Marković: Razmišljamo o smanjenju poreskog opterećenja rada i povećanju minimalne zarade

Premijer Duško Marković poručio je danas privrednicima da su ekonomski rezultati Vlade u protekle dvije godine impresivni, a da najvažnijim smatra otvaranje gotovo 11.000 novih radnih mjesta, da inspekcijske službe postižu odlične rezultate, da naš turizam ruši rekorde te da Vlada razmišlja da smanji poresko opterećenje rada i da istovremeno poveća minimalne zarade.

Otvoreno je gotovo 11.000 novih radnih mjesta

“Crnogorska ekonomija već dvije godine raste po stopi iznad 4,5 odsto. Nemamo još definitvan podatak zbog toga što još čekamo podatak za IV kvartal 2018, ali za 2017. to je 4,7 odsto. I u 2018. godini za devet mjeseci rast je 4,9% s tim što smo u III kvartalu imali stopu rasta od  pet odsto koja je bila treća stopa rasta u Evropi. Dakle, Crna Gora, mala ekonomija sa toliko izazova, sa tranzicoonim aspektom, u ove dvije godine je ostvarila ekonomski rast među najvećima u Evropi što je rezultat za svaku pohvalu”, rekao je premijer odgovarajući na pitanja na sastanku sa privrednicima koji je, kao i svake godine, organizovala Američka privredna komora u Crnoj Gori.

On je istakao da su značajno poboljšane javne finansije, koje sada ne izgledaju onako kako su izgledale krajem 2016. godine. To je ilustrovao podatakom da je u prva dva mjeseca ove godine prihodna strana veća za šest odsto odnosno 12,9 miliona eura. Ipak, rekao je premijer, najviše ga raduje rast zaposlenosti jer je u protekle dvije godine otvoreno gotovo 11.000 novih radnih mjesta.

“Tom podatku se najviše radujem. 20. februara 2017. smo imali 52 hiljade nezaposlenih. 26. februara 2018, imamo 47.593 nezaposlena po administrativnoj evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. A 25. februara 2019. imamo 38.535 nezaposlenih”, naglasio je premijer.

Dodao je da je u procentima u februaru 2017. stopa nezaposlenostiiznosila 22,46 odsto, a 20. februara 2019. ona iznosi 16,61 odsto.

“Istovremeno smo na strani zaposlenosti imamo veoma dobre podatke. 2016. je bilo 177.900 zaposlenih, 2017. godine već 182.368 zaposlenih, za devet mjeseci 2018. imamo 188.687 zaposlenih. Dakle, blizu 11.000 novozaposlenih u Crnoj Gori. To je podatak koji treba da nas raduje i on govori o trendu naše ekonomije”, kazao je Marković.

On je prikaz naših ekonomskih performansi završio podatkom o rastu u turizmu gdje imamo 30 odsto više turista nego u istom periodu prošle godine, a finansijski prihodi su povećani za 43 odsto.

“Cilj je održavanje ovog tempa razvoja, nove investicije, nova zapošljavanja, smanjenje stope nezaposlenosti i, naravno, veći standard građana”m istakao je on.

U kontrolama nema nazad, samo naprijed

Govoreći o borbi protiv sive ekonomije predsjednik Vlade je rekao da je uspješna ekonomska i finansijska politika rezultat i pojačanog rada inspekcijskih službi i to uprkos nedostatku kapaciteta.

“Zbog toga sam lično sam preuzeo koordinaciju sa inspekcijskim službama u suprotstavljanju sivoj ekonomiji i neformalnom tržištu. To daje rezultate ne samo u ciframa i pokazateljima nego i u stvaranju novog, motivacionog ambijenta, gdje profesionalizam dolazi do izražaja i gdje ljudi shvataju koliko je to važno za budućnost Crne Gore i njenih građana”, rekao je premijer.

Pomenuo je i pojave da inspektori radije kontrolišu kompanije koje uredno posluju od onih koje to ne čine rekavši da fokus mora biti na onima koji nelegalno posluju.

“To je proces. Mislim da smo napravili odlučujući iskorak, mi više ne možemo vratiti nazad. možemo samo da idemo naprijed”, ocijenio je on.

Ona je na konferenciji “Otvoreno sa Premijerom” istakla da su nove inicijative ohrabrajući znakovi da je ekonomska budućnost Crne Gore sjajna.

Predsjednik Vlade #CrnaGora Duško Marković, #OtvorenoSaPremijerom, #AmChamMNE: Postižemo odlične rezultate u borbi protiv sive ekonomije. pic.twitter.com/iXwyhvsyvp

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) March 4, 2019

Posao treba da imaju oni koji znaju i hoće da rade

Na pitanje o budućim koracima u jačanju transparentnosti predsjednik Marković je rekao da i sam često skreće pažnju na potrebe veće transparentnosti i dodao da će se tim izazovom posebno pozabaviti.

