Ekonomija

O šansama i izazovima za uspješno odvijanje ljetnje sezone sa turističkom privredom Ulcinja

U susret predstojećoj ljetnjoj sezoni, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je održao sjednicu u Ulcinju. O šansama i izazovima za uspješno odvijanje ljetnje sezone u Ulcinju razgovarano je sa  gradonačelnikom Ulcinja i LTO Ulcinj Aleksandar Dabović, a upriličene su posjete turističkim privrednicima Ganiju Resulbegoviću, vlasniku Hotela „Palata Venezia“ i Canu Karamanagi vlasniku hotela „Plaza&Spa“ i „Pirate“, saopšteno je iz Privredne komore.

Kako je saopšteno, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore pozdravlja donošenje paketa mjera podrške građanima i privredi za II kvartal 2021.godine, kojima se u značajnoj mjeri izašlo u susret zahtjevima poslovne zajednice, a usmjerene su na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, očuvanje životnog standarda stanovništva i privrednih potencijala.

“Mjerama podrške turističkoj privredi će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i omogućiti uspješna ljetnja sezona”, poručeno je sa sjednice Odbora održane 24. maja 2021. godine u hotelu “Palata Venezia” u Ulcinju, uz prisustvo brojnih turističkih poslenika i preko online platforme.

Pored mjera podrške, razmotrena je realizacija planiranih aktivnosti na pripremi ljetnje turističke sezone, sa posebnim fokusom na Vodič kroz sigurnosno-zdravstvene protokole za Covid-19 i sezonsko zapošljavanje u turizmu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Nina Drakić, gradonačelnik Opštine Ulcinj Aleksandar Dabović, predstavnice Ministarstva ekonomskog razvoja Renata Milutinović i Aleksandra Slavujica Gardašević, Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija, Instituta za javno zdravlje, Turističke inspekcije, Zavoda za zapošljavanje.

“Cjelokupnom sektoru turizma potrebne su snažne mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i apelujemo na nadležne da sagledaju mogućnost da se omoguće subvencije na zarade zaposlenih i za turističke privrednike koji imaju pad prihoda manji od 50 odsto. Takođe, zahtjev privrede je da se razmotri mogućnost smanjenja naknada zakupcima za 50 odsto u Nacionalnim parkovima Crne Gore i omogućiti odlaganje obaveza po ovom osnovu “, istakao je predsjednik Odbora Ranko Jovović.

Sa sjednice je apelovano da se nađe način kako bi se brend Aman Resorts, koji je zakupac Svetog Stefana, zadržao u Crnoj Gori.

“Od 2007. godine Aman je u objekte Sveti Stefan i Miločer investirao preko 70 miliona eura, uplatio preko 22 miliona u državni budžet po osnovu poreza i doprinosa i blizu 20 miliona eura rente. Izgubiti ovakav brend u turizmu nije samo gubitak za državni budžet, nego i nemjerljiv gubitak za imidž crnogorskog turističkog proizvoda, koji može imati nesagledive posljedice”, saopšteno je na sjednici.

Slijedeći dobru praksu sa ranijih sjednica, privrednicima je predstavljeno poslovanje kompanije Faf&Co iz Ulcinja, proizvođača dušeka i izvoznika na tržište regiona, Austrije i Njemačke.

Podrška

Iz PKCG  navode da ,jere podrške privredi predstavila je v.d. direktorice Direktorata za industrijski i regionalni razvoj Ministarstva ekonomskog razvoja Renata Milutinović.

Ona je istakla da za realizaciju Mjera podrške privredi i građanima u II kvartalu 2021. godine, predviđeno je oko 166 miliona eura za bespovratna sredstva, olakšice i kreditnu podršku privredi, kao i posebnu pomoć građanima.

Dodatno navodi da osnovne karakteristike paketa su: realizacija kreditne podrške privredi i programa subvencija po inoviranom modelu koji tretira svakog privrednog subjekta pojedinačno, početak aktivnosti na osnivanju Kreditno-garantnog fonda, produžetak ili nastavak realizacije dijela mjera iz I kvartala, povećanje limita iznosa državne pomoći po privrednom subjektu, te to što su u njemu sadržane samo „Covid“ mjere.

“Vlada je sa partnerima obezbijedila dodatnu finansijsku podršku za likvidnost koja se ogleda u kreiranju kreditnog paketa podrške namijenjenog prije svega mikro, malim i srednjim preduzećima. Čitav kreditni paket sastoji se iz četri dijela koji će se realizovati u isto toliko faza, čime se, do kraja 2021. planira obezbijediti najmanje 110 miliona eura kredita privredi Crne Gore, tačnije segmentu MMSP i stvoriti pretpostavke za dodatnu podršku u narednoj godini”, navode u saopštenju.

