Formiranje tijela za arbitražno rješavanje potrošačkih sporova i veća sigurnost prilikom elektronske kupovine, predviđeni su izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, a usvajanjem tog akta, bilo bi zatvoreno još jedno pregovaračko poglavlje, saopšštio je, na okruglom stolu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača koji je organizovalo Ministarstvo ekonomije, generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u tom resoru, Jovo Rabrenović, ističući da je neophodno implementirati dvije nove direktive u pravni sistem Crne Gore.
„Jedna direktiva se odnosi na arbitražno rješavanje potrošačkih sporova i njome će se pomoći potrošačima da rješavaju probleme koji postoje između potrošača i trgovaca, na način što će se formirati tijelo za rješavanje vansudskih sporova pri trgovačkim preduzećima i udruženjima“, kazao je Rabrenović.
On je saopštio da se druga direktiva odnosi na elektronsku kupovinu proizvoda van mjesta prodaje, naglasivši da je Zakon usaglašen sa direktivama i predstavlja jedno od ključnih mjerila za zatvaranje poglavlja o zaštiti potrošača i zdravlja.
Šefica pregovaračkog Poglavlja 28 i pomoćnica direktora u Upravi inspekcijskih poslova, Rada Marković, rekla je da se jedno od tri završna mjerila Poglavlja 28 odnosi na zaštitu potrošača i da je u ostvarivanju napretka u tom pogledu, kako je navela, neophodna saradnja svih nadležnih organa.
„Važan dio završnog mjerila je jačanje administrativnih kapaciteta, kako bi se obezbijedilo potpuno sprovođenje usaglašenog zakonodavstva Crne Gore sa zakonodavstvom Evropske unije u praksi. Bez sinergije tih aktivnosti sa svima u sistemu, koji su nadležni za kreiranje i sprovođenje politike zaštite potrošača, nema napretka“, ocijenila je Marković.
Ona je istakla da je, u segmentu ekonomske zaštite potrošača, donijet Zakon o nedozvoljenom oglašavanju, kojim se omogućava bolji status potrošača.
„Zakon o nedozvoljenom oglašavanju nije bio dio završnog mjerila, ali čini dio mreže koja zajedno sa ostalim zakonodavstvom, uključujući i Zakon o zaštiti potrošača, podiže nivo zaštite potrošača u Crnoj Gori“, rekla je Marković.
Pravni ekspert na usaglašavanju nacionalne i regulative Evropske unije (EU), Zvezdan Čađenović, kazao je da usaglašavanje sa direktivama EU znači za Crnu Goru usvajanje najbolje prakse.
Prema njegovim riječima, izmjenama i dopunama Zakona se obezbjeđuje bolja pozicija potrošača, ali i bolji pravni okvir za trgovce, čija ponuda roba i uluga, kako je ocijenio, postaje konkurentna za inostrane potrošače.
“Izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača donose detaljnija pravila, koja se tiču mogućnosti pokretanja postupka prinudne naplate, ukoliko potrošač osporava nenaplaćena potraživanja od strane pružaoca javne usluge, a takođe se uređuje i pitanje uslovljavanja daljeg pružanja usluga ili isključenja sa distributivne mreže, po pitanju potraživanja koja se smatraju zastarjela”, pojasnio je Čađenović.
On je saopštio da se druga novina odnosi na dio Zakona kojim su uređena pitanja produženja rokova u slučaju zamjene proizvoda ili popravke.
“Propisano je šta se dešava sa rokovima prilikom kupovine bilo koje robe u prvih šest mjeseci. Ukoliko je roba pokvarena, potrošač ima pravo zamjene ili popravke tog proizvoda, umanjenja cijene, a regulisano je i šta se dešava sa nekim fiksnim rokovima”, naveo je Čađenović.
On je kazao da je napravljena bitna izmjena Zakona, koja podrazumijeva uvođenje vještačenja, a kojom će se, kako je pojasnio, skratiti postupci.
“To su odredbe koje se tiču uvođenja vještačenja od strane ovlašćenih stručnih organizacija ili sudskih vještaka, kojim se dobija mogućnost da potrošaći zaštite svoja prava, ali i da nadležni inspekcijski organi mogu da odreaguju u najkraćim rokovima”, rekao je Čađenović.
On je ocijenio da potrošači često nisu svjesni svojih prava, iako je, kako je podsjetio, i u Zakonu o zaštiti potrošača iz 2014. bilo novina.
“Zakon iz 2014. godine navodi da, za potrebe ostvarivanja prava po osnovu saobraznosti ili garancije, potrošač ne mora da čuva račun. Svaki put kad potrošači kupuju bilo koju vrstu robe, od 2014. godine, nisu u obavezi da trgovcu podnosu račun kao dokaz da su tu robu kupili kod njega, radi ostvarivanja svojih prava popravke, zamjene, umanjenja cijene, raskida ugovora ili povraćaja novca”, istakao je Čađenović.
