Ekonomija

Jovanić: Državni interesi nijesu motiv žalbi

Žalbe zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Dragane Đuranović su pravno neutemeljene, otežavaju realizaciju Ugovora o prodaji imovine Kombinata aluminijuma (KAP) u stečaju i kolektivno namirenje povjerilaca, i ne mogu biti motivisane zaštitom državnih interesa, kazao je Dnevnim novinama predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

On je istakao da je Đuranović dovela u pitanje opstanak Ugovora o prodaji imovine podgoričke fabrike time što je, u upravnom postupku za upis prava svojine na kupca, uložila neutemeljene žalbe i time prolongirala prenos prava svojine na Uniprom.

“Takvim postupanjem zaštitnice narušava se načelo ekonomičnosti i načelo hitnosti stečajnog postupka, otežava sprovođenje stečaja i kolektivno namirenje povjerilaca. Osim toga, zbog pravosnažno neriješene situacije u vezi svojine na predmetnom zemljištu, blokirane su neke od kapitalnih investicija od značaja za državu, koje je trebalo realizovati tokom ove godine, kao što je izgradnja gradskog kolektora u glavnom gradu”, rekao je Jovanić, komentarišući sukob stečajne uprave i vlasnika KAP-a i zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države.

Navodeći da je putem štampanih medija pratio prepisku zaštitnice imovinsko-pravnih interesa, stečajnog upravnika i kupca imovine KAP-a u stečaju Veselina Pejovića, Jovanić je ukazao da ne može postojati sukob interesa ako obje strane posao rade u skladu sa Ustavom i zakonom.

“I zaštitnik i stečajna uprava su na istoj strani, rade u javnom interesu, prije svega u interesu povjerilaca u tom stečajnom postupku. Međutim, u konkretnom stečajnom postupku došlo je do konfrotacije između stečajne uprave sa jedne strane, i nove zaštitnice imovinsko pravnih interesa i ranijeg vlasnika KAP-a ruskog CEAC-a, sa druge strane”, pojasnio je Jovanić.

On dodaje da je od februara ove godine stečajni sudija u ovom predmetu, te da je upoznat sa problemima stečajne uprave izazvanim aktivnostima koje preduzimaju zaštitnica i raniji vlasnik KAP-a, ruski CEAC.

“Pokušao sam analizom njihovog postupanja da nađem opravdanje za takve aktivnosti koje imaju za rezultat opstrukciju stečajnog postupka, što nepovoljno utiče na kolektivno namirenje povjerilaca, koje je glavni cilj stečaja. Međutim, takvo opravdanje nijesam našao”, tvrdi Jovanić.

Naglašavajući da želi da ukaže na postupanje zaštitnice u upravnom postupku za upis prava svojine na kupca imovine KAP-a, on je kazao da shodno članu 419 Zakona o svojinsko pravnim odnosima, pravo korišćenja zemljišta u državnoj svojini stupanjem na snagu zakona postaje pravo svojine dotadašnjeg imaoca, ako je plaćena tržišna naknada u postupku privatizacije ili stečaja.

“Mišljenje da je plaćena tržišna naknada u postupku privatizacije daje Savjet za privatizaciju, a u postupku stečaja Privredni sud. U prilog tome ide i pravni stav koji je zauzelo stečajno odjeljenje Privrednog suda. Kupcu imovine KAP-a, Privredni sud je dao mišljenje da je plaćena tržišna naknada, što je dovoljno za konverziju prava korišćenja u pravo svojine i upis prava svojine na kupca, pa je nejasan osnov izjavljenih žalbi zaštitnice”, ocjenjuje Jovanić.

Da su žalbe zaštitnice neutemeljene može se, kako ukazuje, nesumljivo zaključiti iz Izvještaja o realizaciji Plana privatizacije za period od 1. jula do 31. decembra 2013. godine, koji je javno objavljen na sajtu Savjeta za privatizaciju.

