Ekonomija

Kreditima IRF-a otvoreno i sačuvano 7.230 radnih mjesta

Investiciono-razvojni fond (IRF) odobrio je od početka godine 132,5 miliona eura crnogorskoj privredi, a zahvaljujući ovim kreditnim plasmanima otvoreno je i sačuvano ukupno 7.230 radnih mjesta, saopštio je Dnevnim novinama Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora ove institucije.

On je, u intervjuu DN, kazao da je najviše novca usmjereno u projekte u uslužnim djelatnostima, turizmu, poljoprivredi i proizvodnji hrane.

DN: Koliko je IRF od početka ove godine odobrio kredita i u kojem iznosu? Kakvi su efekti tih investicija?

Vukčević: IRF je od početka 2017. do sada odobrio 132,5 miliona eura crnogorskoj privredi, što je 54 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, a sami efekti ovih investicija se, prije svega, odnose na otvaranje novih radnih mjesta. Zahvaljujući ovim kreditnim plasmanima iz 2017. godine, otvoreno je i/ili sačuvano ukupno 7.230 radnih mjesta.

DN: U koje sektore privrede je usmjereno najviše sredstava? Za koje kreditne linije je najveće interesovanje?

Vukčević: Posmatrajući strukturu finansiranih dugoročnih projekata IRF-a po djelatnostima u ovoj godini, za sada su uslužne djelatnosti, sektor turizma i ugostiteljstva i poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane podržani najviše. Pored pomenutih projekata, IRF je u ovoj godini znatno olakšao pristup kreditnim sredstvima posebnim ciljnim grupama (žene u biznisu, mladi, visokoškolci, tehnološki viškovi, start up, individualni poljoprivredni proizvođači), za kojima postoji veliko interesovanje čime smo podstakli crnogorska preduzeća na rast i razvoj, a sve sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta.

DN: Česte su žalbe na komplikovane procedure koje treba ispuniti prilikom apliciranja za kredit. Imate li u planu njihovo pojednostavljenje?

Vukčević: IRF nastoji da što brže i efektnije odgovori na zahtjeva korisnika, uzimajući u obzir činjenicu da poslovnu politiku pažljivo posvećuje svakom preduzetniku i preduzeću pojedinačno. Sa druge strane, IRF mora poštovati zakonske procedure i tu nastaju problemi jer preduzetnici misle da mi možemo odobriti kredit i kad nijesu obezbijeđeni svi uslovi. Nažalost, postoje i ti zahtjevi da se odobri kredit, ali da se taj novac upotrijebi za nešto drugo (kupovina auta, stana i slično). Upravo da bi se izbjegla nenamjenska upotreba kredita, potrebno je da se obezbijedi adekvatna dokumentacija.

Da bismo ubrzali proces odlučivanja, još prije par godina uveli smo praksu da se odluke Odbora direktora IRF-a donose na nedjeljnom nivou, što znači da je sve kod podnosioca zahtjeva tj. koliko brzo može obezbijediti potrebnu dokumentaciju i ispuniti zakonske uslove.

Takođe, konstantno praćenje klijenata (prije, u toku i nakon realizacije investicije) nam pomaže da održavamo stalni kontakt i djelujemo preventivno, u slučaju gdje za to ima potrebe i na taj način sprečavamo nastajanja mogućih problema u preduzećima i doprinosimo podršci i razvoju biznisa. Ovakav pristup zahtijeva mnogo veći nivo angažovanja i razumijevanja od svih klijenata i šire društvene zajednice, ali to je jedini put koji vodi ka uspjehu i koji ukupan biznis rizik svodi na najmanju moguću mjeru. Isto tako, sredstva koja IRF plasira su od međunarodnih finansijskih institucija i IRF mora i te procedure da ispoštuje.

DN: Kako ocjenjujete ulogu IRF-a u podsticanju razvoja preduzetništva u Crnoj Gori, smanjenju nezaposlenosti i razvoju biznisa uopšte?

Vukčević: IRF kao institucija koja je osnovana sa ciljem podsticanja i ubrzavanja ekonomskog razvoja Crne Gore posebnu pažnju i te kako posvećuje unapređenju preduzetništva, uzimajući u obzir primarni cilj IRF-a, a to je otvaranje novih radnih mjesta i podrška povećanju životnog standarda građana.

Sa druge strane, preduzetništvo bi danas moralo da predstavlja izazov za postojeće preduzetnike, ali posebno za mlade ljude, posebno za one koji imaju znanje i koji su bez posla. Da bi se omogućilo da što više građana ”uzme stvar u svoje u ruke” i sami riješe egzistenciju, IRF je u ovoj godini obezbijedio beskamatne kreditne linije namijenjene mladim ljudima koji su završili fakultete i koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ženama koje imaju potencijala za biznis, kao i tehnološkim viškovima koji imaju uslova da se preduzetništvom ponovo zaposle. Nadam se da će ovi beskamatni krediti dati dodatni impuls svim potencijalnim, mladim preduzetnicima da iskoriste šansu koja im se nudi i da ćemo na taj način da stvorimo ambijent koji će doprinjeti otvaranju radnih mjesta.

Za razvoj preduzetništva posebno je važno imati neophodno biznis znanje. Nažalost, to je jedan od gorućih problema razvoja preduzetništva u Crnoj Gori. Zato je potrebno sistemski djelovati i početi od vrtića – da u tom životnom dobu, već tada djeca počnu da razmišljaju preduzetnički, a zatim kroz osnovno i srednje obrazovanje nastaviti sa obezbjeđivanjem potrebnih preduzetničkih vještina.

Međutim, paralelno sa tim, neophodno je raditi na neformalnom obrazovanju sa ciljem da se što više postojećih građana koji su nezaposleni osposobe da kroz preduzetništvo pokrenu neki biznis i na taj način obezbijede egzistenciju za sebe. U tom cilju, ZZZCG i IRF su potpisali sporazum o saradnji po kojem će Zavod za zapošljavanje obezbijediti nefinansijsku podršku (izrada biznis planova, registracija preduzeća i drugo), a IRF će obezbijediti povoljne kreditne aranžmane. Sve će to imati za rezultat, nadam se, veći broj start up-ova, tačnije veći broj početnika u biznisu.

Send this to a friend