju jednu dvanaestinu prošlogodišnjeg iznosa.
Vlada je predlog zakona o budžetu proslijedila Skupštini 31. marta, što je bio zakonski rok do kada ga mora poslati nakon ulaska u ovu godinu sa privremenim finansiranjem.