“Prije otvaranja stečajnog postupka, vlasnici kapitala KAP-a su pokrenuli postupak pred Savjetom za privatizaciju za konvertovanje prava korišćenja u pravo svojine. U međuvremenu je otvoren stečajni postupak nad ovim privrednim društvom, a Savjet za privatizaciju u izvještaju daje stručno mišljenje da će se nepokretna imovina KAP-a, tačnije zemljište, kroz postupak stečaja konvertovati u pravo svojine, bez tereta i ograničenja. Time se postupak po zahtjevu KAP-a pred Savjetom za privatizaciju i kapitalne projekte smatra završenim”, naveo je Jovanić.

Prema njegovim riječima, takav stav Savjeta za privatizaciju potvrđuje da ne postoje smetnje za konvertovanje prava korišćenja u pravo svojine na predmetnoj imovini KAP-a.

“Pri tome se može zaključiti da je Savjet za privatizaciju nadležan da daje mišljenje da je plaćena tržišna naknada u postupku privatizacije, a da je neprikosnoveno pravo Privrednog suda da daje mišljenja da je plaćena tržišna naknada u postupku stečaja, što je i pravni stav stečajnog odjeljenja ovog suda. Zaštitnica je, s obzirom na funkciju koju obavija, morala biti upoznata sa navedenim stavom Savjeta za privatizaciju, koji je javno objavljen, pa je za mene iznenađujuće da je uložila žalbe na postupak upisa prava svojine na imovini KAP-a, jer se ne može prepoznati motiv i interes takvog postupanja”, zaključio je Jovanić.

te da bi oni koji misle da ruski kapital ima uticaj na njene odluke trebalo da posjete “određenu zdravstvenu ustanovu”.

Pejović: Država će odgovarati

Đuranović je, preduzimajući radnje koje štete interesima Uniproma, previdjela da će za njen nezakonit rad odgovarati država koja je obveznik naknade štete koja mi je prouzrokovana njenim postupanjem, rekao je Dnevnim novinama vlasnik nikšićke kompanije Veselin Pejović.

Upitan da li je upoznat da je Savjet za privatizaciju 2013. godine dao stručno mišljenje da će se nepokretna imovina KAP-a, koja uključuje zemljište, kroz stečaj konvertovati u pravo svojine, bez tereta i ograničenja, Pejović je kazao da je u toku sa tim.

“Naravno da sam, kao iskusan privrednik, prije zaključivanja Ugovora o kupovini imovine KAP-a u stečaju bio upoznat sa tim dokumentom i statusom zemljišta za koje je trebalo da platim 28 miliona eura. Stav koji je dat u tom izvještaju nedvosmisleno potvrđuje ono što je svakome nesporno, osim Dragani Đuranović, da u stečajnom postupku mišljenje da je plaćena tržišna naknada daje Privredni sud, što je i urađeno za predmetno zemljište”, istakao je Pejović.

On smatra da je Đuranović, s obzirom na funkciju koju obavlja, morala da zna za stručno mišljenje Savjeta za privatizaciju.

“Ovo pitanje je pred Savjetom za privatizaciju završeno i nema smetnji za konvertovanje prava korišćenja prava svojine. Radnje Dragane Đuranović, koje su usmjerene na opstrukcije stečajnog postupka i otežavanja poslovanja Uniproma, su plod njenih ličnih ambicija”, ocijenio je Pejović.

Đuranović bez komentara

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države podnijela je dvije žalbe kojima je, kako tvrdi Pejović, spriječila njegovu kompaniju da upiše pravo svojine na jednu od parcela kupljenih kao dio stečajne imovine KAP-a. Riječ je o zemljištu u blizini fabrike za čiju je kupovinu bio zainteresovan Glavni grad radi gradnje glavnog gradskog kolektora.

Ona je, pored toga, uložila žalbu i na sudsko poravnanje koje je stečajna uprava potpisala sa Unipromom, zbog zemljišta kod Gintaša, a u slučaju njegovog eventualnog poništenja Pejović je zaprijetio da će izaći iz KAP-a.

Đuranović juče nije odgovarala na pozive Dnevnih novina, a prethodno je našem listu kazala da postupa u skladu sa zakonom,

Send this to a friend