Ekonomija

Kostić: Milionski pazari i štednja građana ne znače rast standarda

Illustration

Za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika u prodajnim objektima crnogorskih trgovačkih lanaca zabilježene su ogromne gužve i, prema saznanjima Pobjede, ostvareni višemilionski prometi. Takođe, u crnogorskim bankama iz mjeseca u mjesec raste štednja građana. No sve to, kako smatra, ekonomski analitičar Vasilije Kostić ne znači i ne pokazuje da raste životni standard građana.

“Uzimati praznične gužve u trgovinama kao pokazatelj standarda bi bilo vrlo diskutabilno i prilično nepouzdano, iz razumljivih razloga, mada pod određenim uslovima i te kupovine mogu biti izvjestan indikator. U svakom slučaju, izvlačiti konačne zaključke na osnovu izuzetnih situacija nije pouzdano, a ni uputno”, kazao je Kostić Pobjedi.

On je dodao da su velike gužve u prodajnim objektima karakteristične za novogodišnje, božićne i druge praznike i tome, kako kaže, ne treba naročitog komentara.

“To su posebni trenuci za koje se ljudi posebno pripremaju, pa je u takvim situacijama i ponašanje u kupovini, odnosno potrošnja “posebna, mnogo veća nego u običnim danima. Jasno je da je povećan promet vezan sa posebnošću trenutka ili trenutaka i u razumijevanju takvog ponašanja bi prije mogla dati relevantna objašnjenja bihevioralna ekonomija nego što je to u stanju klasična ekonomska nauka, a koju gotovo uvijek uzimamo za jedinu relevantnu”, objasnio je Kostić.

Iz najvećih crnogorskih trgovačkih lanaca Pobjeda nije mogla dobiti zvanične podatke o ostvarenom prometu za vrijeme praznika.

U ,,Domaćoj trgovini, u okviru koje posluju Aroma marketi i Konto diskonti tradicionalno je intenzivan period kupovine za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika, saopšteno je Pobjedi iz ove kompanije.

“S obzirom na to da je početak godine i da se još uvijek sumiraju rezultati, podaci kojima trenutno raspolažemo kažu da je došlo do uvećanja prodaje od oko pet odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Razlozi povećanja prodajnih rezultata su stabilna cjenovna politika i ponuda, te povjerenje koje smo do sada stekli kod naših potrošača”, kazali su iz ,,Domaće trgovine”.

Podaci

Prema posljednjim podacima Monstata, promet robe u trgovini na malo u novembru prošle godine je u odnosu na isti mjesec 2016. godine bio veći 5,8 odsto u tekućim i 3,6 odsto u stalnim cijenama.

Statističari su naveli da je stopa prometa u trgovini na malo u periodu od januara do novembra prošle godine u odnosu na isti period 2016. veća 5,1 odsto u tekućim cijenama i 3,1 odsto u stalnim cijenama.

Iz Monstata je saopšteno da je najveće učešće u ukupnom prometu trgovine na malo u Crnoj Gori imala djelatnost prehrane, koja je u novembru činila 64,5 odsto od ukupnog prometa.

Iz Monstata je objašnjeno da promet robe u trgovini na malo predstavlja vrijednost prodate robe preduzeća koja je prodata krajnjim potrošačima, odnosno stanovništvu za ličnu potrošnju i upotrebu u domaćinstvu, kao i preduzećima i građanima za obavljanje djelatnosti. Indeksi prometa robe u stalnim cijenama su dobijeni deflacioniranjem indeksa u tekućim cijenama, odgovarajućim indeksima cijena robe na malo.

Posljednjih godina u stalnom porastu je i štednja građana i privrede u crnogorskim bankama.

Prema podacima Centralne banke, ukupni depoziti su na kraju oktobra prošle godine na mjesečnom nivou zabilježili rast od 1,6 odsto na 3,19 milijardi eura, dok su na godišnjem nivou porasli 12,2 odsto. Oročeni depoziti činili su 39 odsto ukupnih, a oni po viđenju 60,3 odsto. Preostalih 0,7 odsto odnosilo se na sredstva na eskrou računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti tri mjeseca do jedne godine, 49,8 odsto. Depoziti ročnosti od jedne do tri godine činili su 37,3 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju oktobra iznosili su oko 1,64 milijarde eura, 1,5 odsto više nego u septembru, dok su u poređenju sa istim mjesecom 2016. godine porasli deset odsto. U ročnoj strukturi depozita stanovništva oročeni su činili 47,8 odsto, a oni po viđenju 52,2 odsto.

