Ekonomija

Da li kineski krediti vode zenlje Zapadnog Balkana u političku zavisnost?

Na globalnoj sceni pojavila se opasnost da Kina, preko naigzled povoljnih kredita, pretvori zemlje Zapadnog Balkana u “trojanske konje” u Evropskoj uniji, piše Radio Slobodna Evropa.

Ovo pitanje je otvoreno nakon upozorenja Evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana “da Kina svojim investicijama pokušava da ostvari svoj politički uticaj u zemljama Zapadnog Balkana, te buduće članice Evropske unije pretvori u svoje “trojanske konje”. Slično upozorenje je stiglo i iz Sjedinjenih Američkih Država.

Naime, 16 senatora je izrazilo zabrinutost zbog kineskih investicija čiji je cilj, kako su rekli, da primamljive kredite pretvore u politički kapital u zemljama koje budu imale problema sa vraćanjem zajma. U upozorenjima iz EU i SAD se pominju zemlje Zapadnog Balkana, pa i Crna Gora u kojoj se realizuje kapitalni projekat autoputa kreditom kineske državne kompanije.

Dugogodišnji crnogorski diplomata, a sada profesor na bostonskom Univerzitetu Vesko Garčević kaže da je zabrinutost vrlo realna i konkretna i da je proizvod shvatanja da je Kina ostvarila veliki uticaj ne samo na Zapadnom Balkanu nego na prostoru Centralno-Istočne Evrope.

Garčević

“Poznato je da Kina stoji iza ideje kluba 16+1. Na Zapadnom Balkanu se sva priča može objasniti iz tri ugla. Prvo, niko ne osporava pravo i interes da zemlje sarađuju sa Kinom. To žele sve zemlje, jer je Kina jedna od globalnih sila. Drugo je na koji način sarađujete i koje je vaše mjesto u toj saradnji. Tu je slaba tačka Balkana. Jer mislim da su sve zemlje postavile sebe kao mlađeg ili slabašnog partnera koji sebe dovodi u zavisnost od jakog partnera kao što je Kina. Kina uz pomoć svojih mekih kredita, koji su na prvi pogled povoljni, zadužuje te države. Crna Gora je dužna skoro milijardu, Srbije dvije milijarde, a BIH skoro dvije milijarde itd. Problem vraćanja tih dugova je nešto što će se pojaviti kao gorući izazov za nekoliko godina, među svim ovim zemljama”, kazao je on za RSE.

On navodi da sada vlada jedna vrsta medenog mjeseca u saradnji između Kine i ovih zemalja, ali kad računi dođu na naplatu, dobiće se jedan gorak ukus.

“Istovremeno problem je što se to, kako ja vidim u Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu, predstavlja kao kineske investicije. To nisu kineske investicije. To su zapravo investicije koje dolaze od tih kredita. Zemlje, građani i država će otplaćivati te kredite, a angažovane su kineske firme, kineski radnici i što se u tim poslovima 80% do 90% tog novca vraća Kini. Tako se Kina predstavlja kao veliki dobročinitelj za novac tih država. To je možda najvidljiviji aspekt priče je to što je ovo dio velikog plana koji je sažet u koncept koji se zove – jedan put, jedan pojas. Gdje su svi ovi infrastrukturni projekti dio jednog šireg projekta. Znači, to je složena priča u kojoj su zemlje Balkana dovele sebe u jedan nepovoljan položaj i toga će biti svjesne tek u narednom periodu”, dodaje Garčević.

Prema njegovim riječima, EU ne radi dovoljno na promjeni pristupa.

“Ideja koja je promovisana početkom godine o takozvanoj novoj strategiji za Zapadni Balkan, maltene je sahranjena prije nego što je zaživjela. Ta ideja je imala u svom jednom dijelu akcenat upravo na infrastrukturnim i drugim finansijskim projektima za Zapadni Balkan kako bi parirala Kini. Ukoliko se tu nešto ne učini, zemlje će se sve više okretati onome koji može da ponudi više, a to je logika kapitala i tržišta. U tome će na žalost mali i slabi da stradaju, a to će da budu zemlje Zapadnog Balkana. I ova priča o prijetnjama mjerama u MMF-u, ako pogledate širu sliku, suština je da Kina pokušava da formira jedan alternativni globalni finansijski sistem. I u tom sistemu, ako ne možete da ostvarite ono što želite u MMF-u, okretaćete se više Kini koja će vam pružiti satisfakciju i finansijsku podršku. I EU treba da promjeni svoj pristup kako bi parirala Kini”, smatra Garčević.

On nadalje tvrde da sve zemlje na Balkanu treba da budu mnogo opreznije prilikom sklapanja aranžmana i sagledaju kakve to dugoročne posljedice imati za te zemlje.

“Čini se da to nije bio slučaj do sada. To bi trebalo da pokrenu same države, bez obzira šta o tome misle, EU, MMF ili SAD. Plašim se da će ti budući projekti biti u problemu i da neće dovesti do željenih efekata. To ne važi samo za nas nego treba pogledati iskustva drugih država koje su imale iskustvo sa kineskim izvođačima. Projekti su trajali duže, bili su skuplji o početno planiranih i kvalitet izvođenja nije bio na adekvatnom nivou. Oprez je više nego potreban i možda neki drugi način selektiranja potencijalnih izvođača. Evo imamo već sada izjavu ministara u Crnoj Gori da će prva etapa autoputa kasniti. Znači može kasniti i više od godinu. Naročito treba voditi računa o upozorenjima Evropske Unije, jer na kraju krajeva zemlje Zapadnog Balkana žele da budu članice EU. Ako su iskrene, ne žele da budu dio nekakvog proširenog kineskog prostora”, zaključuje Garčević.

5 Komentara na "Da li kineski krediti vode zenlje Zapadnog Balkana u političku zavisnost?"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend