Frizerski saloni i restorani u nezavidnoj situaciji: Teško ćemo se izvući bez podrške države

U ovom trenutku podrška države je neophodna da bi opstali, zadržali radna mjesta i izvukli se iz sadašnje situacije, saopštili su Pobjedi vlasnici i menadžeri kompanija u čijem sastavu posluju restorani, distributeri pića i frizersko-kozmetički saloni. Oni poručuju da planiraju da zadrže radnike i obezbijede im plate, ali od države traže subvencije, kao i ukidanje i smanjenje pojedinih poreza i taksi.

Ovi objekti morali su da prekinu sa radom prije dvije sedmice, jer je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti donio sredinom marta mjere u zaštiti građana od korona virusa, među kojima su između ostalog bile i obustavljanje rada (zatvaranje) ugostiteljskih objekata, frizerskih i kozmetičkih salona.

Poznati podgorički frizer Zoran Vukčević smatra da je situacija kritična i da će se frizeri i kozmetičari, koji rade legalno bez podrške države teško izvući iz aktuelne situacije.

Vukčević u svojih osam salona zapošljava 45 radnika, od čega tri stranca.

“Očekujem pomoć i subvencije od države, kao i da nam se smanje neke dažbine, porez na dodatu vrijednost (PDV) i ukinu pojedine takse kako bi mogli da izađemo iz ove situacije”, kazao je Vukčević.

On kaže da će se morati snaći kao bi isplatio plate radnicima. On je povodom zbpg togaje  već aplicirao za novi kredit kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF), koji je namijenjen poboljšanju likvidnosti preduzeća.

“Ali ta kreditna sredstva ću moći samo da iskoristim za plate radnika, a potreban je novac i za nabavku materijala, plaćanje kirija, struje i raznoraznih dažbina”, rekao je Vukčević.

On je dodao da je kod IRF-a već ranije uzeo dva kredita i da sa Fondom ima izvanredan odnos. Vukčević je naveo da su zatražili odlaganje otplate tih kredita tri mjeseca.

Kao jedan od najvećih problema u svoji branši Vukčević ističe rad na crno, koji i ovih dana cvjeta.

“Država mora da stane na kraj divljem radu pojedinih frizerskih i kozmetičkih salona. Jer mi koji smo registrovani i regularni, godinama smo izloženi nezdravoj, nelojalnoj konkurenciji i ugroženi od naših kolega koji rade na divlje i godinama ne plaćaju nikakve dažbine državi i zahvaljujući tome mogu da nude svoje usluge po nižim cijenama”, istakao je Vukčević.

Prema riječima Vukčevića ovi neregistrovani saloni koji se bave frizerskim i kozmetičarskim uslugama rade i ovih dana uprkos zabrani.

“Nelegalni saloni se reklamiraju i preko društvenih mreža, a pojedini frizeri ovih dana nude svoje usluge preko fejsbuka i idu „po kuća” da friziraju”, upozorio je Vukčević.

On je naveo da je upravo zahvaljujući značajnom radu na crno u ovoj branši, ovih dana pod pritiskom svojih radnika i mušterija.

“Imam probleme i sa mojim radnicima koji traže da i ja otvorim salone zato što njihove mušterije ovih dana idu u salone koji rade na divlje. Ali ja to stvarno neću uraditi, pošto radim legalno svih ovih godina i svih naših osam salona su zatvoreni istog sekunda kada je donijeta odluka o zabrani rada”, naglasio je Vukčević.

Menadžer hotela i restorana „Konte” iz Perasta Darko Kasalica na pitanje kakva im je strategija, odgovara nema strategije, ostani doma i čekaj da epidemija virusa prođe. Otkazana im je cijela predsezona, dobar dio glavne sezone, a ljudi odustaju i od rezervacija za septembar. Iako u lošoj situaciji zbog neizvjesne sezone ne razmišljaju da otpuštaju zaposlene.

“Radimo tokom cijele godine, imamo 25 stalno zaposlenih i smatramo da je važno da održimo kontinuitet osoblja jer je u tome naš kvalitet. Nemamo namjeru da otpuštamo ljude, ali u ovakvim okolnostima svi zavisimo od pomoći države”, kazao je Kasalica i dodao da su mnogo investirali u ovu sezonu te da na duži period neće moći funkcionisati ukoliko ne dobiju neku pomoć.

Mjere IRF-a, kako navodi, biće im od velike pomoći, ali naglašava da one moraju biti brze i efikasne. Budući da nas nakon ove, vjerovatno očekuje i ekonomska kriza, smatra Kasalica, predlaže da se ugostitelji oslobode plaćanja poreza i doprinosa za period koji ni- jesu radili, kao i da im se omogući neki vid bespovratnih subvencija za plate radnika, kako bi se osigurala održivost poslovanja za budući period.

“Optimista sam, nadam se brzom otvaranju našeg objekta kako bi zajedno sa gostima nazdravili u čast prevazilaženja ove krize”, poručuje Kasalica.

Vlasnik podgoričke kafe picerije „Venom” Igor Radenović smatra da će ugostitelji generalno vrlo kratko moći da izdrže trenutnu zabranu rada, ali da će on ipak zadržati svoje radnike i isplaćivati ih.

“Ja se oslanjam samo na sebe i potrudiću se da iako ne radimo iz svojih izvora isplatim radnicima naredne plate. Neću nikome dati otkaz i boriću se za zaposlene, jer smo u istoj smo koži i nastavićemo zajedno. Optimista sam nadam se da će biti bolje i da će i ova sadašnja situacija biti zaboravljena”, kazao je Radenović.

