Krvavac: Broj ugovora o djelu u državnoj upravi smanjen za 11,5 odsto

Broj ugovora o djelu u crnogorskim institucijama i organima uprave koji se finansijaraju iz budžeta države, za skoro pola godine, smanjen je za 11,5 odsto, saopštio je šef kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac.

Vlada je u februaru formirala Komisiju za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta države, kojom rukovodi Krvavac.

Krvavac je agenciji MINA rekao da se već vide pozitivni rezultati rada Komisije i da je od decembra prošle godine, koji je uzet kao referentni mjesec za postupanje, do maja ove godine broj ugovora od djelu smanjen za 11,5 odsto.

Potrošačke jedine Komisiji dostavljaju zahtjeve za odobrenje za angažovanje po osnovu ugovora o djelu, a prema riječima Krvavca, Komisija na osnovu više kriterijuma razmatra opravdanosti određenog zahtjeva.

Krvavac je istakao da su iz kontrole isključene potrošačke jedinice Predsjednik Crne Gore i Skupština Crne Gore, jer nijesu dio izvršne vlasti, dok prate sve ostale.

On je objasnio da je na prvoj sjednici Komisije utvrđen Poslovnik o radu, metodologija i kriterijumi po kojima se vrši procjena opravdanosti zahtjeva.

“Ima više kriterijuma prilikom razmatranja zahtjeva – vodi se računa da li se radi o novom angažovanju ili već postojećem, da li je to mjesto sistematizovano kod tog budžetskog korisnika, opis posla za koji se osoba angažuje, vremenski period, iznos naknade i, što je najvažnije, da li ima saglasnost Ministarstva finansija da su obezbijeđena sredstva“, naveo je Krvavac.

On je rekao da su uzeli u obzir kategoriju izdaci po osnovu ugovora o dijelu iz budžeta, koja je u prethodnoj godini iznosila preko 20 miliona eura.

Krvavac je naglasio da je, iako je Poslovnikom definisano da se Komisija sastaje najmanje jednom mjesečno, to tijelo do sada održalo 12 sjednica, ističući da nijedan od članova ne prima naknadu za rad u Komisiji.

“Razmotreno je 150 zahtijeva, za saglasnost traženo 2.320 ugovora, saglasnost je data za 1.862 ugovora, a od njih ukupno 1.629 čak postojećih, a saglasnost je odbijena za 452 ugovora”, naveo je Krvavac.

On je rekao da najveći broj ugovora o djelu ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Uprava za državnu imovinu, Uprava za nekretnine, Poreska uprava.

Kako je naveo Krvavac, filijale određenih potrošačkih jedinica MUP-a ili Poreske uprave, imaju čak veći broj osoba angažovanih na ugovore o dijelu nego zaposlenih.

On je naveo i primjer Uprave za državnu imovinu, gdje je 340 osoba zaposleno po osnovu ugovora o djelu, dok je nekim osobama takakav ugovor produžavan čak 15 godina iz razloga što za njih nemaju sistematizovana radna mjesta iako su potrebni državnoj upravi.

Krvavac je napomenuo da ugovor o djelu nije za zapošljavanje, nego za angažovanje na poslovima koji nijesu sistematizovani pravilnikom budžetskog korisnika.

“A mi u velikom broju slučajeva vidimo da institucija počiva na ovim ugovorima i moramo to da spriječimo. Pokušavamo na adekvatan način da rješimo taj problem, a da ne ugrozimo efikasnost pružanja javne usluge”, rekao je Krvavac.

Kako je naveo, cilj je da se određena mjesta adekvatno sistematizuju i da se smanji broj ljudi koji su angažovani na ugovor o djelu.

“Mi bi ugrozili efikasnost rada da odjednom kažemo da ne može više nijedna osoba da bude angažovana na ugovor od djelu. Znači, prvo ćemo sistemski riješiti taj problem, a nakon toga i širi kontekst ugovora o dijelu”, rekao je Krvavac.

On je istakao i da svrha Komisije nije da odbija ili prihvata nekoga za ugovor o dijelu, nego da nađe rješenje i da preporuke za izmjenu legislative kako bi se spriječila zloupotreba zaključivanja ugovora o djelu na duži vremenski period.

Kako je pojasnio Krvavac, kada na sjednici Komisije razmatraju neki zahtjev koji nije adekvatno obrazložen, vraćaju na dodatno obrazloženje.

“Imamo situacija gdje nam se traži ugovor o dijelu za neko angažovanje, a za taj opis posla već postoje sistematizovana mjesta kod nekog drugog budžetskog korisnika. Te zahtjeve vraćamo”, naveo je Krvavac.

On je objasnio da Komisija tretira ugovore o djelu koji se ponavljaju iz mjeseca u mjesec i koji potencijalno nemaju karakret ugovora o djelu, a ne one koji se zaključuju na nekoliko dana, odnosno do mjesec.

“Suština ugovora o djelu treba da bude angažman za lice za koje nije sistematizovano radno mjesto”, pojasnio je Krvavac.

Cilj Komisije je bio da do kraja godine broj ugovora o djelu bude smanjen za najmanje 20 odsto, a Krvavac vjeruje da će taj cilj i dostići.

“Ubijeđen sam da ćemo dostići taj cilj od 20 odsto i da nećemo ugroziti efikasnost pružanja javne usluge, kao i da ćemo riješiti neke dugoročne probleme”, rekao je Krvavac.

Komentarišući ocjene opozicije da crnogorska ekonomija usporava, Krvavac je kazao da opozicija nema utemeljenje za takve tvrdnje i da samo pokušava pribaviti neke političke poene.

On je naveo da crnogorska ekonomija, osim na sektoru energetike, počiva na turizmu, koji čini največi dio bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Možemo da pričamo o nekim podacima i nekom stanju kada prođe treći kvartal, odnosno nakon turističke sezone. Kad govorimo o prvom kvartalu, u BDP on ne zauzima veliki procenat. Ali, i u prvom kvartalu čak imamo rast ekonomske aktivnosti 2,5 odsto”, istakao je Krvavac.

On je kazao da je za četiri godine BDP udvostručen, da je u prvom kvartalu ove godine zabilježen rast zarada preko 20 odsto, te da je prvi put stopa nezaposlenosti ispod deset odsto.

“Ostvaren je suficit budžeta u aprilu, prihodi budžeta rastu u odnosu na prošlu godinu, a poresko opterećenje rada smanjeno je za preko 50 odsto dodatno Evropom sad 2”, rekao je Krvavac.

Kako je dodao, Vlada je u vremenu kada geopolitička situacija nije bila baš najbolja, ne samo zaštitila, nego unaprijedila standard građana rastom i plata i penzija.

“Znači imamo stabilnu ekonomiju, makroekonomske parametre koji rastu i ne možemo govoriti o usporavanju”, zaključio je Krvavac.