Kako se finansijski oporaviti nakon koronavirusa

Koronavirus već je izazvao velike ekonomske probleme u Crnoj Gori i širom svijeta. Ekonomija posrće pod naletom pandemije. Cijela Evropa je u svojevrsnom karantinu. Crna Gora je otkazala letove, obustavljen je sav putnički saobraćaj, javni prevoz, zatvoreni su restorani, šoping molovi, hoteli, uvoz je otežan, turizam je za sad najteže pogođen… Posljedice se već osjećaju, a tek će.  Potreban je plan kojim će se sanirati šteta kada epidemija prođe.

U Ministarstvu finasija za CdM kažu da je u ovom trenutku još uvijek rano govoriti o konkretnim mjerama koje će biti preduzete sa aspekta fiskalne podrške.

“Trenutno se vrši analiza, obrađuju podaci i razmatraju se sve opcije i mogućnosti, kako bi se adekvatno odgovorilo trenutnim okolnostima”, poručuju iz Ministarstva finansija u izjavi za CdM.

A ima li Crna Gore snage da preživi posljedice koronavirusa, kako će se nadomjestiti šteta koju uzrokuje pandemija?

Profesor na fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar Vasilije Kostić za CdM napominje da je sasvimi izvjesno da će biti neophodno da se Vlada uključi u saniranje ekonomske štete odnosno u ublažavanje posljedica izazavanih koronavirusom ukoliko potraje.

Dodaje da od potrebe da se Vlada uključi u saniranje posljedica virusa skoro da nije manje važno na koji će to način.

“U vremenu ekstremno visoke neizvjesnosti, kakvo je sada, teže prepoznajemo dugoročno korisnije varijante djelovanja pa se nerijetko priklanjamo pojednostavljenim varijantama u stilu sve ili ništa, pa iz takvog pristupa mogu nastati ozbiljnije posljedice od samog događaja”, smatra Kostić.

Prema njegovim riječima, u skladu s rečenim, set mjera koji eventualno bude pripremljen bi, kako smatra, morao obezbijediti realizaciju dva suprotstvaljena cilja.

“Na makro nivou treba obezbijediti očuvanje makroekonomske stabilnosti kroz, prvenstveno, obezbjeđenje održivosti javnih finansija uz očuvanje kao i realizaciju trenda smanjivanja zaduženosti s jedne strane i na mikro nivou: očuvanje nesmetanog poslovanja preduzeća u pogledu održanja njihove likvidnosti odnosno njihovog zadržavanja postojećeg broja zaposlenih. Ovo bi mogao biti ram za sliku operacionalizacije mjera Vlade Crne Gore u eventualnom ublažavanju posljedica po ekonomiju Crne Gore od korona virusa. Operacionalizacija i dizajn samih mjera treba naravno da odražava specifičnosti polja djelovanja i postavljenih ciljeva na mikro nivou”, smatra ekonomski analitičar.

Istovremeno, dodaje, konstanta treba da bude što istrajnija borba protiv virusa koliko zbog zdravlja građana toliko i zbog ekonomskog zdravlja Crne Gore.

​Kostić jasno poručuje da epidemija izazvana koronavirusom već nanosi štetu i crnogorskoj kao i drugim ekonomijama. Ukoliko se ova situacija bude odužila i razumljivo će i posljedice biti veće.

“Potreba za suzbijanjem pandemije nameće neophodna ograničenja kako u kretanju ljudi tako, sve više, i u pogledu roba  (sljedstveno tome i kapitala) što ima za posljedicu redukciju ekonomskih aktivnosti, a shodno tome promjenuu ponašanju ljudi – promjene u proizvodnji i potrošnji. Situacija kakva je ova, podriva ekonomski optimizam i jača pesimistička predviđana koja nameću oprez pa se investicione i druge odluke o potrošnji, koje inače guraju rast, odlažu za neko drugo vrijeme. Neizvjesnost i strah dominiraju pa je razumljivo da je ekonomska preduzetnost odložena za izvjesno vrijeme – dok bude trajao virus”, jasan je profesor Kostić.

U takvoj situaciji, napominje, logično je da su direktno i najznačajnije pogođene industrije koje su u vezi sa kretanjem ljudi i njihovom potrošnjom: turizam i djelatnosti vezane za turizam, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, transport, svi vidovi saobraćaja… međunarodna preduzeća i njihovi partneri, a neophodne mjere zaštite negativan uticaj prenose i na ostali dio privrednog sistema koji su indirektno pogođeni.

“Koliku i kakvu štetu će napraviti koronavirus našoj ekonomiji u značajnoj mjeri će zavisiti od nas samih ali će isto tako značajan biti i uticaj okruženja. U povezanom svijetu – kakav je danas – stepen uticaja bilo koje vlade na suzbijanju negativih uticaja koji dolaze spolja u značajnoj mjeri stoji u “milosti” vlada drugih zemalja. No, šta je to što mi ipak treba da uradimo kako bismo ublažili negativni uticaj eksternog šoka koji se zove “koronavirus?”, zaključio je Kostić.

Miraš Dušević