Ekonomija

Formiranjem radnog tijela u PKCG Povećati konkurentnost Luke Bar

Odbor udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore inicirao je formiranje radnog tijela, u okviru Komore, koje bi svojom aktivnošću doprinijelo da se, otvore putevi robama preko Luke Bar, odnosno da izvoznici i uvoznici iz okruženja tu luku koriste mnogo više za transport svojih roba.

Kako je saopšteno iz Privredne komore, na taj način bi bili uposleni kapaciteti Luke, koja je izuzetno značajan privredeni subjekat za Crnu Goru, a povećao bi se obim poslova za sve kompanije koje su svojom djelatnošću povezane sa ovom barskom kompanijom.

“Predloženo je da u sastavu pomenutog radnog tijela budu predstavnici privrede – zainteresovanih logističkih preduzeća, saobraćaja, proizvodnje, potom Željezničke infrastrukture, Luke Bar i Ministarstva saobraćaja, ocijenjeno je na sjednici Odbora špeditera”, pojašnjavaju u PKCG.

Na sastanku su razmatrani Informacija o robnoj razmjeni sa inostranstvom za period januar-septembar 2019. godine, logističke aktivnosti preko Luke Bar kao izvozni proizvod Crne Gore, zaštita prava autora pisanih djela, a usvojen je Program rada Odbora za 2020. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Radovan Radulović, a u radu su, pored članova učestvovali, potpredsjednica Komore Ljiljana Filipovć, direktor Sektora udruženja Bojan Obrenović, predsjednik Odbora udruženja saobraćaja Deda Đelović i izvršni direktor Željezničke infrastrukture Ljubiša Ćurčić.

TRGOVINA SA INOSTRANSTVOM, OKVIR ZA POSLOVANJE ŠPEDITERA

Robna razmjena tokom prvih devet mjeseci 2019. bila je 2.250,1 milion eura. Izvoz je iznosio 300,5 miliona i za 2,2 odsto viši je nego u istom periodu prošle godine, a uvoz od 1.949,6 miliona veći je 3,1 odsto. Evidentiran je deficit od 1.649,1 eura, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 15,4 odsto, rekao je savjetnik u Komori Filip Vujović.

Radi uspostavljanja stumulativnijeg biznis ambijenta za poslovanje kompanija potrebno je nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelagalnog poslovanja, neprijavljivanja zaposlenih, neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti, izbjegavanja prijavljivanja prihoda. Takođe, je neophodno razmotriti smanjenje doprinosa na zarade, u inspekcijskim kontrolama najprije preventivno djelovati, a tek nakon toga izricati kazne te usaglasiti postojeće nejednako tumačenje propisa.

Filipović je podsjetila da se u Komori krajem svake godine radi godišnja analiza koja se razmatra na sastanku privrednika sa najvišim predstavnicima Vlade Crne Gore, a segment koji se odnosi na spoljnju trgovinu, koji je predmet rada špeditera, je njen sastavni dio.

“To je šansa da saopštimo da sve ono što nijesmo uspjeli da riješimo, u idućoj godini treba da bude izmijenjeno ili relaksirano, bilo da je u pitanju zakonodavstvo ili praksa. Očekujemo da kažete šta su vaše preporuke za unapređenje poslovanja, da istaknete prijedloge i neriješena pitanja”, rekla je Filipović.

BARSKA LUKA

Barska luka je izuzetno važna za sve logističke subjekte, odnosno privredni sistem Crne Gore u cjelini. Osim lučkih operatera, djelatnost 40 preduzeća iz Bara koja se bave poslovima zastupanja pred carinskim organom je direktno zavisna od obima posla u Luci. Desetine ili stotine drugih firmi, iz Crne Gore i regiona, takođe su vezane za barsku luku.

Sve balkanske luke su u prošloj godini obavile jedan odsto ukupnog svjetskog pretovara kontejnera, a Luka Bar svega 0,6 odsto od ukupnog pretovara balkanskih luka.

Luka je izuzetno važna za sve okolne logističke subjekte koje sa njom posluju. Na primjer, na jedan euro koji zaradi luka, okolni subjekti zarade 12 eura. Jasno je da luka, jedino sa zaleđem koje opslužuje, i to nuđenjem boljih uslove od konkurentskih luka (posebno u regionu), može u cjelosti poslovati pozitivno.

