Ekonomija

Ekonomija Crne Gore će u 2021. godini rasti 12,3 odsto, ostaje neizvjesnost

Očekuje se da će ekonomija Crne Gore porasti za 12,3 procenata tokom 2021.godine, navodi se u najnovijoj makroekonomskoj prognozi Regionalni ekonomski izgledi, koju je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila danas.

Nakon usporenog starta, ekonomija je, ističe se u izvještaju, doživjela snažan oporavak u odnosu na prošlu godinu u dijelu domaće i eksterne tražnje.

Turizam je, navoe, tokom ljeta snažno porastao u broju stranih turista i noćenja, koji je dostigao oko 85 procenata nivoa iz jula i avgusta 2019. godine. Kao posljedica ovoga, ističu, budžet je zabilježio značajan suficit u ljetnjem periodu i time bio poprilično potpomognut.

“Trgovina na malo se takođe snažno oporavila od aprila, dostižući preko 50 odsto rasta u ljetnjem špicu sezone”, navodi se u izvještaju EBRD-a.

Slično kao i u drugim ekonomijama Zapadnog Balkana, cijene rastu postepeno u Crnoj Gori zbog povećanja cijena hrane i energenata.

Nakon što je prošle godine premašio 100 odsto BDP-a, javni dug se smanjio u prvoj polovini 2021. zahvaljujući otplatama, ali i dalje ostaje značajan.

“Do sada su znaci ekonomskog oporavka vrlo snažni, ali iako postoji potencijal u moguće još boljem završnom dijelu sezone, neizvjesnosti vezane za pandemiju i politička nestabilnost koja se ponavlja predstavljaju potencijalni rizik”, kazala je Ana Krešić, regionalni ekonomista EBRD-a.

Ekonomije širom EBRD regiona mogle bi ove godine imati rast of 5,5 procenata.  Iako ovo predstavlja promjenu na bolje za 1,3 procenta u odnosu na njenu junsku prognozu na osnovu snažnih performansi u prvoj polovini godine, Banka ipak upozorava na ozbiljne prijetnje.

“Ovo je gorko-slatki oporavak. Prva polovina 2021. donijela je snažan skok, ali sada imamo sve veći razlog za zabrinutost. Dok visoke cijene roba idu u korist izvoznicima, one predstavljaju veliki teret za trgovinski bilans uvoznika. Snabdijevanje pristupačnom energijom sada kada ulazimo u zimski period postaje ozbiljna briga, posebno zato što je manevarski prostor za vlade ograničen”, kazala je glavni ekonomista EBRD-a Beata Javorčik.

Nakon obimnih stimulativnih paketa ponuđenih kao odgovor na krizu Covid-19, javni dug u regionima EBRD-a porastao je u prosjeku za 13 procentnih poena BDP-a od kraja 2019.

“Iako su troškovi zaduživanja i dalje ispod nivoa prije krize u većini ekonomija, oni su naglo porasli u nekim zemljama”, navodi se u izvještaju.

Oporavak se ubrzao u regionima EBRD-a u prvoj polovini 2021. kada je proizvodnja porasla za 6,4 odsto na godišnjem nivou.

“Očekuje se da će se rast tokom 2022. godine kako se ekonomije oporavljaju, smanjiti na 3,8 odsto u regionima EBRD. Ovo je za 0,1 procenata niže od očekivanog u junu 2021. Međutim, prognoze su podložne velikoj neizvjesnosti, što odražava rizike povezane sa budućim tokom pandemije Covid-19, mogućim pogoršanjem spoljnih uslova i slabijim rastom trgovinskih partnera”, navodi se u izvještaju EBRD-a.

6

avatar
1000
5
1
0
 
6
Mila KZoramKomAlienwareKokot
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Mila K
Gost
Mila K

Naša mala i srednja privreda, kapa dolje…

EBRD ako nije provjerio suficit, sjutra ključ u bravu…

Zoram
Gost
Zoram

Bice para za penzije djecije dodatke a i za majke nema zime

Alienware
Gost
Alienware

Kako ce rasti, od kredita, koje ne mozemo vratiti, jer se samo gomilaju???

Kokot
Gost
Kokot

Opaaaaa ekonomski rast a dug pada.Gdje su sada oni koji su se smijali.Vlada koja radi u interesu svojih građana.Bravo.

Kom
Gost
Kom

Ne raste ekonomija zbog rada Vlade tj njihovom zaslugom vec ekonomija raste jer narod radi a ne Vlada.

Bokelj
Gost
Bokelj

Bravo za najbolju vladu

Send this to a friend