Konjević: Premijer ni slova o vitalnim ekonomskim problemima

Bivši ministar finansija Raško Konjević ocijenio je da premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu nije napisao ni slova o vitalnim ekonomskim problemima “osim najave još jednog zaduženja”.

Konjević kaže da je nevjerovatno da premijer nije osjetio potrebu da se osvrne na poreski dug i sivu ekonomiju.

“Tu je veliki rezervoar na prihodnoj strani ukoliko država pokaže odlučnost i zavede red. Poreski dug je preko 400 miliona, a siva ekonomija čini oko 20 odsto BDP, što je približno milijardu eura novca koji treba da bude u legalnim tokovima”, rekao je Konjević (SDP) u intervjuu za Dnevne novine.

Koliko je budući premijer u ekspozeu posvetio pažnju ekonomiji? Primijetili ste da nije govorio o namicanju prihoda, malom i srednjem biznisu, minimalnoj zaradi. Šta građani mogu da očekuju od nove Vlade u ekonomskom smislu?

KONJEVIĆ: Nije se iz ekspozea mogao steći utisak da premijer ima viziju šta treba raditi u cilju ekonomskog oporavka. Još manje da je spreman da napravi ozbiljne rezove i diskontinuitet u mnogim oblastima, kao i dosadašnjem vođenju dijela ekonomske politike. Osim najave još jednog zaduženja, od preko pola milijarde eura, nema ni slova o vitalnim problemima kako unaprijediti konkurentnost, obezbijediti bolje uslove i ambijent za domaći biznis, kako pomoći mnoge sektore koji su već iscrpljeni od posljedica kovida, šta sa preglomaznom javnom upravom, kako uvećati poreske prihode, suzbiti na primjeren nivo sivu ekonomiju…

Premijer nije ni konstatovao stanje u oblasti politike zarada Crna Gora nažalost ima najmanju minimalnu zaradu u regionu, prosječnu zaradu koja je realno smanjena u posljednje četiri godine. O jednom od najvećih opterećenja u regionu na zarade od 64 odsto ni slova nije bilo u ekspozeu iako privreda na to već godinama ukazuje.

Premijer tvrdi da nemaju podatke?

KONJEVIĆ: Pravdanje da o tome nova Vlada nema još pouzdane podatke nije ozbiljna, isuviše je eksternih izvora na bazi kojih su se mogli dati barem pravci budućeg djelovanja i generalne mjere ili smjernice na kojima će nova Vlada insistirati.

Nevjerovatno je da premijer nije osjetio potrebu da se osvrne na poreski dug i sivu ekonomiju. Tu je veliki rezervoar na prihodnoj strani ukoliko država pokaže odlučnost i zavede red. Poreski dug je preko 400 miliona, a siva ekonomija čini oko 20 odsto BDP, što je približno milijardu eura novca koji treba da bude u legalnim tokovima.

Ostaje da vidimo kako će Vlada koncipirati budžet za 2021. godinu. Iz njega ćete vidjeti da li postoji spremnost da se krene u suštinske reforme ili će se opet nastaviti politika novog zaduženja, ovaj put sa novim pravdanjem. Nije bilo ni riječi o fiskalnoj strategiji koju je nova Vlada obavezna brzo donijeti, kao jedan od ključnih dokumenata u njenom mandatu.

Mogao je premijer, barem, reći da će Vlada razmatrati poreska opterećenja, djelovati u smjeru podsticanja malog i srednjeg biznisa, koji čini okosnicu crnogorske ekonomije.

Svakako, raduje me nova uloga parlamenta, gdje vjerujem da će biti realne kontrole rada Vlade. Ovo je Vlada koja nema suštinsku podršku u Skupštini, što može da joj bude mana, ali i prednost. Prednost ukoliko svoju poziciju shvati kao šansu za postizanje istinskog konsenzusa u ključnim ekonomskim politikama. Ako odnos bude kao premijerov da tri dana ne odgovori ni na jedno pitanje, ne da svoje viđenje upućenih kritika nego ćuti, onda će ubrzo vidjeti da je ipak realna vlast u parlamentu.

Da li je po Vama ugrožena isplata plata, penzija i socijalnih davanja?

KONJEVIĆ: Obezbjeđivanje redovnosti ovih davanja mora biti prioritet Vlade. Ne smije se dozvoliti da se teret krize prelije na korisnike budžeta, zaposlene. Oko 2/3 zaposlenih u policiji prima platu do 400 eura. Plate u sektoru zdravstva i obrazovanja su takođe ispod mogućnosti koje obezbjeđuju pristojan život od njihovog odgovornog rada. Ako ugrozite to, onda se postavlja pitanje za koga se politika vodi za tajkune koji duguju poreze i kojima to država toleriše ili za obične policajce, profesore ili zdravstvene radnike, ostale građane koji žele da žive pošteno od svoga rada. To se konačno mora pokazati. Ali na djelu.

Vlada mora ubrzano da sprovede racionalizaciju javnog sketora. Taj posao se ne smije više odugovlačiti. Za četiri prethodne godine povećan je izdatak za bruto zarade sa 420 na 500 miliona iako je Fiskalnom strategijom bilo planirano smanjenje ovih izdataka.

Koji bi Vama prvi ekonomski potez bio da ste premijer?

