Jadranka Rabrenović
urednik rubrike Ekonomija u Pobjedi
Pravo na stanovanje u dobrom dijelu država (Njemačka, Austrija, Japan, Danska, Holandija, Finska…) je utvrđeno ustavom. Sud u Strazburu, međutim, omogućava tužbe beskućnika protiv svih članica EU i kandidata zbog beskućništva, neadekvatnog stanovanja i isključivanja, tretirajući to kao povredu osnovnog ljudskog prava, piše Pobjeda.
Stambenu politiku razvijene države vode u skladu sa tipom kapitalizma koji je kod njih na snazi korporativistički, liberalni, državno razvojni ili familistički i od te tipologije zavisi učešće socijalnog stanovanja, odnosno stanovanja koje finansira država.
Bivše komunističke države ne spadaju ni u jednu od ovih tipologija, jer ih zbog sprovedenih rješenja i dalje smatraju tranzicionim. Svima njima je zajedničko jedno neki oblik državne intervencije za socijalno stanovanje, osim u Crnoj Gori, gdje je državni intervencionizam institucionalno vezan za visoke državne funkcionere, a opštinski za zaposlene u javnim službama.
Socijalni slučajevi i ostali građani imaju pravo da konkurišu za niži postotak stanova u okviru programa Hiljadu plus, u kojem država subvencioniše dio stambene kamate, a najveći postotak rezervisan je za zaposlene u državnoj službi. Dodjelu državne pomoći državnim funkcionerima i službenicima praktikovala je i Srbija do 2006. godine, kad je tamošnji Ustavni sud tu praksu proglasio neustavnom i nezakonitom.
U Evropskoj uniji zemlje kao što su Danska i Švedska, u kojima je socijalno stanovanje dostupno svima, moraju da vode računa o pravilima EU, prema kojima državne subvencije ne mogu primati pripadnici srednjih i viših prihodnih grupa. Stanovanje je, nakon zakona engleske premijerke Margaret Tačer o pravu na kupovinu 70-ih godina prošlog vijeka, postalo najveća imovina velikom dijelu stanovništva, kao i najveća finansijska imovina u većini ekonomija.
Taj je zakon bio posljedica stambene krize i tada je UK prodala 1,5 miliona opštinskih stanova, što se pokazalo odličnim za širenje baze konzervativističkih glasača. Tačerka je na taj način ubila dva zeca privatizacijom stambenog fonda smanjila javnu potrošnju i napunila budžet prometom tih nekretnina. Ovaj sistem 20 godina kasnije prepisale su zemlje bivše SFRJ, s tim što je UK prodala građanima manje od trećine stambenog fonda, a EX Yu države 98 procenata.
Prema studiji Schwartza i Seabrooka, korporativistički tip, koji je na snazi u Danskoj, Holandiji i Njemačkoj, podrazumijeva socijalno stanovanje (ali ne stanove) kao socijalno pravo; snažnu tržišnu stratifikaciju; najam stanova kontrolišu javne organizacije, a porez na imovinu je nizak. Aktuelan je problem međugeneracijskog jaza, jer autsajderi ne mogu da obezbijede stan na stambenom tržištu.
Hipoteke učestvuju sa 58,3 odsto u BDP-u, udio vlasništva u ukupnom stambenom fondu je 47 odsto, a socijalnog najamnog sektora 20,7 odsto. U liberalnom tipu, koji je na snazi u V. Britaniji, SAD, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Norveškoj stanovi su imovina, samopomoć je bazirana na tržištu, prihodi od oporezivanja imovine su visoki, ali i oni imaju problem međugeneracijskog jaza. U ovom tipu hipoteke čine 48,9 odsto BDP-a, udio vlasnika u ukupnom stambenom fondu je 70,1 odsto, a socijalnih stanova koji se iznajmljuju 9,4 odsto.
