Ekonomija

Na crno radi između 18 i 33 odsto zaposlenih na Zapadnom Balkanu

Illustracija, foto: Pixabay

Udio neformalne zaposlenosti, odnosno neprijavljenog rada u regionu kreće se od 18,1 odsto u Republici Sjevernoj Makedoniji do 33 odsto u Crnoj Gori, rekao je Nand Shani, vođa tima Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Kako je saopšteno iz RCC, borba protiv te široko rasprostranjene pojave bila je glavna tema radionica koje je ovaj projekat u proteklom periodu organizovao širom Zapadnog Balkana.

“Evropska komisija (EK) i druge međunarodne i domaće agencije (OECD, ILO, itd.) prepoznale su postojanje neformalne ekonomije i zaposlenosti kao jednu od najvećih prepreka ekonomskog prosperiteta u regionu”, naveli su RCC.

Platforma Vijeća za regionalnu saradnju za zapošljavanje i socijalna pitanja je za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana pripremila izvještaj koji se bavi analizom pokretača neprijavljenog rada, institucionalnim okvirom i postojećim pristupima odgovarajućih politika, a koji je upotpunjen spiskom glavnih preporuka za rješavanje pitanja neprijavljenog rada.

„Neformalna zaposlenost na Zapadnom Balkanu rješava se samo djelimično, uglavnom kroz korektivne i mjere izvršenja. Ono što je regionu potrebno jeste sveobuhvatan pristup koji obuhvata sve organe vlasti i u sklopu kog se koriste dodatne mjere kao što su povećanje koristi i stimulacija za prelazak u formalnu zasposlenost i smanjivanje neravnoteže između institucionalnog i društvenog morala”, rekao je Shani i dodao da postoje brojni alati za prelazak sa neprijavljenog na prijavljeni rad.

Kako je rekao, direktnim alatima se osigurava da je racionalna ekonomska odluka ta da rad bude prijavljen.

“To se ostvaruje ili korištenjem mjera za odvraćanje kojima se povećavaju troškovi neusklađenosti („kazna“) ili tako što se učini da prijavljeni rad bude korisniji i lakši („nagrada“). Indirektni alati ne koriste „kazne“ i „nagrade“ i umjesto toga se bave formalnim propustima i greškama institucija kako bi se popravio društveni ugovor između vlasti i građana i tako potakla kultura visokog stepena povjerenja i odgovornosti”, dodao je Shani.

Generalno, ekonomije Zapadnog Balkana su do sada usvojile i primjenjuju pristup koji podrazumijeva prinudno ispunjavanje obaveza, pri čemu se malo pažnje posvećuje stimulacijama i dobrovoljnom ispunjavanje obaveza.

“Uspješan i efikasan prelazak sa neprijavljenog na prijavljeni rad znači povezivanje oblasti zakona o radu, poreskog prava i zakona o socijalnoj sigurnosti na nivou strategija i djelovanja, kao i uključivanje socijalnih partnera. Ovim pristupom se primjenjuje cijeli niz raspoloživih direktnih i indirektnih mjera politike u cilju jačanja kaka ovlaštenja, tako i povjerenja u organe vlasti”, kažu u Vijeću za regionalnu saradnju.

Radionice koje se bave rješavanjem pitanja neformalne zaposlenosti održane su u Podgorici, Tirani, Beogradu, Sarajevu, Prištini i Skoplju.

“Naslanjajući se na iskustvo Evropske unije i u svijetlu važnosti usklađivanja saradnje i prakse šest ekonomija Zapadnog Balkana u domenu politika sa onima u Evropskoj uniji, cilj Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja je da pomogne ekonomijama sa Zapadnog Balkana da uspostave regionalni forum koji je namjenjen konkretno razmjeni znanja i iskustava i uzajamnom učenju u cilju prelaska sa neprijavljenog na prijavljeni rad, korištenjem sveobuhvatnog, cjelovitog strateškog pristupa”, naglasili su u RCC.

Send this to a friend