Depoziti

Kostić smatra da je prilično nepouzdano povlačiti paralele između rasta standarda i rasta depozita stanovništa bez uvida u formu i strukturu depozita stanovništva.

“To može da zavara. S jedne strane, depoziti mogu rasti kao posljedica raznih faktora koji nemaju mnogo veze sa nivoom ličnog standarda, a sa druge strane, što je više vjerovatno, rast depozita može biti posljedica rasta kod samo malog broja deponenanta, na koje otpada najveći dio ukupnih depozita, pa promjene u rastu njiho vih depozita imaju značajan uticaj na ukupnu masu depozita”,  izjavio je Kostić.

Na taj način, kako navodi, rast depozita je evidentan, a pri tome nema nikakve veze sa standardom građana iako može tako da izgleda.

“Prije će biti da su značajni deponenti uvećali svoje depozite i da se rast o kome govorimo može u najvećem dijelu time objasniti”, tvrdi Kostić.

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru prošle godine je, prema podacima Monstata, iznosila 512 eura i bila je 0,2 odsto veća u odnosu na oktobar. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u novembru je, u poređenju sa istim mjesecom 2016. godine porasla 1,8 odsto, a u odnosu na prosječnu neto zaradu u 2016. godini 2,6 odsto. Prosječna bruto zarada u novembru iznosila je 768 eura. Statističari su kazali da, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u novembru u odnosu na oktobar porasle 0,1 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu ojačale 0,1 odsto.

Na pitanje da li je realno da se sa trenutnim zaradama u Crnoj Gori i brojem zaposlenih ostvaruje ovoliki rast trgovačkog prometa i depozita, Kostić kaže da nije nerealno ,,iako nam ne izgleda logično.

“Upozorio bih na stav da logika malo čemu može da posluži osim da opiše događaje. Promjene u ponašanju potrošača mogu biti motivisane mnogim faktorima, pa svoditi objašnjenje pojave rasta potrošnje ili kupovine za praznike na samo jedan uzrok rast dohodaka građana je neodrživo”, zaključio je Kostić.

Značajan uticaj sive ekonomije na potrošnju

Kostić je naglasio da je sigurno i to da na ukupnu potrošnju ima značajnog uticaja i siva, odnosno neformalna ekonomija.

“Siva ekonomija je nerijetko, mimo uvriježenog shvatanja, često socijalni amortizer, pa je to i razlog što na njene pojedine oblike (sa malim ekonomskim kapacitetom) mnoge zajednice gledaju blagonaklono, da ne kažem žmure na njih”, smatra Kostić.

Prema posljednjim procjenama, od prije tri godine, koje je uradio Ekonomski fakultet, u Crnoj Gori je bilo 24 hiljade radnika koji su radili “na crno”, dok su 27 hiljada poslodavci osiguravali na minimalac, odnosno 193 eura. Prema nekim istraživanjima, u sivoj zoni radi 40 hiljada osoba.

“Više je nego jasno svima, i to nije nova stvar, da zvanična statistika odražava stanje u formalnoj ekonomiji, a da se o neformalnom dijelu sivoj ekonomiji samo nagađa, procjenjuje što je razumljivo. Naravno, kada se radi o zapošljavanju, sistem tu mora biti više nego efikasan jer se radi o nečemu što ima izuzetne implikacije na društvo i njegovu cjelokupnu strukturu i što umnogome opredjeljuje njegov uspjeh”, kazao je Kostić.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Stari
Gost
Stari

Svi u minus ilite ogromna vecina a posle vidjecemo nestocese valjda naci.

Ime
Gost
Ime

U svakom slucaju prosjecan standard gradjana je mnogo veci nego sto se prica. Svi kukaju, a kad vidite dje ko ide za Novu godinu, koliko se izlazi i trosi na izlaske, sto ko inace kupuje i sto ima, od toaleta, kola do nekretnina, a ne radi se o pojedinacnim slucajevima nego o velikom broju ljudi, jasno je da se to… Više »

Stari
Gost
Stari

I mene se cini

Send this to a friend