Mugoša: Ovo je vrijeme za istinsko zajedništvo, dobrim mjerama pomoći građanima i privredi

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, za CdM između ostalog govori o kratkoročnim mjerama koje su  neophodne kako bi u Crnoj Gori sačuvali radna mjesta u mikro, malom i srednjem biznisu, sa akcentom na one preduzetnike i privredna društva koji su zbog mjera i zabrana koje su uvedene prestali sa radom, kao i na one koji obavljaju svoju djelatnost u mnogo manjem obimu nego do sada.

Što se tiče podrške ranjivim kategorijama građanki i građana, javnost je, kaže Mugoša, upoznata da je SD prije dvadesetak dana ukazao na potrebu preduzimanja mjera u pravcu kontrole, odnosno ograničavanja cijena određenih proizvoda (životnih namirnica, sredstava za higijenu, dječje hrane, pelena, ljekova, dezinfekcionih sredstva i dr.).

Mugoša je jasan – ovo je vrijeme gdje je neophodno istinsko zajedništvo, i to nije floskula nego nasušna potreba. Nije ovo vrijeme za populizam, ni bilo kakva politička i partijska profitiranja.

CdM: Nakon posljednje sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine sa predstavnicima privrede izjavili ste da je potrebno uraditi paket kratkoročnih i dugoročnih ekonomskih mjera. Šta to podrazumijeva?

Mugoša: O tome sam i diskutovao na veoma konstruktivnim sastancima u Skupštini sa predstavnicima Vlade, privrede i finansijskih institucija, koji su rezultat dobre saradnje parlamenta i Vlade u ovom izuzetno kompleksnom trenutku za cjelokupno crnogorsko društvo, u susret održavanja plenarne sjednice. Zaista oko mnogih mjera koje treba preduzeti postigli smo visok stepen saglasnosti i što je još važnije razgovaralo se argumentima struke a ne dnevne politike.

Kada su u pitanju kratkoročne mjere koje treba realizovati u nekoliko narednih mjeseci, njihov cilj je svakako hitno očuvanje radnih mjesta u mikro, malom i srednjem biznisu sa akcentom na one preduzetnike i privredna društva koji su zbog mjera i zabrana koje su uvedene prestali sa radom, kao i na one koji obavljaju svoju djelatnost u mnogo manjem obimu nego do sada. Svi znamo koje su to djelatnosti. Prema određenim analizama, takvih je oko 50 djelatnosti, u kojima radi blizu 25 hiljada ljudi. Ovu situaciju dodatno usložnjava i činjenica da značajan broj zaposlenih ima ugovore na određeno vrijeme.

Sagledavajući iskustva zemalja u regionu, uključujući među njima i države koje su članice EU, ali i drugih evropskih zemalja, paket kratkoročnih mjera obuhvata i mjere direktne finansijske podrške, koje podrazumijevaju i podršku putem subvencija poslodavcima namijenjenih za obezbjeđivanje plata zaposlenima i pokrivanje određenih tekućih troškova poslovanja poput kirija i dr. Naravno, prioritet u dijelu ove vrste podrške se daje onima koji će zadržati svoje zaposlene, iako im je poslovanje potpuno zaustavljeno ili trpi ozbiljne posljedice.

U dijelu fiskaliteta, pored odlaganja poreza i doprinosa, mogućnosti njihovog plaćanja u ratama, siguran sam da će država uraditi sve da povraćaj PDV-a vrši u kraćem roku od onoga koji je zakonom definisan kao maksimalni. Ono gdje je nužno napraviti ozbiljan iskorak su brojni parafiskaliteti kojima su poprilično opterećeni poslodavci. Ne mogu se raznim taksama i naknadama zaduživati oni koji su ne svojom krivicom prestali da rade ili rade znatno slabije. Pozitivno je što je par lokalnih samouprava krenulo sa mjerama u tom dijelu.

CdM: A kada se govori o paketu dugoročnih mjera?

Mugoša: Kada je u pitanju paket dugoročnih mjera, svjesni smo da njega treba oprezno koncipirati u periodu pred nama sa intencijom da bude usmjeren na podršku biznisima koji imaju dugoročnu perspektivu, sa posebnim fokusom na podsticanje domaće proizvodnje, supstituisanje uvoza, jer je ova kriza potvrdila određene strukturne ranjivosti naše privrede na koje sam ukazivao i prije svih ovih dešavanja. Moraćemo, i pored evidentnih pozitivnih pomaka poslednjih godina, više investirati u realni sektor i stimulisati kupovinu domaćih proizvoda, koje i u smislu kvaliteta i cijene moramo učiniti konkurentijim.

