Ekonomija

Najmlađi pčelar u Crnoj Gori: Odricanje i 14 sati rada recept za uspjeh

Većina mladih ne želi da se bavi poljoprivredom, ali na sreću u Crnoj Gori ima i onih koji dokazuju suprotno. Jedan od njih je Pljevljak Radoslav Bele Zečević koji je najmlađi profesionalni pčelar u Crnoj Gori.

Ovaj mladi agronom već osvaja medalje koje pokazuju koliko je uspješan u poslu kojim se bavi. Zečević za CdM kaže da je za pčelarstvo potrebno odricanje, postavljanje jasnih ciljeva, i 14 sati svakodnevnog rada u pčelinjaku.

“Pored proizvodnje meda i uzgoja selekcionisanih matica bavim se proizvodnjom matičnog mliječa i po proizvedenoj količini sam rekorder u Crnoj Gori. Ostali proizvodi koje radim su još med, perga, propolis kapi, rojevi i prirodni vosak. Skoro sve, osim pčelinjeg otrova. Većina opreme koju posjedujem je elektronska i od kvalitetnog prohroma. Imam i objekat za vrcanje meda, skladištenje meda, košnica i ostalog pomoćnog materijala”, kazao je Zečević.

Ove godine na Novosadskom sajmu on je osvojio dvije zlatne medalje, i to veliku zlatnu medalju za čistu matičnu mliječ, kao i zlatnu medalju za poliflorni vrcani med.

“Ovo je moje prvo takmičenje i moje prve medalje. Za mene veliki uspjeh jer je Novosadski sajam među deset najznačajnijih sajmova u Evropi, a najznačajniji sajam Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana. Konkurencija je bila ogromna jer je učestvovalo devet zemalja regiona. Jedini sam dobitnik za ova dva proizvoda iz Crne Gore”, ispričao je Zečević.

Član je Saveza Pčelara Crne Gore i registrovani uzgajivač selekcionisanih matica, a ističe da je saradnja sa njima kao i sa kolegama iz regiona odlična.

Ovaj posao zavolio je kao dijete

Posao sa pčelama zavolio je još kao dijete, pa se, kako priča Zečević, pčelarstvom bavi od svoje desete godine.

“Pradjed se bavio pčelarstvom u predratnom periodu, takođe baba sa majkine strane se bavila pčelarstvom. Predložio sam svom ocu da nabavimo jednu košnicu za početak, on me odmah poslušao i nabavio mi je šest pčelinjih zajednica”, kazao je on.

Ističe da je svaki početak težak, pa tako je bilo i u njegovom slučaju.

“O pčelama nijesam znao ništa, ali sam počeo da učim. Svake godine pa i danas u kontinuitetu sam proširivao svoj pčelinjak tako da danas imam izimljenih oko 160 pčelinjih zajednica. U sezoni je to oko 120-130 pčelinjih zajednica i oplodna stanica za uzgoj visokokvalitetnih selekcionisanih matica koja broji preko 300 oplodnjaka”, dodaje on.

Radoslav naglašava da ne bi uspio bez podrške porodice, i preporučuje mladima da se bave pčelarstvom.

“Za ovaj posao treba puno odricanja. Nije lako, ali mladima bih preporučio da se bave pčelarstvom ako žele da ulože: znanje, vrijeme, strpljenje, odricanje, novac”, kazao je on.

Mladima potrebna podrška i pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Zečević naglašava da je resorno ministarsvo uradilo dosta kada je pčelarstvo u pitanju, ali, prema njegovim riječima, to je samo početak.

“Od ministarstava imam podršku regresa četiri eura po uzgojenoj i isporučenoj matici, regresirani sirup, pogače i lijekove za pčele. Ako se radi na tome da budemo pčelari kao u Evropi koje sam zajedno sa ostalim pčelarima iz Crne Gore obilazio onda smo mi još na dosta niskoj stepenici”, priča on.

Potrebno je, kako dodaje da se više uloži u infrastrukturu sjevera Crne Gore, jer većina pčelara seli pčele na sjever.

“Ja sam seleći pčelar. Pčele su u toku zime zbrinute na dvije lokacije. Prva lokacija prigradsko naselje Židovici, a druga lokacija je u okolini Danilovgrada. Ljeti selim pčele u selo Odžiće 20 kilometara od Pljevalja ispod obronaka planine Ljubišnje i na Žabljak. U selu se obavlja glavnica proizvodnje u toku sezone. Jako nam je bitno da su putevi kvalitetni jer je putna mreža  krvotok države”, navodi on.

Dodaje da Ministarstvo mora više ulagati u edukaciju.

“Posebna pažnja da se obrati na mlade pčelare koje žele profesionalno da se bave pčelarstvom jer će oni u budućnosti biti stub crnogorskog pčelarstva. Potrebno im je obezbjediti bespovratna sredstva da ulože u proizvodnju i pospješe kvalitet proizvoda i postignu konkurentnost na tržištu”, kazao je on.

Apeluje na Ministarstvo da preduzme rigorozne mjere i spriječi ogroman šverc meda.

Iako ima mnogo posla, ovaj mladi i uspješni poljoprivrednik ne namjerava da odustane, želi da se istakne sa svojim proizvodima u Crnoj Gori, a i šire, kao i da poveća obim proizvodnje.

