Nikšićka preduzeća u prošloj godini prihodovala 900,5 miliona eura

Delegacija Privredne komore Crne Gore boravila je u posjeti Nikšiću gdje je sa predstavnicima lokalne samouprave i kompanija razgovarala o mogućnostima unapređenja ambijenta za poslovanje.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, potpredsjednica Ljiljana Filipović i direktorica Sektora za analize i istraživanja dr Nina Drakić ovom prilikom su se sastali sa predsjednikom Opštine Veselinom Grbovićem i saradnicima, te predstavnicima rukovodstava Pivare Trebjesa, Instituta za crnu metalurgiju, kompanije NTC i Elektroprivrede Crne Gore.

Gradonačelniku Grboviću predstavljeni su rezultati analize poslovanja privrednih subjekata koju je Privredna komora uradila za sve crnogorske opštine, a koji pokazuju da je u 2018. godini finansijske iskaze predalo 1.372 privredna subjekta registrovana u Nikšiću, što je 7,5 odsto više nego godinu prije. Najveći broj njih registrovan je za poslove trgovine 34,9%, prerađivačke industrije 12,6% i građevinarstva 10,3%. Privredni subjekti u opštini Nikšić su u 2018. zapošljavali ukupno 8.985 osoba, 1,9% više nego 2017. godine.

Nikšićka preduzeća su u 2018. godini iskazala ukupan prihod od 900,5 miliona eura, što je 10,2% ukupnog prihoda na nivou Crne Gore, i predstavlja povećanje od 4,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

“Čestitam Vam na rezultatima koje lokalna uprava Nikšića postiže u razvoju ambijenta za poslovanje i podizanju ekonomske aktivnosti na teritoriji Opštine. Naša analiza govori da snažno doprinosite ekonomskom razvoju Crne Gore”, kazao je predsjednik Komore Golubović.

Predsjednik Opštine Grbović uporedio je današnje pokazatelje sa stanjem od prije nekoliko godina kada nijesu dobro poslovali privredni subjekti, a koji su uz podršku Vlade i lokalne samouprave ponovo “stali na noge”.

“U posljednje dvije godine nezaposlenost u Nikšiću je sa 22 odsto pala na 12 odsto”,  naveo je gradonačelnik.

On je ukazao na izazove koje za samoupravu Nikšića predstavlja ukidanje i smanjenje iznosa pojedinih lokalnih taksi, čime se
otežavaju aktivnosti pojedinih gradskih funkcija. Predsjednik Golubović je istakao da privrednici traže rasterećenje od brojnih dažbina na svim nivoima, ali da duboko uvažavaju neophodnost održivosti lokalnih samouprava.

On je pozvao predstavnike Opštine Nikšić da uzmu učešće u edukativnim aktivnostima i konferencijama koje organizuje najstarija poslovna asocijacija, kao i da u ugovorima koje sklapaju predvide rješavanje eventualnih sporova u Arbitražnom sudu pri Privrednoj komori Crne Gore.

U radu sastanka učestvovali su i potpredsjednik Opštine Nikšić Dragan Perović, sekretar za investicije i projekte Živko Kecojević, te sekretarka za finansije razvoj i preduzetništvo Sanija Fatić.

Sastanak u pivari Trebjesa

Izvršna direktorka Sanja Ćalasan istakla je tokom sastanka sa delegacijom Privredne komore u sjedištu Pivare Trebjesa da ta kompanija i ove godine nastavlja trend uspješnog poslovanja i rasta prodaje.

Nikšićko pivo je brend veoma dobro prihvaćen u regionu, pa ne čudi što se 22 odsto ukupne proizvodnje plasira na ta tržišta, među kojima su najveća Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova. Srpsko i hrvatsko tržište ne računaju kao strana pošto dijele istog vlasnika sa Apatinskom i Zagrebačkom pivarom koje prodaju Nikšićko u tim zemljama. Kompanija zapošljava 230 radnika i oko 60 sezonskih.

“Nikšićko se prodaje u Njemačkoj i Americi”, kazala je Ćalasan.

Iako crnogorski turizam bilježi rekordne rezultate što se tiče broja gostiju, potrošnja piva tokom sezone je bila niža nego prošle godine, smatra ona.

Među barijerama s kojima se srijeću u poslovanju su administrativne, prilikom uvoza sirovine (obaveza apliciranja za svaki pojedinačni uvoz), zatim nepriznavanje laboratorijskih nalaza u zemljama okruženja, obaveza označavanja akciznim markicama svake limenke koju izvoze u Albaniju, što je posao koji mora ručno da se obavlja i druge.

Ćalasan je kazala da je u cilju lakšeg poslovanja potrebno unaprijediti zakonska rješenja koja regulišu rad, bolovanja, fiskalizaciju.

