Elektronske identifikacije donijeće benefite trgovini

Primjena elektronskih identifikacija i povećanje izdavanja digitalnih sertifikata trebalo bi da doprinese većim benefitima koji će se osjetiti u trgovini, ocijenjeno je danas na okruglom stolu u Privrednoj komori (PKCG).

Generalna direktorica Direktorata za elektronsku upravu i informatičku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave Milica Janković saopštila je da su elektronska trgovina i plaćanje jedan od najvažnijih poslova tog Vladinog resora.

Ona je podsjetila da je Ministarstvo u maju prošle godine donijelo novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu.

„Taj Zakon donosi novine u uvođenju novih instrumenata elektronske identifikacije i potpisa, uključujući kvalifikovani elektronski potpis, elektronsku dostavu i vremenski pečat“, kazala je Janković na sjednici odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) i trgovine u PKCG.

Ona je navela da digitalne sertifikate sada izdaje Pošta Crne Gore, ali da Zakon daje mogućnosti da to budu i druge institucije kao što su banke i drugi subjekti koji nađu interes u tome.

„Elektronska identifikacija i elektronski potpis građana preduslovi su da se ide u pravcu elektronske trgovine i plaćanja“, rekla je Janković i dodala da se od građana ne može tražiti da elektronski plaćaju ukoliko nijesu prethodno identifikovani.

Prema njenim riječima, Pošta je izdala blizu 400 digitalnih sertifikata za građane i 20 hiljada za privredu koja ima servise koji nemaju alternativu osim da se rade elektronski.

„Kada se poveća elektronska identifikacija i izdavanje elektronskih digitalnih sertifikata osjetiće se benefiti u trgovini“, ocijenila je Janković.

Ona je podsjetila da je Ministarstvo nedavno pokrenulo inicijativu da se crnogorskim građanima omogući jedinstvena identifikacija.

„To je nešto po čemu bismo bili lider u regionu, jer se planira izgradnja identifikacione kartice, koja bi objedinjavala elektronske sertifikate za različite usluge građana prema državi i privatnom sektoru“, navela je Janković.

Kako je kazala, taj projekat radi se po modelu koji je uvela Estonija, gdje se na jednoj kartici nalazi lična karta, zdravstvena knjižica, studentska kartica, a planira se da to bude i platna kartica.

„Ako banka uspije da ubaci svoj servis na jedinstveni identifikacioni dokument, to je nešto što će građani više da koriste, ali i odličan potencijal za ekspanziju elektronske trgovine i servisa koji su povezani sa njom“, rekla je Janković.

Prema njenim riječima, u Ministarstvu rade na tome da se usluge, koje trenutno nije moguće platiti elektronski, mogu platiti putem virtulenog ili konvencionalnog post terminala.

„Postoji inicijativa kojom ćemo probati da uskladimo cijene elektronskih usluga i onih koje se plaćaju konvencionalno“, kazala je Janković.

Ona smatra da će usklađivanje tih cijena ohrabriti elektronsko plaćanje i trgovinu.

Janković je podsjetila da je prije desetak dana u Evropskoj uniji (EU) stupila na snagu regulativa vezana za sigurnost podataka.

„Možemo očekivati da će se za dvije godine mnogo toga promijeniti i da ćemo biti u obavezi da poštujemo tu regulativu“, kazala je Janković.

Ona je dodala da svi treba da razmišljaju kako da svoje onlajn platforme naprave u skladu sa tom regulativom, jer će to biti važno za zaštitu identiteta, privatnosti i transakciju od povjerenja.

Predsjednik Odbora trgovine PKCG, Stevan Karadaglić saopštio je da mali broj izdavanje digitalnih sertifikata govori o postojanju doze sumnje pojedinaca i preduzeća u to.

„Potrebno je da se ljudi obrazuju i osjete sigurnost u tom biznisu“, smatra Karadaglić.

On je kazao da je procjena da će sve manje biti klasične,a više elektronske trgovine kao što se to radi svuda u svijetu.

Izvršni direktor Data design i inicijator projekata Bus ticket for me, Branimir Bukilić, rekao je da je elektronska trgovina potpuno realna u svijetu i dio svakodnevnog života.

„Tržište je danas zrelo i omogućene su sigurne transakcije, provajderi, procesori plaćanja, dostupnost pojedinih biznisa na internetu, ali sve to postoji samo u vidu pretraga i informacija“, smatra Bukilić.

Ona je kazao da to preduzeće ima više od 15 hiljada dnevnih posjeta na portalu, ali da 90 odsto prometa ostvaruju stranci.

„Crnogorski građani se uglavnom interesuju za red vožnje autobusa, ali na kraju izostaje kupovina karata“, rekao je Bukilić i dodao da je potrebno odraditi promociju kako bi se dokazalo da su transakcije sigurne i internet trgovina veliki komfor.

Direktorka Sektora za ekspres uslugu u Pošti, Maja Otašević kazala je da se prema globalnom presjeku prihoda uočava da pisma i dalje čine najveći dio poštanskog poslovanja, ali da su u stalnom padu, dok pošiljke elektronske trgovine konstantno rastu.

„U posljednjih pet godina imamo rast od 370 odsto internet pošiljaka“, navela je Otašević.
Ona je dodala da je 2013. Godine bilo 91 hiljada elektronskih pošiljki, a prošle godine 340 hiljada njih koje su ušle u Crnu Goru.

Kako je rekla, servis Post Express sve pošiljke koje uđu u Crnu Goru dostavlja na adrese građana, dok je Pošta pokrenula aplikaciju uz pomoć koje se adresiraju pošiljke.

„Klijent je u mogućnosti da zapakuje svoju pošiljku, adresira je i pozove kurira koji će je dostaviti na bilo koju adresu na teritoriji države“, dodala je Otašević.

Prema njenim riječima, postoji mogućnost plaćanja pouzećem gdje svi koji ne žele ili ne mogu da plate pošiljku onlajn, mogu je direktno platiti kuriru, a cijene zavise od težine pošiljke.

Ona je najavila novu uslugu Pošte PostPak koja će početi od 1. jula.

„To je usluga povezivanja i razmjene otkupnih poštanskih pošiljaka unutra država regiona“, zaključila je Otašević.