Miločerski razvojni forum: Kompanije shvataju digitalizaciju kao sredstvo za preživljavanje

Globalizacija ne poznaje ništa lokalno. Globalan je samo onaj koji nešto zna i ima hrabrosti da to znanje plasira na međunarodnom tržištu, istakao je danas na 25. Miločerskom razvojnom forumu rektor Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić.

Forum koji je ove godine, zbog pandemije COVID virusa organizovan na Univerzitetu Donja Gorica okupio je izlagače iz više od 10 država koji su se uključivali u rad foruma putem ZOOM aplikacije.

Tema ovogodišnjeg foruma u organizaciji Društva ekonomista Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica i Baltičke asocijacije za razvoj menadžmenta bila je demistifikacija digitalizacije.

“Nama je bio cilj da nekako taj strah od digitalizacije odagamo jer je digitalizacija već nešto što je praksa ne samo u razvijenim državama već i u državama u razvoju. Kao osnovni materijal za ovaj skup poslužilo nam je istraživanje koje je radio UDG, na temu digitalizacije malih i srednjih preduzeća i digitalno plaćanje”, istakao je Vukotić.

On je naglasio da je istraživanje urađeno u saradnji sa međunarodnim timom istraživača, te da su svi evaluatori potvrdili da se radi o jednom sveobuhvatnom, dubinskom istraživanju, koje predstavlja dobru osnovu za vođenje politike u Crnoj Gori u toj oblasti.

“Želio bih da istaknem da je istraživanje obuhvatilo između 400 i 450 crnogorskih kompanija, i da većina, nekih 90 odsto, mijenja politike poslovanja nakon ove COVID pandemije. I digitalizaciju ne shvataju kao cilj, već kao sredstvo za preživljavanje”, kazao je Vukotić.

Vizija Ministarstva nauke jasna – inovativna i digitalna Crna Gora

Ministarka nauke, Sanja Damjanović, prilikom otvaranja Foruma, istakla je da joj predstavlja čast da učestvuje na tom tradicionalnom događaju koji targetira razvoj, ali razvoj kroz pametnu ekonomiju i preduzetništvo.

Ona je napomenula da su Ujedinjene nacije usvojile i promovišu ciljeve održivog razvoja, da je Evropska komisija trasirala put zelenog razvoja, a da sve to ima jedan jedinstven naziv, koji se zove, transformacija našeg svijeta.

“Instrumenti za tu transformaciju su upravo inovacije i istraživanja, ali ne samo klasična istraživanja i inovacije u rukama naučnika kroz laboratorije, već istraživanja i inovacije kroz sve segmente, kroz 18. cilj održivog razvoja, koji se zove Strategija pametne specijalizacije. Ja danas sa ponosom mogu da kažem da je Crna Gora prva država kandidat za člantvo u EU koja je iznijela ovu sjajnu strategiju”, istakla je Damjanović.

Ona je istakla da je vizija Ministarstva nauke u prethodne četiri godine bila jasna, a to je bila inovativna i digitalna Crna Gora, i zapravo, iz te vizije su, kako navodi, izašli sjajni rezultati, među kojima i najviša ocjena Evropske komisije u toj komplikovanoj, specifičnoj oblasti.

“Stopa korišćenja EU fonda za inovacije Horizont2020 od strane Crne Gore, je iznad prosjeka EU. Zaista moram da pohvalim UDG, jer ste pokazali inovativnost, pokazali ste uspješnost, i moja topla zahvalnost prema vama, jer bez vas, ovaj uspjeh ne bi bio moguć na EU sceni”, naglasila je Damjanović.

Dekanica Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije UDG-a, Milica Vukotić, istakla je da taj Univerzitet od 2007. godine ima kompletno digitalizovan proces rada i komunikacije sa studentima.

“Još od 2007. godine mi imamo elektronski indeks i još smo jedina obrazovna intitucija u Crnoj Gori koja ima u potpunosti digitalizovane sve servise prema studentima. U velikom broju istraživačkih projekta koje realizujemo, značajnu pažnju posvećujemo razvoju digitalnih tehnologija i tu bih istakla da smo najbolji u Crnoj Gori što se tiče povlačenja sredstava iz EU fonda Horizon2020, najprestižnijeg EU fonda za istraživanje”, posebno je istakla Vukotić.

Institucije podržavaju predstavnike stranog kapitala, najveći stepen pomoći

Anil Abak iz Gedik Investments-a posebno je naglasio proaktivan stav državnih regulatornih organa u finansijskom segmentu, kada je riječ o stranim ulagačima.

“Nije lako objasniti jednom riječju, ali ponašanje institucija prema predstavnicima stranog kapitala u Crnoj Gori je dobronamjerno. Direktan pristup nam pomaže da bolje razumijemo regulativu i mogućnosti na ovom tržištu. Mi imamo djelove kompanije koji posluju u Turskoj i Velikoj Britaniji, ali ovdje sam vidio najveći stepen asistencije i motivišuće poruke od regulatora tržišta koji nam pružaju direktnu podršku”, istakao je Abak.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Zoran Đikanović istakao je da je to prvi projekat u Crnoj Gori koji je na zaokružen i sveobuhvatan način razmatrao problem digitalnog novca i digitalnog plaćanja i to sa dva apekta. Prema njegovim riječima, jedan je ubrzanje cirkulacije novca i poboljšanje likvidnosti, što bi bilo digitalizacija postojećeg novca i u nadležnosti je Centralne banke, a drugi je, kako navodi Đikanović, mogućnost izdavanja internog novca za upotrebu unutar Crne Gore i izdavalo bi ga Ministarstvo finansija i on bi imao podlogu u državnom kapitalu, imovini u kompanijama i slično.

“Ono što raduje, da Centralna banka i Ministrstvo finansija, institucije koje vode politiku u ovoj oblasti su spremne da prihvate tu vrstu novine, a mislim da digitalizacija plaćanja i digitalni novac ili digitalni euro, bi bili odlična osnova za sve druge koji imaju želju da inoviraju, i razvijaju nove i druge biznise koji već postoje u svijetu“, zaključio je on.

CBCG prati dešavanja u vezi sa digitalnim eurom

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić naglasio je da CBCG kao vrhovna monetarna institucija prati dešavanja u ovom tehnološkom dijelu, posebno kad je u pitanju digitalni novac. Kako navodi, ta institucija će biti u punoj mjeri posvećena onome što priprema Evropska centralna banka, te da će pratiti svaku njihovu namjeru.

“Oni (Evropska centralna banka) u ovom momentu sprovode aktivno javne rasprave, testiranja i edukovanja jer imaju ozbiljnu namjeru da se uvede digitalni euro, koji bi bio zasnovan na čvrstoj i dobroj regulaciji. On ne bi bio zamjena za gotov novac, za druge valute, već bi bio komplementaran sa postojećim valutama. Mi pratimo taj elemenat, koji će omogućiti novac bez rizika, s kolateralom. Novac koji nije bitcoin, već novac koji omogućava veći tehnološki napredak, veći stepen integracije i ukupno, veći prosperitet u EU”, zaključio je Žugić.