Dobardžić: Od 2006. javni dug se učetvorostručio, veliki jaz između sjevera i juga

Govoreći o presjeku stanja ekonomije u Crnoj Gori, Eldin Dobardžić  iz Građanskog pokreta URA je kazao da se javni dug u periodu od 2006. godine do danas gotovo učetvorostručio i da iznosi oko 2.8 milijardi eura.

On je kazao da uprkos prognozama Ministarstva ekonomije da će se javni dug smanjiti sljedeće godine, to se neće desiti već će rasti.

„Mi imamo već u sljedećoj godini „euro bond“ obaveznice koje se moraju refinansirati. Znamo da se Ministarstvo finansija ponovo zadužilo čpo povoljnijim kamatnim stopama u iznosu od 500 miliona koji mora da se vraća u narednih 7 godina. Oni se hvale da je to dobra kamatna stopa a tih 500 miliona padaju kao balast i dodatno su povećali naš javni dug“, kazao je Dobardžić.

Naglasio je da je veliki problem crnogorske ekonomije i postojanje spoljnotrgovinskog deficita koji je največi u regionu a koji iznosi oko 50% GDP i direktno utiče na povećanje javnog duga.

„Taj spoljnotrgovinski defcit je rezultat veoma loše pokrivenosti uvoza izvozom koja je u prvim mjesecima ove godine nekih 16.5% što je najmanje u regionu bivših jugoslovenskih republika. Za posljednjih 6 godina Crna Gora je za uvoz robe i usluga dala 9,5 milijarde eura. Zemlja smo koja nažalost uvozi sve“, naglasio je Dobardžić.

On je istakao i da bi za Crnu Goru bilo dobro da uvede progresivno oporezivanje na zarade.

„Teret krize bi se tako ravnopravno podijelio, pa bi oni sa najvećim primanjima davali više novca za porez“, naveo je on.

Dobardžić kaže i da je veliki problem visoki i sada već nepremostivi jaz između kako je kazao „uslovno siromašnog sjevera i bogatog juga i centralnog dijela zemlje“

„Imamo da je svaki deseti Plavljanin zapošljen, imamo da je svaki deveti čovjek iz Andrijevice zapošljen, imamo da je svaki osmi čovjek iz Rožaja zapošljen, svaki šesti Bjelopoljac, dok npr. u Podgorici svaki drugi čovjek radi dok je u Budvi još bolja situacija po zvaničnim statistikama. To je veliki problem društva a sa njima povezane i migracije stanovništva sa sjevera Crne Gore“, ukazao je on.

Dobardžić je mišljenja da Crnoj Gori trebaju investicije iz inostranstva koje bi peglali spoljnotrgovenski deficit u zemlji i podsticali proizvodnju.

Kazao je i da bi naša berza trebalo da potraži nekog strateškog partnera u vidu razvijenih regionlnih berzi poput Bečke berze.

Dobardžić je na kraju istakao i da je za Građanski pokret URA istorijski infrastrukturni projekat u Crnoj Gori autoput trebao da se radi pod koncesionim aktom a da se aerodromi Crne Gore sačuvaju od koncesije.

„Jer je to nacionalno blago brzorastuće turističke destinacije kakva je Crna Gora i ključ problema u daljem razvoju tog preduzeća jeste partijski umjesto profesionalnog menadžmenta“, zaključio je on.