On je dodao da ,,Venom” trenutno ima 15 zaposlenih. Radenović je govoreći o mogućim načinima pomoći države ugostiteljskom sektoru rekao da bi njemu, od eventualne pomoći trebala samo novčana sredstva za isplatu zaposlenih.

“Meni apsolutno ni za što drugo ne trebaju sredstva sem da namirim radnike”, poručio je Radenović.

On je pohvalio paket ekonomskihmjera koje je Vlada donijela 19. marta, za saniranje negativnih posljedica epidemije korona virusa, kojima je između ostalog, predviđeno odgađanje otplate kredita na tri mjeseca, kao i odlaganje uplate poreza i doprinosa na zarade.

“Iskoristiću odlaganje otplate kredita tri mjeseca i ta mjera je za pohvalu”, rekao je Radenović.

On je zainteresovan za nove kreditne linije Investiciono razvojnog fonda (IRF) namijenjene poboljšanju likvidnosti preduzeća.

“Ako budem u mogućnosti uzeću kredit kod IRF-a”, kazao je Radenović.

Vlasnik podgoričkog restorana „Lanterna” Slobodan Bataković smatra da će zatvaranje ugostiteljskih objekata izazvati posljedice po njihovo poslovanje. Ipak se nada da bi se te posljedice dale sanirati u narednom periodu, kada se situacija vrati normalnom toku.

“Zavisi kako će se situacija odvijati. Prosto je nezahvalno bilo šta prognozirati u ovom momentu”, kazao je Bataković.

On je ocijenio pozitivnim paket ekonomskih mjera koji je donijela Vlada. Bataković još uvijek nije siguran da će koristiti nove kreditne linije IRF-a namijenjene poboljšanju likvidnosti preduzeća.

“Ako bude potrebe, ja ću aplicirati za taj kedit, ali ako počnemo da radimo za 15-ak dana najvjerovatnije ne bih imao potrebu za kreditom, dobar dio toga zavisiće i od dogovora sa dobavljačima, koliko će oni moći dugo da tolerišu valutu plaćanja za već dospjele obaveze/jer su i sami u nezgodnoj situaciji, takođe kao i ugostitelji, sada bez priliva i prihoda”, rekao je Bataković i dodao je da očekuje od dobavljača zahtjev da se roba plaća avansno, što u u potpunosti razumije i prihvata.

On smatra da postoje načini da država pomogne ugostiteljskom sektoru.

“Naravno, ne očekujem bespovratna sredstva, nego pomoć kroz neke dugoročne kredite, a na Vladi je da pronađe modul koji bi trebao da pomiri sve strane, što nije nimalo lak zadatak. Ne treba zaboraviti da se naše društvo nosi itekako dobro sa ovom situacijom, da smo pokazali solidarnost i veliku ozbiljnost”, kazao je Bataković.

Direktor kompanije „G3Spirits“ Bojan Leković, čiji je posao u najvećoj mjeri vezan za turizam, odnosno za distribuciju alkoholnih pića ugostiteljskim objektima i hotelima, kaže da im se kompletna prodaja zaustavila u momentu kada je uvedena zabrana rada.

“Imajući u vidu da je riječ o „luksuznoj” robi stala je i prodaja u maloprodajnim objektima, u čemu se vidi nedostatak finansijske moći građana koji kupuju samo osnovne životne namirnice”, smatra Leković.

To, kako navodi, nije slučaj sa Hrvatskom i Slovenijom, gdje je kupovina ovog asortimana nastavljena u maloprodajnim objektima. Naplata postojećih potraživanja u lancu distribucije koji je vezan za ugostiteljske objekte je otežana, skoro pa nemoguća, objašnjava on, jer su svi objekti zatvoreni i ne ostvaruju prihode.

U procesu su projektovanja tri scenarija u ovoj kompaniji. Prema prvom, koji je, kako sam Leković priznaje, previše optimističan, ukoliko mjere zabrane rada budu trajale do juna, postoji mogućnost da se djelimično realizuje planirani posao tokom preostalog perioda ljeta na primorju, a godina završi bez dobiti i sa podnošljivim minusom. Drugim i trećim, najlošijim, ukoliko zabrana bude na snazi do jula, odnosno duže, dovodi se u pitanje održivost njihovog cjelokupnog sistema, a samim tim i statusa zaposlenih. U tom slučaju će morati da razmišljaju o umanjenju plata ili čak smanjenju broja radnika na optimalan broj shodno potrebama koje diktira tržište.

Komentarišući kreditnu liniju IRF-a za likvidnost kompanija usljed posljedica izazvanih korona virusom, Leković navodi da mu u ovom momentu one ne znače ništa.

“Smatram daje ekonomski apsurd uzimati kredit u ovakvom trenutku za izmirenje plata zaposlenima i poreza i doprinosa državi. Ukoliko kompanije nijesu u mogućnosti da isplate pristigle zarade, a tek smo dvije nedjelje pod ovakvim okolnostima, onda su one već u problemu. Isti problem se sa ovim postupkom zaduženja samo uvećava i prolongira vrlo jasna sudbina. Takav mogući scenario nije dobar ni po državu koja očekuje da se sredstva u određenom trenutku vrate. Našoj kompaniji bi više značilo daje IRF postojećim korisnicima kod komercijalnih banaka dozvolio reprogram i odlaganje kredita na duži period ili neku drugu vrstu podrške, jer se trenutne’ mjere odnose samo na isplatu zarada i nabavku robe kod određenogtipa trgovine”, naveo je Leković.