Mulešković: Nemamo dovoljno informacija šta znači Otvoreni Balkan, koliko će Crna Gora mijenjati regulativu i koliko sve to košta

Otvoreni Balkan nije politički projekat, već važan ekonomski projekat i važno je da ostane tako, poručio je na samitu u Ohridu Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da inicijative poput Otvorenog Balkana teško mogu biti samo ekonomska priča.

“Već upravo u tom dijelu pregovaranja samih inicijativa svaka država će gurati neke svoje interese. Tako da negdje je teško razdvojiti da li je to ekonomska ili politička inicijativa, a već kada ste spomenuli izaslanike SAD i EK, oni su veoma obazrivi kada daju izjave koje se tiču Open Balkana i govore da to jeste dobra ideja, ali da treba mnogo više informacija o tome i da moramo biti veoma pažljivi kada pristupamo, tj. kad razmatramo ovu ideju”, smatra Mulešković.

Smatra da je u ovom trenutku teško reći da li Crna Gora treba da pristupi inicijativi Otvoreni Balkan, te dodaje da je njegovo mišljenje da ne treba jer, kako navodi, ne vidi tolike benefite u ekonomskom smislu koji bi bili vidljivi u nekom skorom periodu.

“Sa druge strane, ako pričamo o Open Balkanu, mi nemamo dovoljno informacija šta zapravo znači OB za Crnu Goru, koliko će Crna Gora morati da mijenja svoju regulativu u tom dijelu i naravno koliko će sve to da košta”, upozorava Mulešković.

Amerikanci u Otvorenom Balkanu vide priliku da se prenebregnu rizici vezani za jačanje regionalnih ekonomija, zaboravljajući pritom na identitetske probleme sa kojima se suočavaju zemlje regiona, kaže analitičar CdM-a Ljubomir Filipović.

“Smatram da je namjera SAD dobra. Sa druge strane, često se kritikuje ta pretjerana usmjerenost SAD-a na ekonomiju i zanemarivanje identitetskih politika i etničkih razlika, što je proizvelo probleme i u Iraku i u Avganistanu. Sa njihove tačke gledišta ti problemi su iracionalni, koji more i naše društvo i cijeli Balkanu”, kaže analitičar.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero juče je ponovila stav da lideri regiona moraju ostvariti napredak u implementaciji Zajedničkog regionalnog tržišta, dogovorenog na Samitu u Sofiji 2020. , u okviru Berlinskog procesa.

“Ovo je važno da bi se ostvarile pune prednosti regionalne integracije, kao najbolje moguće korišćenje investicija u okviru Ekonomskog i investicionog plana, ali i za bolje povezivanje čitavog regiona sa Jedinstvenim tržištem EU”, smatra Pisonero.

Mulešković prepoznaje više problema kada je riječ o učešću Crne Gore u regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan. Kako kaže, ona je dobra za velike zemlje poput Srbije, koje ostvaruju značajan izvoz na regionalna tržišta, a niskom prosječnom i minimalnom zaradom privlači investitore. S druge strane, Crna Gora je uvozno zavisna od Srbije, a ima najveću minimalnu zaradu u regionu, pa joj inicijativa Otvoreni Balkan ne donosi konkretnu korist.

“Crna Gora mora da poštuje evropski put jer je od svih zemalja koje teže da pristupe toj inicijativi je najduže u procesu pregovaranja. Crna Gora je uradila mnogo na tom putu i inicijative poput Open Balkana ne treba da nas sputavaju na tom putu”, smatra Mulešković.

Problemi bi, kako pojašnjava, mogli nastati i na tržištu rada u trenutku kada Crna Gora konačno ostvari članstvo u EU.

“Da li će Crna Gora onda morati da poništava sve odluke koje je donijela vezano za OB jer u trenutku kada postanemo članica EU svi radnici iz EU moraju imati ista prava kao i državljani CG, a u ovom trenutku sa inicijativom OB državljani zemalja koje participiraju u toj inicijativi će imati prednost u odnosu na građane EU“, pita Mulešković.

Bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane Vesna Daković kaže da bi problem mogao nastati i kod uvoza. Kako je sada regulisano sporazumom u okviru inicijative, Crna Gora ne bi mogla da kontroliše ispravnost robe koju uvozi.

„Kada dolazite kod nas u Crnu Goru, konkretno iz Albanije, i nosite laboratorijsku analizu koja pokazuje da je sve u redu sa tom pošiljkom, mi sada po ovom zakonu koji je dio inicijative Open Balkan moramo da prihvatimo tu analizu kao nešto što je mjerodavno. Znači, nemamo mogućnost da radimo dodatnu našu analizu i da mi provjeravamo da li je u redu nego mi prihvatamo, mi smo se obavezali kroz taj zakon da mi prihvatamo. Pa evo, čak i da ne prihvatamo, kome da se žalimo”, ističe ona.

Otvoreni Balkan ne može biti zamjena za Evropsku uniju, čak ni u ekonomskom smislu, jer tržište EU nudi veće mogućnosti od malog regionalnog tržišta, ističe analitičar Mulešković i zaključuje da Otvoreni Balkan ne nudi Crnoj Gori ništa novo u odnosu na postojeće inicijative koje, kroz konkretnu finansijsku pomoć EU, već donose benefite.