Jevrić: Naš sektor voda je dio evropskog sistema vrijednosti

Crna Gora je dokazala da može da upravlja svojom sudbinom, da ima jasnu viziju svoje budućnosti u kojoj će građani živjeti bolje i kvalitetnije. To je mjerljivo sa mnogo parametara, ali smatram da je regionalni vodovodni sistem najveći i naznačajniji infrastrukturni projekat koji je realizovan u našoj državi od obnove nezavisnosti 2006. godine. Takođe, taj projekat je unaprijedio kvalitet života na Primorju, a Primorje i cijela država doživljavaju ubrzani ekonomski i privredni razvoj jer je otklonjena najveća infrastrukturna prepreka za razvoj turizma nedostatak vode za piće. Za rezultat imamo projekte kao što su Porto Montenegro, Luštica Bej i Porto Novi, kao i mnoštvo drugih koji se sigurno ne bi realizovali da i dalje imamo neriješen problem sa vodom, kaže direktor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Goran Jevrić.

On cijeni nedopustivim da ima dovoljno kvalitetne vode za piće u regionalnom sistemu a da su u nekim opštinama slavine suve.

“Decenijama smo se bavili rješavanjem snabdijevanja vodom Crnogorskog primorja, ali su tek 15. februara 2007. godine donijete ključne odluke kada je Vlada, pored ostalog, odlučila da se voda preuzima iz izvorišta Bolje sestre. Iako su se tih godina i u Crnoj Gori počele osjećati posljedice globalne prvo finansijske pa potom i ekonomske krize, Vlada je prioritetno pristupila završetku projekta u koji je do 2010. uloženo oko 80 miliona. Uprkos tome postoje problemi. Najveće izazove imamo na tzv. južnom kraku sistema koji se proteže duz teritorije opština Bar i Ulcinj, koje nijesu izgradile lokalnu vodovodnu mrežu kako bi svojim građanima omogućili da vodu za piće imaju na česmama u svojim domovima”, istakao je Jevrić.

Sa druge strane, dodaje on, u te dvije opštine postoji razvijena preduzetnička svijest pojedinaca koji građanima vodu dopremaju kamionima/cistijernama.

“Važno je istaći da je ta voda upitnog kvaliteta, a da pojedinci prodajući je stiču ne male prihode! Postavlja se pitanje zašto se na tom velikom prostoru nije prepoznao javni interes koji je Vlada realizovala izgradnjom regionalnog vodovodnog sistema”, dodao je prvi čovjek Regionalnog vodovoda.

Prema njegovim riječima taj problem je zapravo riješen jer su pretpostavke da se riješi.

“Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Vlada su usvajanjem novih zakonskih rješenja prvi put pružili i mogućnost da Regionalni vodovod može da gradi lokalnu vodovodnu mrežu i direktno isporučuje vodu krajnjim potrošačima, ukoliko to neće ili ne mogu da realizuju nadležne lokalne institucije. Smatramo to takođe vizionarskom Vladinom odlukom jer u Baru i Ulcinju imamo već sada velike turističke projekte, koji podrazumijevaju snabdijevanje kvalitetnom vodom za piće tokom cijele godine. U opštini Bar, na primjer, postoji nekoliko ozbiljnih inicijativa, prije svega na prostoru Sutomora i Čanja, Velikog pijeska, Dobrih voda itd…”, kazao je on.

Jevrić tvrdi da je kvalitet vode Boljih sestara nevjerovatno konstatan i ta voda se zbog tako visokog kvaliteta (klase A1) distribuira bez bilo kakvog tretmana.

“Bez obzira na dokazano održiv kvalitet, ništa ne prepuštamo slučaju, osim zakonom obavezne kontrole kvaliteta vode koju radi Institut za javno zdravlje, u laboratoriji na izvoru, godišnje oko 27.000 puta provjerimo različite parametre u cilju prepoznavanja i najmanjih promjena u parametrima od kojih zavisi kvalitet vode. Stoga, ne samo da je najbolji kvalitet, već odgovorno tvrdimo i da se vode sa drugih izvora ne mogu ni upoređivati sa vodom Boljih sestara. Ali, lokalni vodovodi koriste za povremeno ili stalno snabdijevanje krajnjih potrošača osim vode iz regionalnog sistema i vodu sa oko 32 lokalna izvora”, naglasio je on.

Jevrić je odgovarajući na pitanje u kojoj je fazi projekat flaširanja i izvoza vode istakao da je riječ o dva za njih prioritetna razvojna projekta kojima su maksimalno posvećeni uporedo sa svakodnevim poslovima.

“Intenzivno radimo na kreiranju projekta fabrike punionice vode i prva istraživanja ukazuju na siguran ekonomski uspjeh tog biznisa. Kako sada stvari stoje, uporedo sa realizacijom flaširanja vode za piće, razvijaćemo i projekat proizvodnje mineralne vode i hladnih čajeva na bazi crnogorskih planinskih čajeva, čime ćemo obogatiti lepezu nacionalnih proizvoda. Ti projekti će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta. Kada je riječ o izvozu vode, nakon završene tenderske procedure i potpisanog ugovora, realizuje se izrada projekta za izvoz vode putem tankera nosivosti do 300.000 tona. U ovom projektu predviđamo mogućnost prodaje hlorisane i nehlorisane vode u zavisnosti od interesovanja naših partnera. U toku je završna procedura za projektovanje i druge trase za izvoz vode tankerima nosivosti do 80.000 tona preko Luke Bar, a u ovom slučaju bi distribuirali isključivo hlorisanu vodu”, rekao je on.

Osim izvoza vode prioritet im je povezivanje opštine Herceg Novi na regionalni sistem.