Dalibor Pelević iz MSC Montenegro prezentovao je logističke aktivnosti preko luke Bar kao izvozni proizvod Crne Gore.

Glavni problemi koji usporavaju potpunije korišćenje kapaciteta barske luke su nepostojanje strategije za praćenje tranzitnog robnog saobraćaja preko luke kao jednog od glavnih izvoznih proizvoda Crne Gore, mali stepen praćenja aktivnosti konkurentskih logističkih pravaca i organizovanih komercijalnih aktivnosti na regionalnim tržištima, te loša infrastruktuna povezanost sa regionom.

“Ključne šanse za promjenu sadašnje situacije su u većim poslovnim aktivnostima željezničkog prevoza koji je glavni generator razvoja logističkih aktivnosti preko barske luke čemu će doprinijeti rekonstrukcija pruge Bar – Beograd. Željeznica je u 2018. godini prevezla 271 kontejner preko luke Bar, što je 0,9 odsto. U okruženju taj procenat iznosi od 40 do 55 odsto. Takođe su veoma značajni završetak izgradnje auto-puta Bar – Beograd, kao i ostala infrastrukturna povezivanja sa zemljama u okruženju”, rekao je Pelević.

Dodao je da su neki od ciljeva koje bi valjalo postići u ovoj oblasti skraćivanje “praznog hoda” kontejnera na kopnu, povećanje konkurentnosti intermodalnog pravca preko Bara, veći promet i niži troškovi u uvozu/izvozu kontejnera preko barske luke, konkurentniji logisticki pravac, dodatno sniženje troškova i povećanje konkurentnosti, te veće upošljavanje logističkih subjekata iz Crne Gore.

“Čuli smo da postoji dosta problema, ne smijemo dozvolliti da nas oni zaustave. Zaleđe ima alternativu, a mi nemamo. Ukoliko u našu luku dovedemo jedan kontejner više, ili pak deset tona, a siguran sam da hoćemo, to će biti uspjeh. Sve probleme koje imamo treba da razmatra radno tijelo koje treba formirati. Ako ih mi u Crnoj Gori ne riješimo,
neće se njima baviti niko sa strane, jer oni već imaju utabane trase”, zaključio je Pelević.

Govoreći o toj temi Đelović je konstatovao da nema prirodnijeg saveza od onog koji čine špediteri i Luka Bar.

“Suština je u ocjeni logističkih parametara, a ne u cijeni, niti pak rastojanju Luke od bilo kojeg ishodišta toka robe. Luka može biti na 50 kilometara od neke fabrike ili nekog ishodišta robe, a da roba ne ide ka njoj. U prilog tome, prije petnestak godina, desilo se da su ingoti aluminijuma iz KAP-a, transportovani kamionima u Luku Ploče. Dakle, širok je opseg faktora uticaja koji određuju pravac robe ka, ili od neke luke, pa oni zahtijevaju koordinaciju svih subjekata koji u toj oblasti djeluju”, rekao je Đelović.

Dodao je da je jedan od glavnih problema izostanak logističke integracije. Naveo je i probleme loše infrastrukturne povezanosti, nedovoljnu tehničku opremljenost i neadekvatno razvijene tehnologije u Luci.

Đelović smatra da treba formirati radno tijelo, pri čemu da treba voditi računa o ciljevima i interesima onih koji ga sačinjavaju.

“Tokove roba moramo posmatrati kao lanac u kome svaki subjekat treba da prepozna interes kako bi dao doprinos usmjeravanju roba. Definitivno treba doprinijeti toj integraciji sa nivoa Komore, ali da integrisani subjekti prepoznaju interes da tu budu”, rekao je on.

Obim pretovara preko Luke je refleksija stanja privrede u zoni koja gravitira Luci.

“Nadamo se da će privreda oživljavati, da će rasti obim zahtjeva i da će Luka Bar u tome imati svoju šansu. Glavna šansa je u preusmjeravanju tokova roba, ali je najbitnije da tih roba bude mnogo više. To bi podiglo nivo aktivnosti na ovom logističkom pravcu”, rekao je Đelović.

Ukazao je i na pozitivne poslovne trendove koji se odnose na poslovanje Luke. Naime, poslije 27 godina “odrađen” je brod rasutog tereta za Željezaru Smedervo. Raduje to što je ta srpska kompanija, rekao je on, najavila povećanje saradnje sa lukom. Nedavno je potpisan ugovor sa kompanijom “Ziđin” (bivši Rudarsko-topioničarski basen Bor), gdje uskoro treba da “odrade” prvi kontigent rasutog tereta.

