Ekonomija

Loši vremenski uslovi ostavili pčelare bez meda

Za mnoge crnogorske pčelare ovo će biti jedna od najlošijih godina kada je u pitanju prinos meda, prvenstveno zbog veoma loših vremenskih uslova koji su poremetili period cvetanja biljaka, kazao je Dnevnim novinama Vladimir Radulović, tehnički sekretar Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore.

On je, u razgovoru za DN, ocijenio da su nepovoljni vremenski uslovi, koji su pratili proljećni dio godine, a kasnije i ljeto, poremetili period cvjetanja biljaka što je dovelo do veoma loših prinosa meda.

“Nažalost, mali je broj pčelara koji se mogu pohvaliti ovogodišnjom sezonom i prinosima

Radulović, koji je i sam pčelar, smatra da je kvalitetna edukacija pčelara osnova za nastavka razvoja crnogorskog pčelarstva. Crna Gora, dodaje on, nema razvijene institucije koje se bave ovim pitanjima, posebno u oblasti zdravstvene zaštite meda.

“ Za mnoge pčelare ovo će biti jedna od najlošijih godina kada je u pitanju prinos meda. Međutim, pčelari su veoma uporni ljudi privrženi pčeli i pčelarstvu i ove posljedice neće uticati na smanjenje pčelinjeg fonda”, rekao je Radulović.

Regresiranje sirupa do oktobra

Razlog više konstataciji da neće doći do smanjenja pčelinjeg fonda, kako je dodao, jeste i odluka Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da podrži pčelare kroz regresiranje invertnog sirupa koji se proizvodi u Kući meda.

“Sa ovom mjerom Ministarstvo poljoprivrede je još jednom pokazalo punu posvećenost razvoja crnogorskog pčelarstva, ali i brigu u situaciji koja je zadesila pčelare. Regres Ministarstva za nabavku sirupa je oko 30 odsto od proizvođačke cijene. Savez pčelarskih organizacija je preko lokalnih pčelarskih organizacija razvio sistem raspodj ele invertnog sirupa i ova aktivnost se sprovodi veoma uspješno”, naveo je Radulović, ukazujući da će se regresiranje sirupa vršiti do kraj a oktobra prema šemi raspodjele koja je unaprijed usaglašena između saveza i lokalnih pčelarskih organizacija.

ilustracija

Neophodna edukacija pčelara

Govoreći o značaju pčelarstva, Radulović je istakao da je, globalno posmatrano, riječ o veoma važnoj grani poljoprivrede, koje obezbjeđuje funkcionisanje mnogih procesa u prirodi.

“Pčelarstvo je jedan od indikatora životne sredine i regulator cjelokupnog biodiverziteta. Kroz oprašivanje biljaka stvara se indirektna korist ogromnih razmjera koja se još uvijek ne tretira na pravi način. Jednostavno, pčeli se oprašivanje pripisuje kao obaveza za koju se još ne zahvaljujemo na dovoljan način”, smatra Radulović.

Određena područja u svijetu, navodi on, ostaju bez pčela zbog prevelikog uticaja pesticida, ali i ostalih faktora i to je alarm koji upozorava na postojanje problema i poziv za njegovo rješavanje.

“U Crnoj Gori još imamo zdravu sredinu, male zasade plantažnog bilja koje se tretira pesticidima i pčele su sa tog stanovišta bezbjedne. Međutim, postoje drugi problemi koji narušavaju ravnotežu i prave smetnju razvoju pčelarstva. Kvalitetna edukacija pčelara je osnova za nastavka razvoja našeg pčelarstva. Crna Gora, nažalost, nema razvijene institucije koje se bave ovim pitanjima, posebno u oblasti zdravstvene zaštite i to je jedan od uslova za kreiranje savremenog pčelarstva”, zaključio je Radulović.

Raste broj žena koje pčelare

U ovoj godini je u Savez pčelarskih organizacija učlanjeno 2.100 pčelara koji, kako ističe Radulović, imaju oko 60.000 pčelinjih društava.

“U posljednjih nekoliko godina povećao se broj žena koju su počele da se bave pčelarstvom. Razlog tome su programi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koji omogućavaju veće učešće žena u ovom poslu”, precizirao je Radulović.

Na pitanje šta odlikuje dobrog pčelara, on je kazao da je odgovoran odnos prema svakom pozivu neka vrsta garancije za uspjeh.

“Pčelarstvo se lako zavoli što je, takođe, veoma važno za svaki posao. Edukacija i sljedljivo sprovođenje mjera u procesu pčelarenja je dobra preporuka za formiranje dobrog pčelara”, poručio je Radulović.

 

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
crnogorac
Gost
crnogorac

U Crnoj Gori postoje, možda, dva pčelara – svi ostali su medari. Medari prskaju pčele kako bi sačuvali brojnost i kvantitet meda, dok pčelari svojim medom jačaju imunitet rojeva čime dobijaju manje količine kvalitetnijeg proizvoda.

dragano
Gost
dragano

Regresiranje mi netreba u septembar posto ja moje pcele prihranjujem vec dva mjeseca na primorju koje pravio raspored vodioje racuna o sebi ne i o pcelarima na primorje a inace nebih uzeo nista iz kuce meda posto do sada i nisam cuo pozitivan primjer o toj kuci vec samo negativne uostalom sirup je preskup iako je regresiran a kvalitet je… Više »

sdsd
Gost
sdsd

Ljudi ne budite naivni. Vecina komercijalnih pcelara kod nas daju secer pcelama i “meda” za trziste vazda ima. Rijetki su danas posteni pcelari.

Send this to a friend