KONJEVIĆ: Vlada mora napraviti pošten dogovor sa privredom, vidjeti šta su njihova očekivanja, koje reforme treba brzo sprovesti, koje uslove stvoriti kako bi se partnerski rješavali problemi, obezbijedili veći budžetki prihodi i povećala poreska baza. Nema rezultata bez “poštenog” dogovora. A onda država treba da pokaže snagu. Ko ne poštuje zakone ili ne može da izdrži uslove tržišta mora u stečaj. Ne može se neko radi privilegije političke ili neke druge stalno dovoditi u povoljniji položaj i time imati “nelojalnu” prednost na tržištu. Vlada mora odmah opredijeliti izvjesnu “mapu puta” smanjenja opterećenja na zarade jer to privredu pogođenu kovidom gura u sivu ekonomiju.

Da li biste SDP i Vi preporučili aranžman sa MMF-om ili Svjetskom bankom ili biste se pak odlučili na emitovanje obveznica?

KONJEVIĆ: Prvo treba vidjeti šta se može uraditi na uvećanju prihodne strane. Tu postoji veliki prostor ukoliko ima reda i poštovanja zakona. Nakon toga pogledati sve moguće uštede koje se mogu napraviti. Zakon o legalizaciji nelegalnih objekata otvara mogućnost dodatnih prihoda ako se primijeni efikasno, daju odgovarajući podsticaji i ubrza rad administracije.

Nijesam za aranžman sa MMF-om jer on pokazuje da Vlada nema snage da se sama uhvati ukoštac sa neophodnim reformama. Saradnja da, ali aranžman ne. Ne treba nama MMF da bismo znali šta treba raditi. Treba nam politička volja da se uhvatite ukoštac sa problemima. Novo zaduženje mora biti precizno opravdano, sa jasnim ciljem. Nikako ne smije da bude u svrhu tekuće potrošnje. Ako Vlada posegne da se zadužuje kako bi servisirala plate i penzije, onda tu nema snage za ozbiljne reforme i zaokret u vođenju ekonomske politike. Ako krene da spašava firme kojima “nema spasa”, a rasprodaje državne resurse, onda je to nastavak politike koja je izgubila na izborima. Novi budžet će “otkriti” namjere nove Vlade.

Crna Gora se nalazi u najtežoj ekonomskoj situaciji u posljednjih dvadesetak godina. Šta bi po Vama bio plan spasa crnogorske ekonomije i turizma?Može li se u ovoj situaciji govoriti o restrukturiranju ekonomije i reindustrijalizaciji?

KONJEVIĆ: Nema rješavanja ove krize bez suštinskih reformi. Crna Gora mora da obezbijedi stabilnost i dijalogom dođe do programa koji će obezbijediti da se “lakše” pregura ova kriza. Ne možete govoriti o investicijama u uslovima političke nestabilnosti, reformama javnog sektora, a partijski se dogovarate o mjestima “po dubini” Nema ozbiljnih investicija koje će početi da mijenjaju strukturu privrede, a to je suština, bez jakih institucija, vladavine prava, jednakih uslova, efikasne administracije i nulte tolerancije na korupciju.

Pitanje restrukturiranje ekonomije i reindustrijalizacije ne može da uradi jedna vlada. Morate imati jasnu državnu viziju, konsenzus struke, ambijent, reforme, političku stabilnost. Za to je potrebno vrijeme, ali svakako da treba početi. Poljoprivreda koja jeste velika razvojna šansa u ekspozeu je spomenuta jednom jedinom rečenicom!

U dijelu fiskalne konsolidacije mora se potencirati optimizacija javne uprave koja je “teret o vratu” privredi koja je finansira, a služi kao “teren” za zapošljavanje. O relaksacije privrede u dijelu opterećenja troškova rada nema ništa u obraćanju premijera iako mikro, mala i srednja preduzeća, koja čine okosnicu crnogorske privrede, imaju najveće namete na isplaćene zarade. Ako u uslovima ove krize ne relaksirate privredu, ona će ili ići u smanjenje zaposlenih ili u sivu ekonomiju.

Država mora imati mapu puta u dijelu “relaksacije” biznisa. Cilj mora biti smanjenje opterećenja rada sa sadašnjih 64 odsto na 53 odsto. Pomoć mikro, malim i srednjim preduzećima mora biti snažnija. Stiče se utisak da su nam i dalje važniji strani investitori, dosta često tajkunske prošlosti, od naših domaćih privrednika.

Kriza svakodnevno proizvodi novi broj nezaposlenih. Do sada je preko deset hiljada ljudi ostalo bez posla. Vlada mora imati odgovor na ovaj problem. Šta da rade ljudi koji su ostali bez posla, a imaju kreditne obaveze? Danas imamo skoro 45.000 nezaposlenih. Vlada mora imati snažniji socijalni paket.

Šta mislite o najavi ukidanja ekonomskog državljanstva?

KONJEVIĆ: Projekat ekonomskog državljanstva ima smisla. Ne bih ga ukidao, ali bih povećao njegovu transparentnost. Samo potpunom transparentnošču neće biti dilema i polemika u javnosti. Taj program ima smisla u privlačenju investicija. Ograničen je vremenski i treba dodatno afirmisati njegovu “javnost” u periodu trajanja.