“Predvidljivost zakonskog i fiskalnog ambijenta nam je veoma važna da bismo mogli da pravimo razvojne planove”,  kazala je Ćalasan.

Ona je dodala da je ova kompanija započela proceduru za dobijanje statusa povlašćenog privrednog subjekta pred Upravom carina.

Predsjednik Golubović čestitao je Pivari Trebjesa na održivom poslovanju i rastu koji će zabilježiti i u ovoj godini.

Istakao je zalaganje Komore za unapređenje poslovnog ambijenta, naročito kroz uticaj na zakonska rješenja, među kojima se posebno izdvaja regulativa koja se odnosi na oblast rada, privredna društva i javne nabavke.

Poslodavci se, kaže Golubović, zalažu da Zakon o radu, čije se usvajanje očekuje do kraja godine, omogući lakši otkaz ugovora o radu, a ocjenjuje da predloženo rješenje pravi kvalitativan iskorak u tom smjeru, jer predviđa brojne slučajeve kada je to moguće bez vođenja disciplinskog postupka.

“Komorski investicioni forum će vladama svih zemalja Regiona uputiti inicijativu u cilju ubrzavanja protoka roba na granicama, a između ostalog će se odnositi i na priznavanje analiza akreditovanih laboratorija”, najavio je Golubović.

U radu sastanka učestvovali su Vanja Lazarević direktor operacija, i Jelena Damjanović Vidaković iz Službe za marketing.

Posjeta institutu za crnu metalurgiju

Delegacija Privredne komore sastala se, prilikom posjete Nikšiću, sa direktorom Instituta za crnu metalurgiju Rankom Nikolićem i njegovim saradnicima.

Nikolić je istakao da Institut danas stabilno posluje, razvijajući saradnju sa domaćim i regionalnim kompanijama iz sektora
metalurgije.

“ICM proizvodi kvalitetne proizvode – čelične odlivke i čelike, te pruža usluge svojih četiri laboratorija za ispitivanja i tehničku
zaštitu, koje rade 100 akreditovanih metoda. Sarađujemo sa Uniprom KAP-om, Tosčelikom, Rudnikom uglja, Termoelektranom, prerađivačima kamena, Armaturom iz Čapljine. Slične aranžmane očekujemo u Srbiji, a dobili smo posao preko tendera za Elektroprivredu Kosova. Krećemo i ka tržištima Hrvatske i Albanije, a za njemačko smo uradili djelove za Hendriksove bagere. Posebnu pažnju polažemo na poslovanje usklađeno sa međunarodnim standardima kvaliteta ISO 9001 i 17025”, naveo je Nikolić.

Institut, koji je značajna sredstva uložio u unapređenje proizvodnog procesa, očekuje i prerada otpadnih čelika u ingote, koji bi zatim išli na valjanje u Sloveniju.

Davno su se akreditovali očekujući da će dobijati više poslova, ali imaju problem sa nelojalnom konkurencijom koja ne poštuje standarde, ali ima povoljniju ponudu na tenderima. Zato predstavnici ICM pozivaju da se izmijeni regulativa koja uređuje javne nabavke kako za dobijanje posla ne bi cijena bila glavno mjerilo, već dokazani kvalitet.

Izazov za ICM predstavlja visok iznos porez na nepokretnosti koji plaćaju 54.000 eura godišnje, za imovinu površine 55.000 kvadrata, koji se obračunava po maksimalnoj stopi od jedan odsto. Riječ je o velikoj barijeri u poslovanju, naveli su predstavnici kompanije.

“Čestitam Vam na uspjesima koje ste postigli. U kratkom roku ste od preduzeća sa problemima postali stabilna kompanija koja je podigla kvalitet proizvoda i internacionalizuje poslovanje. Vi ste sigurno na putu budućih uspjeha i raduje što primate mlade inženjere, a naročito što ste izašli na njemačko tržište, jer je to nedvosmislen dokaz vašeg kvaliteta”, rekao je predsjednik Komore Vlastimir Golubović.

Istakao je da je zalaganjem Komore ukinut ili umanjen značajan broj administrativnih i lokalnih komunalnih taksi kojim se olakšava poslovanje privrednih subjekata. Komora je, prema njegovim riječima, svjesna velikog opterećenja visokom stopom poreza na nepokretnosti, koja se razlikuje zavisno od opština. Ova asocijacija se zalaže da pomenuta stopa bude u manjem rasponu, od 0,20 do 0,40 odsto.

Na sastanku je istaknuto i društveno odgovorno poslovanje ICM-a. Između ostalog, Institut je otvorio svoje prostorije za nikšićke umjetnike koji ih koriste za svoj rad, a uskoro će tamo biti organizovana i stalna postavka njihovih radova.