Podrška privredi predviđena je i kroz subvencionisanje zarada, odlaganje carinskog duga, produženje roka za realizaciju „Covid državne pomoći“ i povećanje maksimalnog limita, jednokratnu podršku za uspostavljanje sistema za elektronsku fiskalizaciju, refundacije i drugo.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović je ocijenio posebno važnim što je uvažen zahtjev privrede za povećanje limita iznosa državne pomoći po privrednom subjektu sa 800.000 eura na 1.200.000 eura.

“Zahtjev privrede bio je i najavljeno osnivanje Kreditno garantnog fonda, što je značajno prvenstveno za preduzetnike, mikro i mala preduzeća kojima će na ovaj način biti obezbijeđen dio kolaterala za dobijanje povoljnih kreditnih sredstava”, prokomentarisao je Jovović.

Kako su saopštili iz Privredne komore, privrednici smatraju da je, u cilju adekvatnog odgovora na kovid-krizu, kratkoročne mjere podrške potrebno kombinovati sa dugoročnim, ne samo da se održi najugrožniji dio privrede, nego da se ona restrukturira i doprinese se daljem razvoju, posebno sektora u kojima imamo komparativne prednosti kao što su: održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, održivi i zdravstveni turizam, energetika i zaštita životne sredine, te sektor informaciono komunikacionih tehnologija.

Marin Radojević, Hotel „Lazure“ smatra da su ugostiteljska i turistička privreda na minimumu operativnosti, što se tiče broja zaposlenih radnika i da je, zbog neizvjesne situacije oko predstojeće sezone, u izgledu zapošljavanje velikog broja radnika u posljednji čas.

“Brojni sezonski radnici su na čekanju. Jako bi dobro bilo kada bi država mogla da istupi kao garant posla za sezonce, odnosno da garantuje njihovu junsku platu”, kaže Radojević.

Tomo Knežević, Lipska pećina, smatra da mjerama podrške treba da budu obuhvaćene lokalne turističke organizacije koje su u teškom položaju, a značajni su promoteri destinacije.

Vodič

Aleksandra Gardašević Slavuljica, v.d. generalne direktorice Direktorata za razvojne politike u turizmu Ministarstva ekonomskog razvoja, prezentovala je vodič kroz sigurnosno-zdravstvene protokole za Covid-19.

Ona je poručila da sigurnosno-zdravstveni protokoli obuhvataju set mjera i aktivnosti kojim se smanjuju rizici obolijevanja ljudi od koronavirusa, a bazirani su na principima kontrole i prevencije transmisije bolesti. U cilju stvaranja bezbjednog zdravstvenog ambijenta, Vlada Crne Gore implementira nacionalnu strategiju u okviru koje sigurnosno-zdravstveni protokoli predstavljaju njenu komunikacionu okosnicu.

“Potpuna informisanost lokalnog stanovništva, turističke privrede i gostiju, preduslov su očuvanju zdravlja svih, a zatim i realizaciji uspješne turističke sezone. Za sve turiste koji tokom boravka u Crnoj Gori obole od COVID-19 infekcije, Vlada Crne Gore će snositi troškove bolničkog liječenja” saopštila je ona.

Dodatno se preporučuje svim smještajnim kapacitetima da usklade sopstvene protokole i procedure sa Safe Travels protokolima i da kontaktiraju Nacionalnu turističku organizaciju Crne Gore po pitanju implementacije istih. Prihvatanjem pomenutih protokola i procedura, objekti stiču pravo da budu brendirani Safe Travels oznakom, kao prepoznatljivim znakom da se u objektima praktikuju mjere sprečavanja širenja Covid-19 virusa.

“Imunizacija, stabilizacija epidemiološke situacije i poštovanje protokola preduslov su da budemo percipirani kao bezbjedna destinacija za turiste”,  rekla je Slavuljica.

Sanja Medenica iz Instituta za javno zdravlje je izrazila zadovoljstvo zainteresovanošću turističkih poslenika da ispoštuju mjere i standarde kako bi se obezbijedila sigurna destinacija za turiste. Ona je pozvala privrednike da uzmu učešće u online obuci za odgovorna lica u hotelima i ugostiteljskim objektima o zahtjevima bezbjednosti hrane prilikom nabavke, pripreme i posluživanja hrane.

“Privrednici su imali nedoumice u vezi sa obavezom da hoteli opredijele 10 odsto soba za Covid pozitivne goste, ali i oko toga da li je dozvoljen tzv. švedski sto. Izdvajanje deset odsto smještajnih kapaciteta za ovu namjenu predstavljalo bi problem hotelima sa velikim brojem soba, jer je riječ o značajnim smještajnim kapacitetima koji bi tako ostali van funkcije. Takođe, pojašnjeno je da samoposluživanje gostiju nije dozvoljeno, već da konobar treba da poslužuje hranu sa švedskog stola”, ističu u saopštenju.

