Đukić: Završetak auto-puta istorijska prekretnica u razvoju sjevera

Izgradnja prioritetne dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa, biće istorijska prekretnica u ukupnom razvoju Kolašina, ali i sjevera države, ocjenjuje u intervjuu za Dnevne novine predsjednik Skupštine opštine Kolašin Milan Đukić.

Koliko će izgradnja prioritetne prve dionice auto-puta uticati na razvoj Kolašina, ali i sjevera države?

Đukić: Građevinski poduhvati ovakvog obima ostavljaju dubok trag u životu naše lokalne zajednice, tokom izvođenja radova i poslije završetka ovako značajne saobraćajnice. Svi uticaji izgradnje auto-puta na Kolašin su i te kako značajni zbog dugoročnih posljedica na prostor, stanovništvo i društveno ekonomske uslove. Ti uticaji se mogu podijeliti u dvije posebne grupe. Jedne čine svi efekti i posljedice izvođenja građevinskih radova na teritoriji naše opštine, a drugu grupu čine sadašnji i budući uticaji samog auto-puta, kao infrastrukturnog objekta od državnog i regionalnog značaja.

Koji su, prema Vašem mišljenju, pozitivni efekti projekta?

Đukić: Građevinski radovi na dijelu auto-puta koji pripada opštini Kolašin imali su efekat na povećanje zaposlenosti, aktiviranje lokalnog preduzetništva u građevinarstvu, promjenu i unapređenje strukture radne snage, povećanje obima poslovanja zanatstva, trgovine i ugostiteljstva. U pojedinim fazama radova, imali smo i do 200 osoba iz Kolašina uposlenih na izvođenju radova na auto-putu. To je veoma uticalo na smanjenje stope nezaposlenosti koja je u Kolašinu, prije početka radova, bila jedna od najvećih u Crnoj Gori. Početak radova donio je mnogim Kolašincima i besplatnu obuku za zanimanja kao što su operateri na dizalicama, bagerima i drugim građevinskim mašinama. Pokrivena su brojna radna mjesta od vozača i fizičkih radnika do visoko stručne radne snage – inženjera, pravnika, ekonomista, kao i onih sa diplomom iz oblasti zaštite životne sredine. Kolašinski preduzetnici su kao podizvođači uposlili svoju mehanizaciju i ljude. Mnogi su osnovali nove firme i prvi put počeli za ovakvim poslovima. Osim ovakvog direktnog ekonomskog uticaja imali smo i povećanje obima poslova u zanatstvu, ugostiteljstvu i trgovini.

Sa kojim negativnim uticajem ste se susreli, kada je u pitanju najveći infrastrukturni projekat Crne Gore?

Đukić: Građevinski radovi najvećeg obima u istoriji Crne Gore imali su i negativne uticaje, pojave i izazove za državne organe i opštinu Kolašin. U javnosti su već problematizovani neplanirani troškovi, problemi koje su izazivali pojedini podizvođači, kao i pojedine vrste kontrole i nadzora. Međutim, za nas u Kolašinu, najveći problem je predstavljao negativan uticaj na životnu sredinu. Posebno je problematično što su izostale strožija kontrola i kaznena politika u slučaju ugrožavanja rijeke Tare. Poznato je da je basen rijeke Tare upisan u mrežu objekata biosfere u okviru programa UNESCO-a “Čovjek i biosfera” (MAB) i to uvijek moraju imati na umu sve nadzorne inspekcijske službe i organi. I dalje su ugroženi korito i vodotok, a riblji fond je zbog nemara, zagađenja i povremenog “okretanja glave” ugrožen do te mjere da je posljednji čas da se nešto preduzme.

Da li je tačna informacija da je zbog izgradnje prve dionice auto-puta, u Kolašinu cijena nekretnina počela drastično da raste, kao i potražnja?

Đukić: Završetkom ove dionice auto–puta raste gravitaciona moć Kolašina, kako u pogledu ekonomije i kvaliteta života, tako i migracijskih tokova. Već sada se može registrovati uticaj ovakve saobraćajnice na ukupni ekonomski razvoj Kolašina. Cijene nekretnina su počele da rastu, a već je pokrenuto i nekoliko velikih investicija u izgradnju hotelske i stambene infrastrukture. Ova dionica će obezbijediti da Kolašin bude udaljen na manje od sat vremena vožnje od aerodroma u Podgorici, što je trenutno najveća komparativna prednost jednog planinskog turističkog centra u ovom dijelu Evrope. Ovo će značajno uticati na povećanje turističkog prometa i strukturu gostiju u Kolašinu. Jasno je da će završetak prve dionice, ali i kompletnog auto-puta biti istorijska prekretnica u ukupnom razvoju Kolašina i sjevera države. Uključivanjem u evropske saobraćajne koridore u budućnosti će se stvoriti snažna i kvalitetna veza sa tržištem EU.

Da li je neophodna rekonstrukcija puteva od završetka prioritetne dionice do skijališta na Bjelasici, koja doživljava pravu ekspanziju?

Đukić: Završetak dionice Smokovac – Mateševo, stavlja pred državne i lokalne organe nove zadatke i izazove, kao što je rekonstrukcija i unapređenje putne infrastrukture od Mateševa do Kolašina, kroz grad i dalje prema skijalištu na Bjelasici. Auto–put će u vrijeme turističke sezone donijeti veliki broj putničkih vozila u Kolašin, tako da smatram da ove saobraćajnice trenutno ne mogu prihvatiti veliki broj vozila i da može doći do usporavanja i zastoja. Takvom slučaju smo svjedočili i na dan otvaranja ski–centra Kolašin 1600, u februaru 2019. Pretpostavljam da će se stvoriti potreba da se najprije unaprijedi ulica kroz naselje Polje do Mušovića Rijeke, rekonstrukcijom sa trotoarima, rasvjetom i standardnom širinom, a do ski-centra i izgradnjom treće trake. Takođe, neophodno je rekonstruisati i put Mateševo – Kolašin na način da se zadovolje standarde moderne i brze pristupne saobraćajnice. Ovo je još jedan pokazatelj kako veliki projekti ne donose samo ubrzani ekonomski razvoj, već, u našem slučaju i potrebu da se postojeća infrastruktura u Kolašinu i okolini prilagođava takvom ubrzanom razvoju.