Onogošt, Mamut i Logistički centar

Uslijedili su razgovori sa suvlasnikom NTC grupe Rankom Jovovićem i obilazak njihovog hotela Onogošt, pogona gdje proizvode kraft pivo Mamut i logističkog centra.

“Zahvaljujući Vladinoj politici i lokalnoj samoupravi razvili smo se u kompaniju koja je posljednjih godina u logistički centar i hotel Onogošt investirala blizu 12 miliona eura. U narednim godinama, na lokaciji gdje je logistički centar, pored fabrike peleta biće i još nekoliko manjih firmi. Zapošljavamo preko 500 ljudi u svim našim kompanijama. Želja nam je da i dalje investiciono rastemo”, rekao je Jovović.

Veliku barijeru za poslovanje kompanije, prema njegovim riječima, predstavljaju visoki porez na nepokretnosti i doprinosi na zarade zaposlenih.

“Nadam se da će opština u budućem perodu umanjiti ove poreze i doprinose. Smanjenje doprinosa doprinijelo bi da hoteli u turističkim centrima ostanu otvoreni i tokom zime”, kazao je Jovović.

Privredna komora traži značajnije rasterećenje troškova rada, na 50 odsto, kazao je predsjednik Komore Golubović. On je domaćina upoznao sa ciljevima posjete komorske delegacije Nikšiću i razgovorima sa predstavnicima lokalne samouprave koja je, u skladu sa novim zakonom, jedan od institucionalnih partnera ove poslovne asocijacije.

Prilikom obilaska pivare gdje se proizvodi sve popularnije Mamut pivo, predstavnici Komore su upoznati sa tehnološkim procesom i sastojcima pića koje kombinuje domaću vodu sa sirovinama iz Njemačke i Austrije.

“Naše pivo nema aditiva već samo četiri prirodna sastojka: slad, hmelj, kvasac i vodu”, kazao je Jovović.

“Pivara proizvodi oko 1000 litara piva dnevno i sve se proda”, zaključio je on.

NTC logistički centar je organizovan po najsavremenijim standardima. Cilj je da uz pomoć dugogodišnjeg iskustva u dijelu uvoza, carinjenja, skladištenja i distribucije robe, te značajnim kapacitetima skladišnog prostora i voznog parka, pruže klijentima kompletnu uslugu logistike do krajnjeg kupca.

“Ove godine smo distribuirali četiri miliona eura vrijedne udžbenike u sve škole i knjižare. Među našim klijentima je i CEDIS, pošto distribuiramo njihova brojila”, rekao je između ostalog Jovović.

Razgovor u Elektroprivredi

Posjetu Nikšiću, predsjednik Privredne komore i saradnici završili su sastankom sa upravom Elektroprivrede Crne Gore,
odnosno predsjednikom Odbora direktora Đokom Krivokapićem i direktorima pojedinih sektora.

Prema riječima Krivokapića, vraćanje EPCG pod upravu države je bilo od izuzetnog značaja za razvoj najveće crnogorske kompanije i pokretanje njenih disperzivnih investicionih aktivnosti u energiju iz obnovljivih izvora.

“U narednom periodu ne smije biti improvizacija jer nas očekuju izuzetno značajni razvojni projekti. Država mora da sačuva većinski iskaz u EPCG, bez obzira na to da li će tražiti novog strateškog partnera ili ne. Sve investicije u ovaj sektor mogu značajno da doprinesu rastu BDP-a”,  ocijenio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, elektrane Komarnica i Kruševo, te njihovo uvezivanje u sistem sa HE Piva bile bi kruna investicionih aktivnosti Elektroprivrede. Istakao je veliku podršku koju EPCG ima od države i Privredne komore.

“Uvjeren sam da ćemo sinergijom napraviti veliki iskorak u energetskom sistemu. Nadam se zaista dobrim danima za ovaj sektor”, zaključio je Krivokapić.

Predsjednik Komore Golubović čestitao je rukovodstvu EPCG na impresivnim rezultatima kompanije i izrazio punu podršku ove asocijacije njihovim namjerama da dodatno unaprijede energetski sistem naše države.

“Veliko je ohrabrenje što se planiraju novi objekti i revitalizuju postojeći što umnogome doprinosi stabilnosti i razvoju energetskog sistema. Naš energetski sistem je do skoro bio na periferiji Evrope, a sada smo podmorskim kablom spojeni sa Italijom i postajemo čvorište”, rekao je Golubović.

On je ponudio da se preko Komore glas EPCG još snažnije artikuliše prema donosiocima odluka. Pozvao je čelnike najveće crnogorske kompanije na organizovanje zajedničkih skupova posvećenih energetici uz učešće eminentnih eksperata iz ove oblasti.