Izgurati ovu godinu, od naredne smanjenje duga

Vesna Šofranac

Procjene Svjetske banke o padu javnog duga od naredne godine su jako dobre i mi to znamo i bez predviđanja međunarodnih finansijskih institucija, uz sve njihovo uvažavanje. Znamo da smo došli do vrhunca kada je riječ o dugu i da dolazi smanjenje. Dakle, treba da izdržimo ovu godinu i da počnemo da se razdužujemo. Naravno, osnovni uslov je da BDP raste, a sve su projekcije da hoće, vjerujem više nego što su to predviđanja SB, kaže u razgovoru za Dnevne novine Božo Mihailović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta državnog Univerziteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

Projekcije Svjetske banke, objavljene u Izvještaju koji je našoj javnosti predstavljen prošle nedjelje, jesu da će rast BDP do kraja godine, odnosno za 2019. biti tri odsto, a za dvije godine oko 2,7 odsto. Kako Vi ovo komentarišete?

MIHAILOVIĆ: Biću možda malo i neskroman podsjećanjem da sam pogodio stopu privrednog rasta za prošlu godinu, što je poznato crnogorskoj javnosti. Rekao sam da će biti oko pet odsto, da će crnogorska privreda zadržati visoku stopu rasta i u ovoj godini. Uz dužno poštovanje Svjetske banke, MMF-a, Evropske banke i svih njihovih stručnjaka, očekujem da će stopa rasta crnogorske ekonomije do kraja godine biti nešto veća nego što su njihova predviđanja. Podsjećam da sam rekao na početku ove godine da će stopa rasta biti niža nego prošle godine, ali da će biti nešto veća od njihovih prognoza.

Moram i to da kažem, nadam se da neću ispasti samohvalisav, da ja nijesam korigovao svoje procjene za prošlu godinu, a oni svoje jesu i to dva puta. Dakle, moja su očekivanja da će crnogorska ekonomija nastaviti sa pozitivnim rastom i da će se taj rast prenijeti i u narednu godinu.

Naravno, ne smatram da u crnogorskoj ekonomiji teku med i mlijeko, ali moramo da konstatujemo da se penzije isplaćuju takozvanom filigrantskom preciznošću, da se na vrijeme primaju plate u prosvjeti, zdravstvu, državnoj administraciji…

To je tačno, ali postoji veliko nezadovoljstvo visinom zarada, naročito u prosvjeti i zdravstvu…

MIHAILOVIĆ: To me ne čudi. Došlo je do disbalansa. Ranije je redovni profesor univerziteta imao platu kao ministar ili poslanik. Sad je velika razlika. Takođe, ljekari, zdravstveni radnici, zaposleni u prosvjeti moraju imati veću platu, dok bi državna administracija trebala da se koriguje. Otišla je malo više nego što su nam realne mogućnosti i u pogledu zarada i u pogledu broja zaposlenih. I to je već dovoljno za ocjenu da imamo skupu državu.

Sa jedne strane imamo upozorenje MMF-a na visoki udio lične potrošnje u BDP-u, sa druge zahtjeve za povećanje plata…

MIHAILOVIĆ: Ja razumijem upozorenja MMF-a i ostalih međunarodnih finansijskih institucija koje kažu ne smijete to ili to jer je udio lične potrošnje u BDP-u do 75 posto. To jeste ogromno, ali oprostite, ako smanjite penzije, a prosječna je 280 eura, pritom potrošačka korpa je oko 600 eura, šta onda?

Činjenica je i da je budžet prenapregnut, a da bi se povećale zarade onima koji se finansiraju iz budžeta, trebalo bi povećati rashode. Povećanje budžetskih rashoda znači ili potrebu za povećanjem poreza ili zaduživanje. Što je rješenje dugoročno povećanje kolača koji se zove BDP. Ali, toga nema preko noći. Možete malo da povećate plate, ali ne enormno. Međutim, nijesam za to da se čeka, nego da se traže rješenja, da se državni troškovi smanjuju, da se štedi na svim frontovima i da se u okviru mogućnosti vrši preraspodjela.

