Ekonomija

Ministarstvo Green Home-u: Istraživanje nafte i gasa je u skladu sa zakonima

srbobran-nafta.jpg

Kako su kazali, netačne su i tvrdnje ove NVO da se Crna Gora usvajanjem ove odluke “udaljava i krši obaveze preuzete kroz Sporazum o klimi zasnovan na UNCCC, koji je Crna Gora potpisala u Parizu u decembru prošle godine.

“Istraživanje nafte i gasa u podmorju Crne Gore nije direktno povezano sa korišćenjem fosilnih goriva u Crnoj Gori, niti sa povećanjem korišćanja fosilnih goriva u Crnoj Gori, jer Crna Gora ne planira da ikada izgradi postrojenja petrohemijske industrije niti planira izgradnju termoelektrana na gas. Dakle, nema direktne korelacije sa aktivnostima istraživanja nafte i gasa u podmorju Crne Gore sa povećanjem korišćenja fosilnih goriva 2030. Sporazum o klimi odnosi se na ukupno smanjenje emisije gasova staklene bašte, što naravno uključuje u velikoj mjeri i smanjenje korišćenja fosilnih goriva. Važno je napomenuti da Crna Gora nije jedina zemlja koja nastavlja sa istraživanjima ugljovodonika nakon preuzetih obaveza sa samita u Parizu”, napominju iz resora. 

Navode i da su netačne tvrdnje ove NVO da “poslanicima ostaje da odluče da li ćemo se pridružiti zemljama na Jadranu koje se bore protiv eksploatacije ugljovodonika” posebno ako se zna da se Jadranu se nafta i gas istražuju i proizvode preko 40 godina.

“Trenutno ima preko 1500 istražnih i proizvodnih platformi. U italijanskom dijelu Jadrana je 1.358 istražnih bušotina, a u hrvatskom 133. Na italijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih gasnih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a gasnih je 18. U Albaniji se istraživanja sprovode već decenijama. Grčka je prošle godine raspisala tender za istraživanje nafte i gasa na deset blokova koji pokrivaju njenu cijelu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran. Dakle, zemlje na Jadranu ne samo da se ne bore protiv proizvodnje ugljovodonika, naprotiv, intenzivno i istražuju i proizvode. Kome je cilj da Crna Gora ne koristi svoj resurs u ovakvoj regionalnoj atmosferi?”, pitaju u ministarstvu. 

Prema njihovim tvrdnjama, nije tačan ni navod da Crna Gora izbjegava transpoziciju evropske Direktive o sigurnosti priobalnih naftnih i gasnih operacija na moru.

“Crna Gora je naložila budućim koncesionarima da se u upstream industriji ugljovodonika pridržavaju Direktive o sigurnosti aktivnosti u podmorju kao da je ta Direktiva u primjeni u Crnoj Gori u vrijeme potpisivanja relevantnog ugovora o koncesiji. Pored toga, Crna Gora je propisala da najbolji standard u industriji predstavlja minimalni standard za poslovanje u upstream industriji ugljovodonika. Takođe, Crna Gora je već izvršila dio transpozicije Direktive koji se odnosi na zaštitu mora od zagađenja kroz usvjanje Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Upravom pomorske sigrunosti je već izradilo nacrt podzakonskog akta kojim se vrši transpozicija relevatih odredbi Direktive. Na kraju, kao što su pokazali primjeri zemalja okruženja, turizam i istraživanje i proizvodnja ugljovodonika idu zajedno. Da je tako pokazuje Italija sa 110 proizvodnih gasnih i 38 naftnih bušotina, Hrvatska sa 18 proizvodnih gasnih bušotina, Grčka koja ima postojeću proizvodnju u zoni ostrva Tasos, naftno polje Prinos. Platofrme se nalaze na 8 do 18 km od obale, u dijelu u kom je u Grčkoj vrlo razvijen turizam. Na ovom prostoru, naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina”, pojasnili su iz resora. 

Send this to a friend