U cilju unapređenja rada u kompaniji, važno je sticati nova znanja i iskustva iz svih oblasti, naročito iz elektroenergetike kao osnovne djelatnosti Crnogorskog elektrodistributivnog sistema. To je razlog zbog kojeg inženjeri posjećuju naučne skupove, seminare, edukacije kao dobar način za razmjenu iskustava i sticanje novih znanja.
Jedan od najznačajnijih naučnih skupova iz oblasti elektrotehnike svakako je savjetovanje Međunarodnog vijeća za velike električne mreže CIGRE, gdje su predstavnici CEDIS-a imali zapaženo učešće: od rada u stručnim komitetima, predstavljanja radova na aktuelne teme, do aktivnog učešća u diskusijama na panel-prezentacijama. Sa kolegama iz drugih zemalja, stručnjaci ove kompanije bili su autori čak 15-tak radova prezentovanih na savjetovanju.
Operativni dispečer Stevan Živković bio je jedan od autora dva referata: „SF6 tehnologija u izradi VN trafostanica i njena primjena u Crnoj Gori” i „Različite definicije faktora nesimetrije napona i njihovo poređenje”.
Rade Dašić je sa Milutinom Ostojićem prezentovao je rad „Magnetno polje kablovskog voda”, a rezultati proračuna mogu se koristiti prilikom projektovanja vodova, te eksproprijacije dijela katastarskih parcela preko kojih prelaze kablovski vodovi.
Jasna Suljević je među autorima referata o izboru i primjeni linijskih odvodnika prenapona na nadzemnim vodovima, koji su koristan metod za smanjenje broja ispada uzrokovanih afmosferskim pražnjenjima na dalekovodima.
Marija Ćinćur jedan je koautor referata o tehničkim ograničenjima sklopnih prenapona primjenom kontrolisanog uključenja VN prekidača.
Takođe, sa Predragom Bogetićem i Momirom Grbovićem pripremila je za Analizu tipskih profila potrošnje kupaca priključenih na distributivnu mrežu.
Inženjerka Milica Bulatović je sa Martinom Ćalasanom sa Elektrotehničkog fakulteta pripremila referat „Pregled metoda za podešavanje parametara PID regulatora kod automatskog upravljanja frekvencijom dvogeneratorskihg sistema”, dok je Dražen Jovanović prezentovao je referat „Estimacija parametara dvodiodnog modela solarnih ćelija”.
Jelena Gajović i Ranko Vuković pripremili su referat pod nazivom Komparacija standarda i preporuka za priključenje mikro elektrana na ED mrežu i prijedlog njihove implementacije u Crnoj Gori.
Aktuelni porast interesovanja za proizvodnju električne energije iz mikro-elektrana i razmjena energije na mjestu konekcije, predstavljaju izazov za očuvanje sigurne i pouzdane distribucije električne energije do krajnjih korisnika. Osnovni doprinos rada je u predlogu implementacije standarda i formiranja regulative za priključenje mikro-elektrane na eD mrežu za potrebe Operatora distributivnog sistema Crne Gore.
Kao veza sa prethodnom temom, inženjerka Anja Čanović je bila autor rada „Mogućnost izgradnje i priključenja elektrana koje rade po principu razmjene energije na mjestu konekcije u Crnoj Gori”. Krajnji kupac će u narednom periodu moći proizvoditi energiju za sopstvene potrebe, a višak putem razmjene plasirati u sistem. Na taj način može uštedjeti na računima za utrošenu električnu energiju, ali i zaraditi od te proizvodnje.
Za ovu priliku izdvajamo rad Jelene Mrdak na vrlo aktuelnu temu balansiranja proizvodnje električne energije iz alternativnih obnovljivih izvora energije. Kao dio Međuarodne godine dostupnosti održive energije „Sustainable Energy for All” usvojena je globalna strategija Remap 2030 prema kojoj do 2030. godine 40 odsto proizvodnje električne energije treba da se obezbijedi iz obnovljivih izvora. Da bi se ovo moglo ostvariti, neophodno je razvijati tehnologije koje će omogućiti korišćenje te energije, a pri tom obezbijediti: stabilnost,p ouzdanost i sigurnost u napajanju, kao i ekonomsku isplativost. U radu su prezentovane metode balansiranja elektrićne energije proizvedene iz OIE, problem priključenja ovih izvora na mrežu i upravljanje takvim sistemom.
„Sve veća potreba za energijom, naročito električnom, kao i spoznaja o velikom globalnom zagađenju životne sredine koje nastaje u procesu proizvodnje energije od fosilnih goriva, nametnula je nadležnim institucijama u Evropi i svijetu pravljenje strategija kako bi postojeći problemi bili prevaziđeni. Kao idealno ekološko i energetsko rješenje proglašeno je rješenje proizvodnje električne energije iz alternativnih obnovljivih izvora, koji koriste energiju vodotokova, sunca, vjetra, biomasu, geotermalnu energiju. Osnovna prednost je to da se obnovljivi izvori energije nalaze u prirodi i obnavljaju se u cjelini ili djelimično”, navela je Mrdak.
Ona ističe da „ideološku viziju o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora” remeti problem njenog balansiranja.
„Kako oni nijesu stalni već vrlo promjenljivi, važan dio predstavlja način njihovog priključenja na mrežu, a da pritom parametri sistema budu u okviru prognoziranih granica. Osim problema priključenja, dominantan je i problem upravljanja sistemom koji ima nepredvidivu varijabilnu proizvodnju, koji se može djelimično ili u potpunosti odstraniti skladištenjem energije na više načina, prognozom rada obnovljivih izvora, mehanizmom uvoz-izvoz, upravljanjem potrošnjom. U okviru rada predstavljen je obračun odstupanja, određivanja cijene i finansijskog obračuna odstupanja za vjetroelektranu Krnovo, gdje se jasno uočava da u slučaju svakog debalansa postoje izvjesni troškovi za koje je balansno odgovorni subjekat ili nosilac balansne odgovornosti dužan da preuzme finansijsku odgovornost”, zaključuje autorka.