SB je takođe procijenila da će javni dug rasti do nivoa od 78 odsto, ali da će od naredne godine padati.

MIHAILOVIĆ: Kao prvo, ja ću da relativizujem tu tezu o visokoj zaduženosti Crne Gore. I meni se postavlja to pitanje profesore, prijeti li nam bankrot. Tačno je da je „dug, zao drug”, ali nije pitanje kolika je visina duga nego zašto ste se zadužili i gdje ste taj novac upotrijebili. Mogu da pohvalim politiku ove Vlade, da se država ne zadužuje za tekuću potrošnju.

Moram i ovo da kažem ako neko u Crnoj Gori misli da se možemo razdužiti za narednih nekoliko godina to je nonsens, to ne možemo. Važno je, ponoviću, da se ne zadužujemo za tekuću potrošnju, da dug restrukturiramo, da nam se dug smanjuje, a BDP raste.

U Izvještaju Svjetske banke se navodi da će 2021. biti prelomna za crnogorske finansije javni dug će pasti na 62,3 odsto zbog završetka velikih infrastrukturnih projekata, a u budžetu će biti suficit…

MIHAILOVIĆ: Te procjene su, naravno, jako dobre i mi znamo da će tako biti, ne treba nam Svjetska banka, uz sve uvažavanje eksperata, da nam to kaže. Znamo da smo došli do vrhunca kada je riječ o dugu zbog starih dugova, auto-puta, učešća dugova u BDP-u i da ulazimo u period kada će doći do smanjenja. Dakle, treba da izdržimo ovu godinu i da počnemo da se razdužujemo. Naravno, osnovni uslov je da BDP raste, a sve su projekcije da hoće.

Pogledajte samo danas Crnu Goru, svuda se nešto gradi, stalno imamo otvaranje novih objekata, a sa njima i otvaranje novih radnih mjesta. Ono što radi Ministarstvo poljoprivrede je izuzetno. Sada pojedina sela dobijaju vodu koja su bezvodna od kada Crna Gora postoji. Pohvalio bih i IRF, koji niskim kamatnim stopama i stalnim konkursima pospješuje preduzetništvo. Kada ljudi imaju izbor, kada imaju mogućnost da krenu u svoj biznis, država više ne treba da brine o zapošljavanju niti da se zadužuje da bi te probleme rješavala.

Međunarodne finansijske institucije procjenjuju da će padati investicije u regionu, dakle i u Crnoj Gori, odnosno da je investicioni bum za nama. Šta Vi kažete?

MIHAILOVIĆ: Procjene su, ipak, samo procjene, a šta će se sve dešavati na polju investicija, razvoja, zavisi najviše od nas samih po onoj narodskoj “Uzdaj se u se i u svoje kljuse” Moramo da znamo da svi “ekonomski alati” nijesu u rukama Vlade. Vlada ima vrlo ograničene poluge kojima može da djeluje. Od svih nas zavisi koliko ćemo da iskoristimo naše resurse i naše snage. Saopštiću podatak da direktne strane investicije za prvih sedam mjeseci iznose 448 miliona, od čega su neto direktne strane investicije 241 milion, što je povećanje od 23 posto. Šta iz toga zaključujemo? Da je Crna Gora vrlo atraktivna investiciona destinacija i da treba samo da nastavimo da je dalje unapređujemo. A to znači da smanjujemo i dalje administrativne barijere, naročito na lokalnom nivou.

U pripremi je budžet za narednu godinu. Imate li neki savjet, poruku, Vladi i onima koji će na kraju donijeti odluku kome će i u kom iznosu će raspodijeliti novac iz državne kase?