Praksa pokazuje da su važni brzina dostave robe i tranzitno vrijeme ali je najvažnija pouzdanost nivoa usluga. Izrazio je uvjerenje da i sada ima prostora za povećanje obima prometa na pravcu ka Luci Bar, a tome moraju dati doprinos svi subjekti u lancu. On se obratio logističarima da tokove roba što je moguće više usmjeravaju ka Luci Bar.

“Naime, od sjutra kreće serija javnih poziva za nabavku nove mehanizacije, a potom ćemo krenuti sa kupovinom određenih kapitalnih sredstava, kojim želimo da unaprijedimo nivo tehničke opremljenosti da bi odgovorili zahtjevima tržišta”, zaključio je on.

Radulović je saopštio, da podržava sve aktivnosti kojim će se stvoriti pretpostavke da se može “dovoditi” teret. Uprkos tome što postoji prostor za veći prihvat tereta, smatra da treba uložiti dodatne napore kako bi se poslovi realizovali uz što manje ograničenja.

Ćurčić je kazao da se radi na rehabilitaciji željezničke pruge Beograd – Bar, koja je najkomplikovanija u Evropi.

“Pedeset odsto infrastrukture smo rehabilitovali. Uložili smo blizu 200 miliiona eura u posljednjih desetak godina. Nastavljamo sa ulaganjima i očekujemo da ćemo sjeverni dio, koji je mnogo teži, završiti za nekoliko godina, a za onaj od Podgorice do Bara uskoro imati projektnu dokumentaciju”, rekao je Ćurčić.

Dodao je da su svi projekti koje rade usmjereni na postizanje veće pouzdanosti, bezbjednosti i brzine.

“Svake godine ulažemo 15 miliona u rehabilitaciju pruge, a da nijedan dan nijesmo prekinuli saobraćaj. Sada radimo 20 mostova. Ne možemo da utičemo na rekonstrukciju pruge od naše granice prema Srbiji. Ne očekujem da će Srbija ući u taj posao uskoro, moguće tek za tri godine”, zaključio je on.

Saša Simonović iz kompanije “Knjaz” ukazao je na problem tranzitnog vremena i cijena, Milovan Bulatović iz Neregelije da je neophodno napraviti strateški plan za ovu djelatnost, dok Volođa Stanković iz Cargo Logistic-a smatra da ta inicijativa o integraciji ne pripada špediterima jer su oni, kako je kazao, samo logističke agencije.

Branislav Zenović iz Zenšpeda je saopštio da su oni, prošle i ove godine, neke robe preusmjerili sa Rijeke na Bar. Zenović je rekao da može da se poveća promet preko barske luke jer u Srbiji ima dovoljno roba, ali to ne dozvoljavaju lučke cijene. Naglasio je da špediteri imaju interes da se robe preusmjere u Bar. Dodao je da su, ipak, presudni troškovi koji su u Baru veliki.

“Svi ovi problemi su najprije u nadležnosti Ministarsta i Vlade, a ne našoj. Podržavam formiranje radnog tijela, međutim tu ne bih vidio sebe, niti bilo kog kolegu, jer možemo doći u konflikt interesa”, rekao je on.

Marko Lučić iz SOS Manex-a predložio je da bi moguće rješenje za Luku Bar trebalo tražiti u partnerstvu sa subjektima iz Srbije ili Bosne i Hercegovine, koji bi obezbijedili dovoljno robe za lučke kapacitete.

Špediteri su informisani da se Privrednoj komori Crne Gore obratila Organizacija za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore sa zahtjevom za otpočinjanje pregovora o zaključivanju zajedničkog sporazuma kojim će se utvrditi tarife koje bi plaćali privrednici na ime zaštite prava autora pisanih djela.

Sva plaćanja po ovom osnovu su dodatno opterećenje privredi, pa je ovo tema na svim sjednicama odbora udruženja (po svim granama djelatnosti). Nakon što komisija u čijem će sastavu biti predsjednici svih odbora udruženja razmotri ponuđeni Sporazum, predlozi će biti dati članovima odbora na izjašnjavanje.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Deki
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Deki
Gost
Deki

Milo nerece da je pola like zastave iz Kragujevca

Send this to a friend