Privrednici smatraju neophodnim da inspekcije budu dobro upoznate sa Vodičem, naročito u vezi sa pravilima koja se odnose na švedski sto i obavezu nošenja maski u restoranima, kako ne bi bilo bespotrebnog kažnjavanja.

Akcize

Turistički poslenici su ocijenili da nije dobro što je akcizna politika promijenjena usred godine, te da će to doprinijeti rastu cijena i ugroziti konkurentnost destinacije. Posebno je apostrofiran uticaj većih akciza na poslovanje crnogorskih proizvođača koji će morati da povećaju cijene svojih proizvoda.

“Svi proizvođači sladoleda moraće da podignu cijene zbog akciza”, smatra Igor Vujošević.

Potpredsjednica Komore  Nina Drakić upoznala je Odbor da je održano više sastanka predstavnika ove asocijacije i nadležnih, na kojima su donosiocima odluka predočene potencijalne negativne posljedice većih akciza. Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama je u skupštinskoj proceduri, a biće razmotrena mogućnost eventualnog amandmanskog djelovanja.

“Nadamo se da će se uvažiti preporuke privrede jer postoji opasnost da će zbog rasta akciza doći do jačanja sivog tržišta. Uz to, nikome ne odgovara promjena akcizne politike usred poslovne godine”, rekla je Drakić.

Ulcinj

Predsjednik Opštine Ulcinj Aleksandar Dabović kazao je da su u toku pripreme za sezonu, potencirajući značaj ove privredne grane za najjužniju opštinu. U toku je, između ostalog, uređenje Velike Plaže i Ade Bojane, a Ulcinj će posjetiti grupa novinara iz Francuske, Njemačke i Poljske.

“Naše je očekivanje da ostvarimo 60 odsto turističke posjete iz 2019. godine. U maju smo bili najposjećeniji grad južnog jadrana, a očekujem da tako bude i tokom sezone”, kazao je Dabović.

On ističe da je Ulcinj smanjio cijene zakupa što je mjera vrijedna oko 200 hiljada eura.

“Biće veoma teško, ali u koheziji sa privredom, izaći ćemo na kraj sa još jednom kriznom godinom”, rekao je on.

Zatražio je otvaranje turističke ambulante kako bi se rasteretila lokalna hitna pomoć.

Žana Sarvan, LTO Ulcinj, izrazila je očekivanje da će turistički radnici poštovati propisane mjere i uputila apel da se što više njih imunizuje u susret sezoni. Ukazala je na neophodnost suzbijanja sive ekonomije u izdavanju smještaja. Predlaže da turisti koji traže liječenje ili PCR testiranje budu obavezni da podnesu potvrdu o prijavi boravka.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović apelovao je da se završe ili konzerviraju svi javni radovi prije nego što dođu turisti.

Predstavljanje kompanije

Iz PKCG su kazali da kompaniju Faf&Co predstavio je njen vlasnik Servet Husić. Riječ je o proizvođaču dušeka vrhunskog kvaliteta, osnovanom 1995. godine, koji danas zapošljava 30 radnika.

Napominju da njihovim dušecima, naddušecima i posteljinom opremljeni su brojni hoteli, bolnice, javne ustanove, vrtići… Nedavno su započeli proizvodnju pločastog namještaja po želji i mjeri kupca.

“Naši proizvodi su zastupljeni u 15 salona namještaja Crne Gore, kao i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj… Izvozimo do 80 odsto naše proizvodnje”, kazao je Husić.

Zaključci

1. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva pozdravlja donošenje petog paketa mjera podrške građanima i privredi, za II kvartal 2021.godine, kojima se u značajnoj mjeri izašlo u susret zahtjevima privrede, a usmjerene su na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, očuvanje životnog standarda stanovništva i privrednih potencijala. Mjerama podrške turističkoj privredi će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i omogućiti uspješnu ljetnju sezonu. Ovim paketom nastavaljeno je subvencionisanje zarada, te je uvedena nova metodologija prilikom odobravanja istih, kojom će se pojedinačno razmatrati svaka kompanija, te u zavisnosti od pada prihoda utvrditi i iznos zarade koji će biti pokriven od strane države. Cjelokupnom sektoru turizma trebaju snažne mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i apelujemo na nadležne da sagledaju mogućnost da se omoguće subvencije na zarade zaposlenih i za turističke privrednike koji imaju pad prihoda manji od 50%;

2. Pored usvojenih mjera, zahtjev privrede je bio i da se razmotri mogućnost i mjere podrške privredi proširit kroz smanjenja naknada zakupcima za 50% u Nacionalnim parkovima Crne Gore i omogućiti odlaganje obaveza po ovom osnovu;

3. Razmotriti inicijativu da privredni subjekti koji rade u oblasti turizma i dobili su koncesiju za valorizaciji speleoloških objekata, koncesionu naknadu za 2021. godinu umanje kako na lokalnom nivou tako i na državnom nivou po sistemu koji je odobren od strane JP Morsko dobro.