U državno razvojnom tipu stanovanje (ali ne stanovi) su socijalno pravo, ali finansijska represija smanjuje tržišnu segmentaciju, privatne organizacije kontrolišu najamno stanovanje, a porezi na imovinu su niski. Hipoteke u BDP učestvuju sa 28,2 odsto, udio vlastitih stanova u ukupnom stambenom fondu je 58,3 odsto, a socijalnih stanova koji se iznajmljuju 16,8 odsto.
U familističkom, ili mediteranskom tipu, koji je na snazi u Belgiji, Irskoj, Portugaliji, Španiji i Italiji stanovi su porodično socijalno dobro, ali ne i ustavno pravo. Organizuje se netržišna samopomoć, a porez na nekretnine je nizak. Hipoteka učestvuje sa 21,6 odsto u BDP-u, 75,5 odsto stanova su u privatnom vlasništvu, a iznajmljuje se 5,5 odsto socijalnih stanova.
Ideologija kućevlasništva, koja je u Evropi na snazi od 1970. godine, korespondira sa fiskalnom krizom razvijenih socijalnih država u Evropi. Zbog potražnje za hipotekarnim kreditima cijene nekretnina od tada neprekidno rastu vodeći do spekulativnih balona u Irskoj, SAD, UK, Grčkoj, Španiji, Portugaliji. Sekuritizacija hipoteka (korištenje aktive poput hipotekarnih, izvoznih i kredita za automobile za izdavanje obveznica) zabranjena je u Francuskoj, Austriji, Belgiji i Njemačkoj, pa su kod njih cijene nekretnina porasle manje nego u zemljama sa manje rigidnom regulativom u ovoj oblasti.
U nastojanju da svim građanima obezbijedi pravo stanovanja usvaja se Evropska povelja 1961. godine i revidira 1996. godine. Njome se države obavezuju da će spriječiti ili smanjiti beskućništvo i učiniti troškove stanovanja prihvatljivim osobama koje ne raspolažu dovoljnim sredstvima, ali je konstatovan nedostatak političke volje da se to i sprovede.
Potom EU donosi teritorijalnu agendu o održivim evropskim gradovima; slijedi Evropska stambena povelja niz 2006. kojom je stvoren jedinstven institucionalni okvir i uputstva o socijalnom imperativu za sačinjavanje nacionalnih strategija stanovanja: EU daje smjernice, vlade država osiguravaju opšti oblik sprovođenja, a lokalne vlasti i neprofitne stambene organizacije oblikuju programe u skladu sa postojećim potrebama.
Prije tri godine donesen je Amsterdamski pakt, konačni proizvod politike evropeizacije stanovanja u kontekstu integrisanog održivog urbanog razvoja. U stanovanju se određuju ciljevi priuštivosti sa fokusom na javno priuštivo stanovanje, pravila državne pomoći i opšta stambena politika.
Kakvo je stanje u Crnoj Gori?
U Crnoj Gori pravo na stan nije ustavna kategorija. Nakon privatizacije stambenog fonda ostalo je nepuno dva odsto stanova, odnosno 744 stana u opštinskom vlasništvu. Prema Nacionalnoj stambenoj strategiji od 2011. do 2020. nema stanova u državnom vlasništvu, a parvo na pomoć prilikom rješavanja stambenog pitanja po zakonu imaju korisnici socijalne pomoći, mladi koji su bili bez roditeljskog staranja, invalidna lica, RAE populacija i raseljena lica.
Specifičnost Crne Gore je ekspanzija stanogradnje, tako da je, prema popisu iz 2011. godine bilo 121,3 hiljade stanova više nego domaćinstava. U Strategiji nemaju objašnjenje za takvo stanje, ali se iz dokumenta vidi da se ne uznemiravaju oko socijalnog stanovanja, koje je prepušteno finansijerima iz inostranstva.