Govoreći o planovima u poreskoj politici i u politici u vezi sa radnim pravom da Vlada sa izuzetnom senzibilnošću posmatra prigovore socijalnih partnera.

“Radni odnos mora biti model u kojem će do posla dolaziti oni kojima posao treba i oni koji znaju da rade. A ne kad jednom dobijete rješenje za radno mjesto da vam je to do penzije i bez mogućnosti da snosite odgovornost za neuspješan rad odnosno da ne doprinosite kompaniji ili državi”, kazao je premijer izrazivši uvjerenje da ćemo doći do rješenja koje će biti prihvatljivo i za socijalne partnere i za poslovnu zajednicu.

On je saopštio da se razmišlja o smanjenju ili čak ukidanju stope poreza na dobit za one kompanije koje svoju dobit reinvestiraju.

“Razmišljamo i da damo neke olakšice koje se tiču poreskog opterećenja rada. Već razmišljamo i o tome. Mislim da ćemo veoma brzo izaći i sa konkretnim predlogom. Vodimo taj dijalog sa našim socijalnim partnerima. … Vjerujem da će doći do povećanja minimalne zarade, ali i do smanjenja poreske stope opterećenja rada koje će relaksirati poslodavce, a povećati standard i plate zaposlenima, naglasio je Marković.

Divlja gradnja je pošast

Predsjednik Vlade je rekao da se već sada vide rezultati novih zakonskih rješenja u vezi sa zaštitom prostora posebno u vezi sa pojednostavljenjem i ubzranjem procedura, ali je dodao da se i na tom polju tek očekuju bolji rezultati.

“Za mene zakon ne znači ništa ako on u potpunosti ne dovodi do pozitivnih promjena na terenu. Evidentirali smo 50.000 neformalnih objekata, odnosno dobili smo toliko zahtjeva za legalizaciju. Opštine ne preduzimaju ništa da pokrenu postupak legalizacije, a to je prihod
opština. Ali smo morali da predvidimo šta je sljedeći potez ako opštine ne odgovore na adekvatan način. Ne vidimo proaktivnu poziciju države da odgovorimo toj stagnaciji na ovoj politici. Moramo naći brzo rješenje za to”, naglasio je on.

Izrazio je odlučnost da se divljoj gradnji stane na put, ali je ukazao na potrebu uključivanja sudske vlasti i lokalnih samouprava.

“Mene samo interesuje rezultat. Ja želim da vidim rezultat. Ja ne želim da vidim divlje objekte na pjeni od mora. Danas se oni grade. Ne želim da ih vidim nigdje. Možda to grubo zvuči, ali u odnosu na tu pojavu danas inspekcije moraju biti na terenu, mašine moraju biti na terenu da to ruše, moramo imati aktivnu ulogu tužioca i sudoa za one koji ne poštuju ovu državu i zakone. Ne možemo mi sve uraditi, nije sve do nas. Nema još ozbiljnog predmeta u slučaju divlje gradnje pokrenutog od strane Tužilaštva i okončana u sudskom postupku”, kategoričan je Marković dodajući da divlju gradnju smatra pošašću.

“Ovo jeste pošast. Imamo prostor. To moramo da čuvamo kao zjenicu oka svoga. Ne vidim da tu imamo efekat”, rekao je on.

Javna uprava je glomazna i skupa

Upitan o digitalizaciji premijer je rekao da smatra da državna administracija mora da bude veom brzo reformisana i to racionalizovana i moderniuzovama. Odgovarajući zakoni su već u skupštini i trebalo bi da budu na snazi tokom ove godine, poručio je predsjednik Vlade.

“Naša javna uprava je skupa. Ona je glomazna i skupa. Na to moramo naći odgovor. Odogvor nije samo u zakonima i implementaciji. On košta. Sada u vladi radimo aktivno na pronalaženju sredstava koji će omogućiti smanjenje državne administracije”, rekao je Marković.

Upitan o zaštiti životne sredine predsjednik Vlade je ocijenio da je otvaranje Pregovaračkog poglavlja 27 veoma značajno i da Crna Gora ne može da se razvija i ne može biti održiva ekonomija ako ne budemo uradili sve što je neophodno na zaštiti životne sredine. Ocijenio je da je to jedan od naših najvećih izazova kojim će se baviti i ova Vlada i naredne vlade.

Govoreći o vladavini prava premijer je rekao da njegovi podaci pokazuju da percepcija Američke privredne komore nije ista ili nije ažurna te da se 57 odsto predmeta u svim sudovima završi u roku od tri mjeserca, a pred Vrhovnim sudom se završe za 43 dana.