4. Naći modalitet dodjele subvencija velikom dijelu turističkih agencija i subagenata koji se bave ili imaju pravo na posredovanje u smještaju, prodaji karata i organizovanju izleta, a koji su diskriminisani i izostavljeni mjerama podrške iz četvrtog paketa;

5. Mjere podrške privredi proširiti kroz program direktnih dotacija privrednicima za refundaciju fiksnih troškova zakupa, struje, komunalija i ostalih fiksnih troškova koji terete poslovanje;

6. Inicirati kod Centralne banke Crne Gore da se donese odluka o omogućivanju novog reprograma kredita za ugrožene djelatnosti uz uvođenje grace perioda;

7. U cilju adekvatnog odgovora na kovid krizu smatramo da je potrebno kratkoročne mjere podrške kombinovati sa dugoročnim, ne samo da se održi najugrožniji dio privrede, nego da se privreda restrukturira i doprinese daljem razvoju;

8. U cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative. Tu se prije svega misli na smanjenje troškova rada, kao i da se stavi van snage vremensko ograničenje primjene snižene stope PDV-a od 7% u ugostiteljstvu. Na ovaj način bi proširili poresku bazu i učinili poslovni ambijent prihvatljivijim za privredu;

9. Apelujemo na sve zaposlene u turizmu da pristupe masovnoj vakcinaciji, jer samo na taj način čuvamo svoje i zdravlje gostiju i šaljemo poruku da smo sigurna i odgovorna destinacija koja primjenjuje globalno priznate epidemiološke mjere;

10. Potrebno je omogućiti poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu za svoje potrebe, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, kao i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku. U skladu sa pozitivnim iskustvom regiona, kreirati zakonski okvir za jednostavnije zapošljavanja studenata, koji bi sa studentskim radnim legitimacijama, uz definisanu satnicu, radili kod poslodavca koji bi na njihovu zaradu obračunavao samo porez;

11. Intezivirati aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, koja je i dalje prisutna u skoro svim segmentima turističke djelatnosti.Ovo je pojava koja ima negativne efekte, kako po javne finansije i fiskalnu stabilnost, tako i po poslovni ambijent i konkurentnost i održivost realnog sektora u Crnoj Gori, jer djeluje kao nelojalna konkurencija preduzećima koja uredno izmiruju svoje obaveze;

12. Sagledati mogućnost pojednostavljenja procedura oko registracije privatnog smještaja (paušalno za izdavaoce do 20 kreveta), koji čine preko 70% smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori I u većem dijelu posluju u sivoj zoni;

13. Stvoriti uslove za smanjenje zadržavanja turista na graničnim prelazima;

14. U potpunosti implementirati propise koji će suzbiti buku na otvorenom u blizini smještajnih kapaciteta, koja je konstantan problem i njeno suzbijanje je jedan od izazova tokom odvijanja ljetnje sezone. Postojeći zakonodavni okvir je definisao ovu oblast , ali ostaje otvoreno pitanje kapaciteta nadležnih lokalnih inspekcija koje je potrebno ojačati, a samim tim I potpune implementacije relevantnih propisa;

15. Blagovremeno pripremiti turističku destinaciju i u roku realizovati planirane aktivnosti i obezbijediti završetak svih građevinskih radova prije početka ljetnje sezone. Apelujemo na nadležne organe da se građevinski radovi u Starom gradu u Ulcinju završe u roku ili konzerviraju i omoguće turistima bezbjedan prolaz.

16. Stvoriti uslove za nastavak projekta “Domaći ukusi”. Komplementarnost poljoprivrede sa turizmom ima sve veći značaj i naglašava potrebu sagledavanja učešća sektora poljoprivrede kroz turističku ponudu, kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane, kao i realizacija konkretnih aktivnosti na povezivanju ponude i tražnje, kao što su obezbjeđivanje kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude i bolje povezanosti s poljoprivrednim proizvođačima;

17. Odbor apeluje na nadležne institucije da ublaže i pojednostave epidemiološke mjere koje se odnose na ulazak turista u Crnu Goru, prije svega ukidanjem PCR testa.

Send this to a friend