Očekuje se da zaposleni građani obezbijede stan hipotekarnim kreditima kod kojih je kamatna stopa iznad pet odsto, kao i da opštine obezbijede placeve i infrastrukturu stanovima koji se grade za zaposlene u javnim službama preko Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju i šest stambenih zadruga od kojih je aktivna samo Solidarno zaposlenih u prosvjeti. Fond i zadruga, nastali iz sindikalnog organizovanja, finansiraju se doprinosima i članarinama zaposlenih i stranim kreditima, te komunalijama koje obezbjeđuju opštine, a državna intervencija vidljiva je kod subvencionisanja kamatne stope za program Hiljadu plus i kod dodjele stanova i kredita po povlaštenim uslovima visokim državnim funkcionerima.
U Danskoj, gdje svi imaju pravo na socijalni stan, 84 odsto sredstava obezbjeđuje se komercijalnim kreditima koje država subvencionše, 14 odsto beskamatnim zajmovima opština i dva odsto doprinosima stanara. Ovu vrstu stanova obezbjeđuju gotovo isključivo stambene asocijacije, kojih ima 760. U Engleskoj lokalne vlasti posjeduju 55 odsto socijalnog stambenog fonda (10 odsto ukupnog), a neprofitne stambene asocijacije 45 (osam odsto ukupnog).
Osnovni izvori finansiranja socijalnog stanovanja su subvencionisani komercijalni krediti i oslobađanje od PDV-a. U Italiji postoji drastična nestašica socijalnih stanova, jer su nedostatna sredstva koja se obezbjeđuju subvencijama i stambenim dodacima po osnovu zakupnina, što je posljedica povlačenja države iz ove oblasti.
U Njemačkoj briga oko socijalnog stanovanja dodijeljena je opštinama, zakupci socijlnih stanova su dužni da plaćaju zakupninu, a vlasnici tih stanova su opštinske neprofitne kompanije. Imaju pet gupa provajdera ovakvih stanova opštinska stambena preduzeća, stambene kooperative, crkvene organizacije, privatna stambena preduzeća i preduzeća u vlasništvu fondova.
Akcenat je na individualnim subvencijama, a nakon isteka ugovora o socijalnom rentiranju (12 do 20 gpodina) vlasnik može da ih izdaje ili prodaje stanove. U Francuskoj je značajna uloga države u finansiranju i subvencionisanju ovakvog stanovanja i privatnog neprofitnog sektora, koji se podržava namjenskim poreskim olakšicama.
U Holandiji država je ovaj sektor prepustila privatnim neprofitnim organizacijama, zbog čega se 600 stambenih asocijacija suočava sa problemima.
U Španiji se o socijalnom stanovanju stara javno-privatni sektor, koji godišnje izgradi 100 hiljada stanova za ,,državno zaštićeno stanovanje, rade špos pecijalnom režimu, uz snažnu kontrolu i ograničavanje cijena, dok objekti zadržavaju status socijalnog stanovanja 30 godina.
Treba tu ( moralnu ) sirotinju pomoći ( materijalno ).
KAD JE DOSTA ?!
Ovaj bezobrazluk će ih koštati vlasti.
Nažalost neće prijatelju
Eh da je samo stanove
To je sica za njih
Mlad sam momak i zvoj zivotni vijek sam do sada proveo pod jednim gospodarom a nikad ga ne zaokruzih, jedva cekam dan da vidim kad krene komplet smjena vlasti, kakav ce to show da bude, zivi bili i vidjeli a do tada adios.
-il grmi il se zemlja trese il udara more u mramorje- e pa bice sve to
To se nikada neće desiti.
nece milo i markovic vjecno da zive, svemu dodje kraj
Besudna zemlja kao što ju je M Đilas opisao, samo je Tito uspio da ovaj narod civilizuje i stvori nešto.
Ala je uspio svaka mu čast
Da ovi nasi dodju na vlast u Svajcarsku ona bi bankrotirala.
