Kamate nastambene kredite teško da mogu padati usljed dugoročnosti i strukture depozitne baze. Ali, uz podsticaj države kao kod projekta 1000+ mogu biti povoljnije kamate od samo komercijalno opredijeljenih plasmana, kazao je u intervjuu Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Crne Goremr Bratislav Pejaković.
“Generalno, mi imamo smanjenje kamatnih stopa u plasmanima, gdje najbolji klijenti imaju uslove koji su približni uslovima u razvijenim zemljama. Kretanje kamatnih stopa u najvećem dijelu će zavisiti od politike Evropske centralne banke i rizika, gdje na sistemskom nivou imamo pozitivne ocjene od kreditne rejting agencije Moody’s koja je u novom izvještaju potvrdila ocjenu rejtinga B1 za Crnu Goru, uz značajnu izmjenu outlooka sa pozicije “stabilan” u “pozitivan”, kazao je Pejaković.
Prema njegovoj ocjeni Evropa je generalno preplavljena visokom likvidnošcu, što se odražava na kamatnu stopu na depozite i u Crnoj Gori.
“Razlog, najveće banke u Crnoj Gori imaju banke majke u EU i jeftinije izvore sredstava. Nešto veću kamatu na depozite daju domaće banke jer se više oslanjaju na depozite domaćeg stanovništva i privrede. Kod nas, ipak, nema negativne kamatne stope gdje depozitar plaća banci što mu drži sredstva na svom računu, a taj trend je vrlo prisutan u razvijenim zemljama Evrope. Danas je libor za euro i CHF negativan, u rasponu od depozita mjesečnog do jednogodišnjeg i u slučaju eura ide od jednomjesečnog -0.43714 do godišnjeg -0.20914, dok u CHF od – 0.79880 do godišnjeg-0.53220, a to su osnovni parametri”, pojasnio je on
Iz Centralne banke Crne Gore navode da su dvije banke i dalje pod mjerama CBCG. Ne saopšta saopštavaju imena, ali se u javnosti govori da su u problemima i dalje Atlas i Invest banka Montenegro IBM.
“Banka pod mjerama ne znači da će ići u stečaj. Kod banaka je najvažnija likvidnost i ukoliko ista nije ugrožena, odnosno da banka na vrijeme ispunjava sve svoje obaveze ne predstavlja problem. Naravno, ukoliko se identifikuju određene slabosti, sistem reaguje, prvo Centralna banka sa svojim pojačanim prisustvom supervizije, zaključcima i mjerama, ali imate i Fond za osiguranje depozita gdje sve banke iz sistema izdvajaju sredstva za neželjene slučajeve, što je zakonom o Fondu za osiguranje depozita definisano, a krajem 2019. godine očekujemo propis koji će definisati osnivanje fonda za sanaciju banaka, koji ce takođe biti punjen od sredstava banaka kao još jedan, dodatni nivo sigurnosti za korisnike bankarskih usluga. Pored pomenutih aktivnosti, može se tražiti strateški partner, jer banka ima pored npr. identifikovanih NPL-ova i značajne naplative plasmane, kapital i imovinu koju je, nažalost, morala da stekne usljed nemogućnosti redovne naplate plasmana. Sljedeća aktivnost ili paralelno rješenje može da bude u odabiru kvalitetnog, strateškog partnera ili kupca za banku i sl. Postoji varijetet aktivnosti prije radikalnih zahvata. Svakako sistem, koliko sam upoznat, nije ugrožen”, tvrdi Pejaković.
I dalje se govori o spajanju OTP, odnosno CKB sa Sosijete bankom, da ruski investitor kupuje Hipotekarnu banku… Na pitanje da li očekuje pregrupisavanja unutar sistema Pejaković je odgovorio da su pomenuti scenariji sastavni dio tržišnog poslovanja.
