Ekonomija

Neophodno jačanje makroekonomske stabilnosti i povećanje konkurentnosti

Radunović na Samitu NIN-a

Region Zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina bilježi oporavak od globalne ekonomske krize, i sve zemlje su, dominantno zahvaljujući poboljšanju ekonomskih performansi i investicionoj aktivnosti, u 2017. godini dostigle pozitivan ekonomski rast. U cilju dostizanja dinamičnijeg razvoja, u fokusu ekonomske politike u narednom periodu moraju biti jačanje makroekonomske stabilnosti, uz obavezno podizanje nivoa konkurentnosti ekonomije, kako bi dohodak po glavi stanovnika brže konvergirao sa onim u EU, poručio je ministar finansija Darko Radunović na otvaranju Samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava regiona, koji se danas i sjutra održava u Bečićima.

On je istakao da se posljedice ekonomskih potresa na svjetskom tržištu i danas osjećaju u domaćim okvirima. U tom kontekstu, kriza je definisala i izazove za Vlade koje se prvenstveno odnose na pitanje dvostrukog defcita zemalja regiona, odnosno deficita javnih finansija i deficita tekućeg platnog bilansa, kao i visokog javnog duga, iako je, kako je Raunović dodao, u većini zemalja uspostavljen njegov opadajući trend.

Predstavljajući primjer Crne Gore, Radunović je istakao da je jačanje fiskalne stabilnosti u našoj zemlji bazirano na sprovođenju mjera fiskalne konsolidacije, koje su inkorporirane u Fiskalnoj strategiji Vlade, a koje za srednjoročni cilj imaju stvaranje suficita u budžetu i uspostavljanje opadajućeg trenda javnog duga.

Prvi rezultati, kako je ministar saopštio ohrabruju.

Izvorni prihodi su povećani, poboljšana je kontrola tekućih rashoda i ostvaren je suficit tekućeg budžeta u iznosu od 0,3 odsto BDP-a. Ove mjere nijesu usporile rast ekonomije, naprotiv.

Zahvaljujući rastu investicione potrošnje u sektorima građevinarstva, turizma i energetike, uz visoku domaću tražnju, ostvareni rast BDP-a na kraju 2017. iznosio je 4,4 odsto. Mjerama je zadržan i konkurentan poreski ambijent.

O dostignutim kredibilnim ekonomskim rezultatima, kako jeRadunović istakao, govori i rast povjerenja međunarodnih finansijskih institucija koji se ogleda u izvještajima eminentnih kreditnih agencija (S&P i Moodys) u kojima je poboljšan ekonomski izgled za našu zemlju, zatim dobijanju garancije Svjetske banke u iznosu od 80 miliona eura koja je omogućila obezbjeđenje sredstava u iznosu od 250 miliona eura za refinansiranje dijela javnog duga pod veoma povoljnim uslovima, kao i realizovanje najuspješnije emisije euroobveznica otkad se Crna Gora pojavljuje na tržištu ovih hartija od vrijednosti. Emisijom od 500 miliona eura omogućeno je refinansiranje obveznica koje su dospijevale na naplatu 2019, 2020. i 2021. godine u iznosu od 362 miliona eura.

“Vlada Crne Gore će i u narednom periodu intenzivno raditi na daljem jačanju fiskalne stabilnosti, koja u kombinaciji sa strukturnim reformama, naročito na tržištu rada, kao i u sistemima zdravstva i javne uprave i penzijskom sistemu, stvara veći prostor za potencijalni ekonomski rast”, poručio je Radunović.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
raz
Gost
raz

ovaj ce ostat zapamcen jedino po tome sto je unistio ministarstvo, kadrovski i organizaciono

Vojislav
Gost
Vojislav

Imamo najveće Carine i Akcize i još se povećavaju svake godine tako da će se puniti budžeti švercera

Send this to a friend