Je li moguce da CDM ovo pise??? Pa oni su protiv drzave Crne Gore
Mislim da je Rabrenovic Nas najbolji novinar Koji pise o ekonomiji. Ovaj clanak je stvarno poucan I detaljan. Nadam se da ce sledeca tema biti drzavna pomoc I recimo Sega Mega Bega press I pokrivanje dugova iste is drzave Crne Gore
Kod nas država funkcioniše u duhu one legendarne krilatice iz Alana Forda: otmi od siromašnih i daj bogatima!😁 Ne samo da gospoda to radi- već te gledaju u oči i ubjeđuju da je to ispravno…
Jednom da se sa tobom slozim, tacno tako.
Gen.Dukljanin,moze lako doci vrijeme da “se zamijenimo”pa da vidimo “cija maca crnu vunu prede”.Ako gospoda vlastela misle da su zasticeni kao bijeli medjedi,VARAJU SE. Da se slucajno ne pojavi neki SAVREMENI Robin Hud.
Nece odje sigurno
Jer ga nikad nije ni bilo
Tako….
zamislite cifru koju su politicari ukrali za 30 god. u crnoj gori …sluzbena auta gorivo ruckovi stanovi itd itd….u pitabju su desetine skola vrtica bolnica stadiona….
zato su oni tu đe jesu a mi znamo kako je nama…dovesti oko 1000 eksperata iz Svedske,Svajcarske,Norveske da za jedno godinu -dvije dovedu ovu našu bogatu,sada poharanu drzavu,na pravo mjesto.Ove sto su nagrađeni privilegijama a ovakvo nam je stanje u drzavi nekim ukazom oduzeti i dati im minimalac pa na biro nerada
Bravo
Bezkrupulozni profiteri vladaju u Cg nije ih briga za narod nego samo za sebe i zbog toga se bave politikom iz cisto ekonomskih razloga ličnih
Nije ni narod bolji
Isti ka oni
Samo sto se zadovoljava mrvicama i cuti
Bolje reći jedino kod nas “pljačkaju” poreske obveznike!
Ne daj Bože da ovo čita neko sa Zapada. Mislio bi da smo raj na zemlji.
Dresura i. Lojalnost su najbolje plaćene osobine u crnoj gori
Kad smo mi sirotinja ovakvi neka sve uzmu kad mogu . .jer ih mi dobar dio podrzavamo .eto koliko smo bistri . . . . .za bolje i nismo.i treba . . . . .uzmi jago .koliko ti je drago..
Bošnjaci su najbolji i prema Bošnjacima i prema Srbima/Crnogorcima
Slazem se, ne cuju se, nema prozivki po gradu:)
Ovo sto pisete je smijesno. Mi se ne mozemo porediti sa bilo kom. Jer kod nas jedino preko veze prijatela mozes doci do stana. Koji stanovi socijalni i solidarni. Mani te se pusanja. Svi znamo kako se stanovi dijele u cg .
Sad pricajte, kad su se namirili svi…
Isto se desilo i sa stanovima kombinata aluminijuma ,tacno prije stecaja kombinat je kupio plac uradio i pripremio svu tehnicku dokumentaciju za gradnju .Tadasnje rukovodstvo sindikata je bez konsultacije sa radnicima na svoju ruku srestva za izgradnju stanova dao na upotrebu stecajnom upravniku i srestva su potrosena za kupovinu sirovina neophodnih za rad kapa.Ta sredstva su svrstana u treci naplatni… Više »
Dobro bi bilo reci i ovo. Plate obicnih radnika u EU su ispod 2.000 eura, od kojih radnici pola daju za neki stan. Plate osrednjih funkcionera u EU administraciji su preko 20.000 eura mjesecno i oni svakih nekoliko mjeseci mogu kupiti po stan od svoje funkcionerske plate.
A kod nas radniku plata 300e a funkcionerima legalno 10000(plate plus radne grupe odbori i sl) i jos 10_15 na ugradjivanja i koverte
Jer ja mjesecno zaradim preko hiljadu eura i nemam ni deseti dio imovine koli je oni imaju a zvanicno isto primamo
U kojoj drzavi je plata obicnom radniku ispod 2000 a politicaru 20.000 a da ista nije iskorumpirana? Jedno ime i necu smarat vise:)
Svaki sudija suda u Strazburgu i svaki visi administrativac u Briselu preko 20.000 mjesecno. Junkeru samo otpremnina 500.000 eura, a radnici u samposlugama u Njemackoj, Francuskoj, Belgiji ispod 2.000.