“Konkretno, ukoliko se dobije saglasnost Centralne banke, a imate dovoljno sredstava da uložite, sa strategijom daljeg rasta i slično u skladu sa zakonima sve je prihvatljivo. Ukrupnjavanje, merdžovanje je sveprisutno kako u bankarstvu tako i u drugim privrednim poslovanjima, kao npr. kod trgovinskih lanaca. Ništa što nije već viđeno. Isto tako sam upoznat da postoji interesovanje za osnivanje novih banaka ili će potencijalni investitori pokušati da kupe već neku postojeću banku itd. Sve su to spekulacije dok se određeni dogovor i ne sprovede u djelo, o čemu ćemo svi biti obaviješteni. Nove banke ne moraju biti okrenute poslovanjem samo na domaće tržište, kao što prilagođavaju strategiju i postojeće banke, tako da se ne slažem sa ocjenama da je previše banaka za državu veličine Crne Gore”, rekao je on između ostalog.
U italiju jedan posto stambeni kredit ili ako oćeš kuću da kupiš. 👍
dobar je . . . . . . .
sto je ovaj pametan..cudo ga ne uzmu ameri za savjetnika . . . samo ga treba pitat …okle mu plata tolika . . . ova njegova prica je za vrtic . . . . .dok je ovaca ………. bit ce i novaca,.
Ja kad vidim ovakvu facu , jednostavno ne mogu da procitam tekst do kraja 🙂
A sto to kod nas ne mogu padati a u Srbiji koja je nikakva i nije lider i regionu su 2%, a kod nas 4, 5%. Bogu hvala internet dostupan svima pa se lagano mogu provjeriti kamatne stope u bankama iz okruzenja. Ovo je dokaz da i svjetski bankari Crnu Goru vide kao nestabilnu, nesamostalnu drzavu. Zaludu se mi lazemo… Više »
A ne bogami jer vi ne biste imali plate svi preko 1000eura.
Ima li ova prica smisla sto je on rekao. Cini mi se da nema
Njemu ima jer se našklapao.
Znam ja to neko kako ovo sve prolazi kod naroda nije mi jasno.
Dizi kamate da se sto prije ovaj narod nesrecni unisti.
neka braco,neka brzi konzalesu…
suncobran pa na kamenovo manijaci..
fali one sto tebi dadose bez glavnice cobra
Opljackajte svoj narod i pare iznesite van CG
Pa ne kad ste lopine… ti si dobio neki stancic da agitujes za banke
Slichno ,,opravdanje,, u CG imaju EPCG i Vodovod PG. Mogu da shvatim ,,finansijsku nemoć,, domaćih banaka, ali su se na tako malom CG prostoru. ,,sjatile,, evropske banke, iz kojih razloga? Humanitarnih?…….
E ovaj ce da mi kaze nesto o kamatamaa , pfff
Sa ovakvim osmjehom jasno je da si regulisao sebi stambeno pitanje, nesoju.
U Francuskoj je kamata 1.5 %.Pametnome dosta.
U svajcarskoj manje od 1%
Kamate i nisu visoke. Za one sa stabilnim i dobrim primanjima oko 4%. Za Crnu Goru i ovakvu finansijsku stabilnost je to odlično.
Vala Toni, do sad si na svaki komentar od mene + dobijao, ne znam sto ti bi pa odvali ovo. Besramno duznicko ropstvo po definiciji. Udji na sajt bilo koje banke, za iole pristojan stan moras podici makar 50k. Na 20god to je preko 86k. Na kraci period mjesecni anuitet je put 1000e. Sta je u ovome odlicno?
A kako to mogu da budu manje i u Srbiji i Makedoniji i BiH a ovdje ne mogu? Uđite na sajtove njihovih banaka pa ćete vidjeti kolike su. Naravno, da ne spominjem EU.
U EU nesto iznad 1%. U Srbiji, Hr i MKD oko 3%. Kako onda u CG 4%? U Srbiji kolega ima fiksnu kamatu od 4% na 20 godina..
Svudje su manje kamate na stambene kredite,nego vam je vazda malo
Nž sve kredite su manje kamate, pogotovo na hipotekarne. Cijela Amerika funcioniše na hipoteku. Samo treba platit ljude koji će da rade kvalitetne procjene a ne magove akonomije sa naših fakulteta koji rade za 500 eura a uz to klepaju đe prije stignu