MIHAILOVIĆ: Prvo da se malo našalim, nijesam nikakav savjetnik i teško mogu savjetovati i u mojoj kući. Ali, reći ću ono što stalno pominjem – budžet se mora kreirati primjereno našim mogućnostima, moraju se vidjeti prihodi koje ćemo ostvariti u narednoj godini, pa kad se ta prihodna strana zatvori, onda zatvarati rashodnu. Nikako ne obrnuto.

I ta rashodna strana ne smije preći prihodnu. Svi državni troškovi da se finansiraju iz tekućeg priliva, uključujući i kamate koje Crna Gora mora da plaća i da se vidi gdje može da se reže. Apetiti su veliki, ali oni koji donose odluke neka vide ko se ove godine “raspištoljio”, pa neka njima stežu kaiš. Vjerujem da će ova Vlada tako i uraditi i da će ostati u veoma pozitivnom sjećanju građana Crne Gore. Ja znam da bi svaki građanin želio da živi bolje, i ja bih želio, ali s obzirom na globalna kretanja i krize, dobro je i ovako.

Očekujte da će ova Vaša izjava izazvati komentare…

MIHAILOVIĆ: Moguće, ali treba znati činjenice i pratiti kretanja. Poznati ekonomisti najavljuju povratak krize, neki umjereniji, među kojima sam i ja, kažu da je još uvijek recesija, ali nijesam nikog čuo da kaže da je kriza prošla. Sva ova gibanja i u regionu, u EU, u svijetu, ovo što se dešava na relaciji SAD Rusija, Kina Njemačka – Turska… sve će se to odraziti na ekonomsku politiku i ekonomske probleme.

Šta da uradi jedna mala zemlja kao što je Crna Gora?

MIHAILOVIĆ: Da uradimo ono što zavisi od nas da koristimo domaću pamet, da se okrenemo našim resursima, da shvatimo da bez rada nema ništa i to će biti naša velika pobjeda.

PRIGOVARAJU ZBOG AUTOPUTA, A NE SPOMINJU “SLOMOVRAT” DUŽ PLATIJA

Upravo je ovih dana spojen most Moračica na dionici auto-puta. Iz MMF-a stižu preporuke da ne treba žuriti sa završetkom auto-puta od Bara do Boljara jer nas u protivnom čeka novo zaduživanje… Niko ne govori o benefitima od najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore.

MIHAILOVIĆ: Crna Gora mora imati benefite od auto-puta. Imamo vrijeme otplate od 20 godina koji uključuje gresj period od šest godina i kamatnu stopu od dva odsto, što niko ne spominje. Niko ne spominje ni “slomovrat” duž Platija. Dakle, auto-put nam treba, i već treba ići u ofanzivnu investicionu strategiju ka privatno javnom partnerstvu za nastavak auto-puta. Vidimo da je Srbija došla do Čačka. I mi moramo da smo u trendu, ne smijemo da budemo samo avio-destinacija. Ko je god pravio put, vodu i struju istorijski, i za selo, nije pogriješio.

No, ono što treba reći jeste da se moralo biti malo opreznije u smislu bolje pripreme u pogledu projektne dokumentacije i u pogledu detalja, a ne da nam se naknadno pojavljuju neki elementi koji nijesu pominjani kada je odluka donijeta. Naš crnogorski istorijski problem je što mislimo da smo najpametniji i da niko ništa osim nas ne zna, i to plaćamo.

S obzirom na rast dolara, kako se zaštititi?

MIHAILOVIĆ: Kredit, po mojem mišljenju, nije trebalo vezati za dolar. Dobro da je ugovor sa kineskom bankom podložan fruktuaciji tako da bi Crna Gora morala odmah da napravi hedžovanje zaštitu od intervalutarnog rizika. Takođe, intervalutarni odnos se mora pratiti za svaki anuitet. A šta će se sve dešavati tokom realizacije ove investicije vidjećemo. Na kraju se karte slažu.