Ne bavim se politikom ali SRAM te bilo za ove neistine Brano. 15 godina sam živio u njemačkoj a putovao sam svuđe po svijetu. U Njemačkoj, plata radnicima je od 2000 pa do 3500 eura u zavisnosti od pozicije, obrazovanja itd. Plate funkcionerima u Bundestagu koji ću uzet kao primjer jer sam poznavao rodbinu ljudi iz istog su 5000 do… Više »
Ako neko bude glasao za Dps i satelite posle ove afere sa stanovima onda nam nema pomoći svi kolektivno treba da se stavimo pod starateljstvo
Bolje i dps nego df koji i dan danas pominju zastavu, ajde vise sa tim…
Čoveče znaš li ti šta je demokratija, toje da se stalno smenjuje vlast, da se vlast boji običnih ljudi to moramo da postignemo nije bitno ko će doći na vlast ako ne valja odma posle 1mjeseca ga treba smenjivat pa u Italiji se vlada stalno mijenja
Ako je tebi, u svoj ovoj priči problem zastava a ne pljačka onda ne znam šta da više kažem. Mrak.
Glasaj ti za DF oni su “sirotinja”. Podji malo na sajt ASK pa provjeri sta sve ta sirotinja ima od nekretnina.
Misko, meni tuđa imovina nije problem, dok god se stiče zakonski. Čak i kriminalci stavljaju glavu u torbu zarad imovine, samo dps klika glođe bez ikakvih posledica.
Davanje bagatelnih stanova državnim funkcionerima je primjer diskriminacije i korupcije, zašto drugi građani nemaju to pravo, znači vlada je privatna interesna skupina koja radi samo za svoje članove i za1, 2%ljudi u Cg a za ostale ju boli briga to je školski primjer korupcije i diskriminacije
Nisam siguran, da li razumijete da pišete sami protiv sebe?
Ne postoji nijedna zemlja bez problema. Crna Gora ima problema, i ovo je jedan od njih, uz mnoge druge. Ali to ne mijenja činjenicu da je tvoja i opoziciona politika 300 puta gora od svega što je sad loše.
Kako znaš?U kolika su mandata upravljali državom?Koji su to zakon donijeli?Kojom većinom?Koliko njihovih amandmana na zakone je prošlo do sada? Opozicioni birači su skloni promjeni mišljenja.Nijesu pupčanom vrpcom vezani za partije.To jasno pokazuju svi izbori. Šta je sa vama pozicionim biračima?Smije li ko promijeniti mišljenje?Smije li ko preuzeti odgovornost?Smije li ko ukazati na probleme u društvu.Smije li ko iz revolta,… Više »
Podržaću te u svemu čim vidim da je neko iz vlasti da bi sačuvao fotelju promijenio bravu na skupštini opštine, ili zakatančio vladu/skupštinu a državne knjige odnio kod sebe kući. Taj dan te vodim na ručak i idemo da glasamo za opoziciju.
Kampa kakvo plitko razmišljanje ti neznaš šta je demokratija
Kako znaš kramp?U kolika su mandata upravljali državom?Koji su to zakon donijeli?Kojom većinom?Koliko njihovih amandmana na zakone je prošlo do sada? Opozicioni birači su skloni promjeni mišljenja.Nijesu pupčanom vrpcom vezani za partije.To jasno pokazuju svi izbori. Šta je sa vama pozicionim biračima?Smije li ko promijeniti mišljenje?Smije li ko preuzeti odgovornost?Smije li ko ukazati na probleme u društvu.Smije li ko iz… Više »
Nije, vidis da se popravljaju…