A.Gajević

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
BOKA
Gost
BOKA

DJE NESTADE PUZ DEMONEE…NIJE VALJDA DA SI KRENUO KA SVOJIM *KORENIMA*….A NE CINI TO PUZU…PRIPEKLO…*LETO* STIGLO😎

Pcelar
Gost
Pcelar

U Americi bi ti platili za uslugu oprasivanja vocaka buduci da si seleci pcelar, a kod nas samo o tome mozes da sanjas. Ili na primjer kad se roj pcela zaustavi nekome na kucu, pa trebaju pcele da se uklone. Ne uzdaj se previse u ovo nase ministarstvo, vidis i sam da drzava finansijski puca po svim savovima, dobro je… Više »

tebra
Gost
tebra

bravo momak! svaka čast! svaka ti je ka njegoševa!

Maja
Gost
Maja

Svaka cast. Samo tako. Sve najbolje

Titograd
Gost
Titograd

E da svi tako rade ova drzava bi cvjetala

BOKA
Gost
BOKA

PUZU PUZU UVUCI SE U SVOJU KUCICU…MOZDA TI ZENICA KAO PRAVA PCELICA LETI SA CVETA NA CVET…A TASTICA TE DOBRO USTROJILA DA NE VIDIS KAKO JE LIJEPO CUNCE OVE NASE LEPE C.G.

Puz demon
Gost
Puz demon

Boka.Sta se kacis sa mojom zenicom nije pcelica.A tasta je pravi obad.Bre prosetaj malo.

Puz demon
Gost
Puz demon

Boka supruga mi je odavde i tasta nazalosz.Uvek se korenima vracamo gde god bili.

BOKA
Gost
BOKA

PUZ DEMON DOBRO SI SE UDAO…BLAGO TI TVOJOJ NEVJESTI I TASTICI U DOOOMMM

BOKA
Gost
BOKA

BRAVO MOMAK…NIJESI PRODAO PRADJEDOVINU NI RUSIMA NI TURCIMA…ZELIM TI JOS VECE USPJEHE U RADU ………DA LI RADIS 4 ILI 14 H TO JE NAJMANJE BITNO……SRECNOOO

Puz demon
Gost
Puz demon

Vracajte se odakle su vam koreni.Sta traze ljudi u gradu a sela pusta.Svoj na svome.

BOKA
Gost
BOKA

PUZ DEMON….A STO TI MISLIS DA MALO KORENE VRNES U *LEPU*TVOJU SERBIJU …DA TE KAKVE PCELICE NE OPEKU…

Psihički bolesn
Gost
Psihički bolesn

Po milijardu i dvjesta je zarađeno na vašu milijardu aco i jelena.

Maka
Gost
Maka

Svidja mi se sto je momak vrijedan, ali izjava da treba da se obezbijede bezpovratna sredstva da ulože u proizvodnju………lako je tako.

Yoyo
Gost
Yoyo

Pcele su veoma bitan faktor u oprasivanju i ako see refine t

Yoyo
Gost
Yoyo

Pcele su veoma bitan faktor u oprasivanju i ako se prekine ta karika onda je cjelokupno vocarstvo u problemu. Ulaganjem u ovu granu multiplikuje se korist. Srecne drzave ulazu u pcelarstvo. A ne bih rekao da su glupi vec puno napredniji I uspjesniji of nas.

tebra
Gost
tebra

e da je samo voćarstvo. . nego i čovjecanstvo!

Psihički bolesn
Gost
Psihički bolesn

Treba svaku pčelu očistiti.

Psihički bolesn
Gost
Psihički bolesn

Mmmmmm mmmmmm jjjjjjjjjjjj😂

Psihički bolesn
Gost
Psihički bolesn

Vlado kad bi me pitali večeras najljepšu djevojku ili liverpoolllllllll da gledaš zna se odgovor liverpoolllllllll i plus bih mu rekao postavio si mi glupo pitanje.

Rea
Gost
Rea

Bravo !

Ne foliraj
Gost
Ne foliraj

Ajde ne fantaziraj,14 sati dnevno ni 500 ovaca da imas

Yoyo
Gost
Yoyo

Pretpostavljam da umijes koristiti digitron. Ako covjek kaze da ima od 160 do 300 kosnica I ako na svakoj of njih ostane bar po 10min (a mora i duze) nadam se da umijes izracunati koliko je to vremena.
Nego bolje se pokrij usima I bleji u svom toru!

Mne
Gost
Mne

Ne radi se svaki dan oko pcela bistrino!

Yoyo
Gost
Yoyo

O izvini doktore. Nisam te prepoznao. Nesto te nema na ovim seminarima o pcelarstvu. Mora da pises neki prirucnik kako raditi oko pcela iz fotelje. Vidim da mas veliko iskustvo u tome. Ajde mi nabroji sta sve cini jedno pcelinje drustvo. Impresioniraj me.

protok
Gost
protok

Svaki dan se oko pcela rad, bilo zima ljeto svako godisnje doba, svaki mjesec svaki dan, nije samo rad u pcelinjaku, radi se oko okvira oko voska oko uyimljavanja pcela oko opreme svaki mjesec svaki dan se zna sta se radi.

Yoyo
Gost
Yoyo

Tako je. Slazem se sa tobom protok. I opet se nadje neki “strucnjak opste prakse” da to ospori. AI u prodavnici kupuje zasladjivac uvezen ko zna odakle, (cak I iz Argentine) Koji mu prodaju kao med 5 eura po tegli. Zna se sta je med I koliko vrijedi.

Send this to a friend