Odović: Država nema pouzdanu evidenciju o svojoj imovini, službenih automobila ima oko 4.000

Crna Gora nema pouzdane evidencije o državnoj imovini, a na osnovu nepouzdanih podataka iz katastra, u njenom vlasništvu je oko 4.500 državnih stanova i oko 4.000 službenih automobila, kazao je u intervjuu TV Vijesti ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović. Najavljuje da će nova Vlada upodobljavati Zakon o planiranju prostora sa novim Prostornim planom, te da će probati da riješe problem legalizacije na koju čeka veliki broj objekata.

U vašem resoru je državna imovina. Ima li konačno popisa državne imovine, i zna li se, recimo, koliko u ovom trenutku ima stanova u državnom vlasništvu, koliko je službenih vozila?

Odović: Nažalost i dalje te podatke nemamo, a da su oni pouzdani. Evo na primjeru stanova – skoro četiri i po hiljade državnih stanova po toj evidenciji postoji. Međutim, šta se dešava, ti stanovi se u katastru nepokretnosti vode kao državni, a veliki dio tih stanova je otkupljen u prethodnom periodu. Međutim, to nikad nije proknjiženo kroz katastar. Zbog toga mi u u ovom trenutku ne možemo znati da li se tu radi o četiri po hiljade stanova, pet hiljada, ili o 50 stanova.

Ima li neka okvirna cifra za službene automobile?

Odović: Ta okvirna cifra se kreće oko četiri hiljade službenih automobila. U neka dva do tri mjeseca moći ćemo da govorimo o tačnom broju.

Nacrt Prostornog plana je na javnoj raspravi, Vi ste rekli da očekujete primjedbe, sugestije. Šta Vi mislite o njemu?

Odović: Prostorni plan, u ovoj fazi, može se reći da je solidna osnova za dalji razvoj, da bi se zaista došlo do onoga što treba pravi Prostorni plan CG da bude. I ja se zbog toga u velikoj mjeri pouzdam u javnu raspravu, koja će uslijediti nakon što se budu znali rezultati popisa.

Prethodna vlada inicirala je izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kako bi se za još godinu produžilo važenje postojećih planskih dokumenata. Šta ćete Vi raditi na tom polju?

Odović: Zakon o planiranju i izgradnji i drugi Zakon o legalizaciji. Ovaj najviši plan, prema njemu treba da se oni niži upravljaju a ne obrnuto, tako da bi svakako trebalo sačekati sa Prostornim planom pa onda vidjeti kako će se rješavati prostorno planiranje nižeg reda. Apsolutno sam pobornik centralizacije u smislu planiranja. Ako pogledamo prethodno iskustvo, decentralizacija do čega je dovela, da imamo jednu Budvu na primjer, situaciju u Ulcinju, da imamo situaciju kakva je u Dobroj vodi, Velikom pijesku to nije dobar način kako treba planirati prostor koga imamo ionako malo.

Koliko je trenutno nelegalnih objekata u Crnoj Gori i da li će oni za koje postoje rješenja o rušenju biti zaista i srušeni?

Odović: Na osnovu podataka iz jula ove godine od primjene zakona podnijeto je 56.350 zahtjeva za leglizaciju bespravnih objekata, a legalizovano samo 2.818 objekata. Ono kako ja vidim ovo pitanje je onako kako je na primjer Hrvatska uradila prije ulaska u EU – svi objekti koji nijesu narušavali prostorni plan koji je tada bio na snazi, ali koji nijesu i za druge objekte predstavljali problem, zaklanjali pogled, bili na javnoj svojini i slično su legalizovani i to za vrlo mali novac”.

U kojim slučajevima ćete preispitati eventualnu uzurpaciju državne imovine? Imamo na primjer slučaj sa kompanijom Carinvest Marka Carevića, kome se sudi i zbog uzurpacije državne imovine na Krimovici. Da li ćete preispitati te odluke bivših vlada?

Odović: Ako sud presudi da se radi o uzurpaciji državnoga zemljišta, definitivno se zna šta iza toga slijedi i šta su procedure – to zemljište se mora osloboditi i vratiti u pređašnje stanje, tako da ću apsolutno postupati onako kako sud bude rekao.