Kada je u pitanju kreditna podrška od strane komercijalnih banaka za očekivati da će ponuditi kreditne linije sa manjim kamatnim stopama nego što su danas. Tome svakako doprinose i mjere Centralne banke koje se odnose na tretiranje restruktuiranih kredita, odnosno ukidanje kriterijumadani kašnjenja, čime se otvara dodatni prostor bankama za odobravanje klijentima dužih rokova za vraćanje kredita i smanjivanje kamatnih stopa. Ima određenih najava da će neke banke preduzimati aktivnosti u tom pravcu. U cilju smanjenja kamatnih stopa, treba razmišljati i u pravcu subvencioniranja dijela istih za one subjekte koji imaju potencijala da obezbijede održivo poslovanje, sa posebnim fokusom na mikro, mali i srednji biznis.

CdM: Kakve mjere se očekuju u dijelu socijalne politike?

Mugoša: Što se tiče podrške ranjivim kategorijama građanki i građana, javnost je upoznata da je SD prije dvadesetak dana ukazao na potrebu preduzimanja mjera u pravcu kontrole, odnosno ograničavanja cijena određenih proizvoda (životnih namirnica, sredstava za higijenu, dječje hrane, pelena, ljekova, dezinfekcionih sredstva i dr.). Činjenica je da su cijene određenih proizvoda porasle, kao što je i činjenica da su, posmatrajući samo naš region, ovu mjeru donijele Vlade Hrvatske, Srbije, Federacije BiH i Republike Srpske. Iskustva drugih zemalja govore da su u segmentu socijalne politike aktivnosti usmjerene kako na one koji su korisnici osnovnih materijalnih davanja u socijalnoj zaštiti, tako i na penzionere, studente, kao i one koji će ostati bez posla, koji će primati prilično manje zarade i sl.

Za očekivati je da olakšice budu ponuđene i u dijelu režijskih troškova (struja, voda i druge komunalne usluge) u smislu njihovog odlaganja, odnosno umanjena vodeći prije svega računa o onima koji su u stanju socijalne potrebe, ali i onima koji su uredne platiše. Vjerujem da će i telekomunikacione kompanije ponuditi razne dodatne povoljnosti imajući u vidu činjenicu da će korišćenje njihovih usluga u ovom periodu biti pojačano. Pretpostavljam da je cilj svih kompanija koje pružaju navedene usluge i fakturišu ih na mjesečnom nivou da iste mogu i naplatiti, zbog čega je neophodno da svoju cjenovnu politiku prilagode aktuelnoj situaciji.

Posebno kada su pitanju studenti, ali i drugi građani, za očekivati je i da im stanodavci umanje kiriju. Ima i u ovom dijelu različitih uporednih iskustva, od toga da stanari plaćaju samo režijske troškove, do toga da je u nekim zemljama uvedena mjera zabrane stanodavcima da izbace stanare koji zbog krize nisu u stanju da plaćaju kiriju. Čuju se i predlozi da pomoć u novcu ili hrani treba da dobiju svi bez obzira na materijalni položaj. Nisam pristalica takvog pristupa, jer pomoć treba da dobiju oni koji su ugroženi, a nisu svi građani Crne Gore u takvom položaju. Oni koji imaju, u ovom periodu treba da pomognu a ne da primaju bilo kakvu pomoć.

CdM: Isticali ste javno da ovo nije vrijeme za bilo kakva politička, odnosno partijska profitiranja. Šta nam je zapravo neophodno u ovom trenutku?

Mugoša: U okviru svih navedenih mjera ekonomski tim naše partije razradio je konkretne predloge, ali upravo iz razloga koje ste naveli želimo da konkretizacija budućih mjera bude plod što je moguće šireg konsenzusa svim relevantnih društvenih aktera (državnih institucija, predstavnika privrede, sindikata, NVO, eksperata…). Ovo je vrijeme gdje je neophodno istinsko zajedništvo, i to nije floskula nego nasušna potreba.

Nije ovo vrijeme za populizam, ni bilo kakva politička i partijska profitiranja. Izuzetno je važno da mjere budu održive i u finansijskom i svakom drugom smislu, jer ukupna direktna i indirektna podrška mora biti vrijedna više stotina miliona eura. Zbog toga je neophodno da sve mjere prati procjena neophodnih finansijskih sredstava za njihovu implementaciju, kao i odakle će ta sredstva biti obezbijeđena.

Koliko će tih sredstava biti obezbijeđeno iz državnog budžeta, gdje će neminovno doći do značajnih promjena i na prihodnoj i na rashodnoj strani i do redefinisanja prioriteta; da li će biti potrebno novo zaduživanje, a sve su prilike da hoće, su neka od pitanja na koja ćemo brzo morati dati odgovor. Zato prednost treba dati struci. Potrebno je da se svi politički subjekti čuvaju predlaganja dopadljivih populističkih mjera koje možemo ovih dana često da čujemo i kada su u pitanju mjere državnog i lokalnog karaktera. One možda jesu pitke za jedan dio javnosti, ali nisu proizvod odgovornog promišljanja i najviše govore o (ne)dobronamjernosti onih koji ih predlažu.

Miraš Dušević