Ekonomija

Osnovana Grupacija za mljekarstvo: Hitno pronaći rješenje za plasman viškova sira

Imajući u vidu važnost sektora mljekarstva, kao i potrebu za rješavanjem određenih značajnih pitanja od zajedničkog interesa, Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije je 20. aprila 2021. godine osnovao Grupaciju za mljekarstvo, koja broji 15 članova.

Za predsjednicu Grupacije izabrana je Zorka Šljukić, direktorica Mljekare “Srna”, a za potpredsjednike Radivoje Miljanić, Porodična farma “Miljanić” i Milovan Kadović, Milka MDK.

Sjednicu je vodio predsjednik OU poljoprivrede Milutin Đuranović, a u radu su učestvovali sekretarka odbora Lidija Rmuš,. direktorka Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Danka Perović, zatim Mirsad Spahić iz Sektora analiza ovog ministarstva i Stanko Kovačević, samostalni savjetnik za mljekarstvo, Vesna Daković direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinui fitosanitarne poslove i njena zamjenica Biljana Blečić, te Nina Drakić, potpredsjednica Privredne komore i Slavica Pavlović, direktorica Sektora za udruženja.

Na sjednici je istaknuto da će djelokrug rada i aktivnosti Grupacije biti usmjereni na pružanje pomoći i razmatranje pitanja od značaja za rad proizvođača i prerađivača mlijeka: povećanja proizvodnje, podizanja kvaliteta mlijeka, boljeg pozicioniranja mlječnih proizvoda u domaćim trgovinama i povećanje njihovog plasmana, što predstavlja glavni problem ove industrije.

Sekretarka odbora Lidija Rmuš prezentovala je informacije o poslovanju u sektoru prerade mlijeka za 2020. godinu.

Ona je istakla da otkup mlijeka ima trend rasta što potvrđuje podatak da je ostvareni otkup u 2020. godini veći za 30% u odnosu na 2010. godinu, a u 2020. godini je takođe nastavljen trend rasta proizvodnje mlječnih proizvoda-sira, pavlake i kajmaka.

“Ova promjena u strukturi proizvodnje ima pozitivan uticaj na stvaranje većeg prihoda u mljekarskoj industriji. S obzirom na to da mljekare i sirare otkupe svega oko 15% raspoloživih količina mlijeka, u ovoj grani postoje značajne rezerve za povećanje proizvodnje, što bi imalo višestruke pozitivne efekte, kako na uposlenost postojećih i izgradnje novih kapaciteta, tako i na smanjenje deficit”, kazala je Rmuš.

Ona je istakla da su Agrobudžetu za 2020. godinu za razvoj mljekarskog sektora direktno bila opredijeljena sredstva u iznosu od 3,8 miliona eura. Takođe, kroz mjere ruralnog razvoja, proizvođači i prerađivači mlijeka su mogli da koriste značajna sredstva za podizanje farmi, izgradnju otkupnih centara, nabavku mehanizacije i opreme i dr. Mljekare i sirare koje su bile korisnici sredstava iz fondova IPARD, MIDAS, ADMAS i Agrobudžeta su u velikoj mjeri modernizovale svoju proizvodnju i dostigle visok nivo zdravstvene bezbjednosti i kvaliteta svojih proizvoda. Farma Miljanić iz Nikšića, proizvođač kozjeg sira, je prvi proizvođač mliječnih proizvoda koji je dobio EU izvozni broj.

Rmuš je kazala da su se u 2020. godini, zbog pandemije COVID-19 prerađivači mlijeka susreli sa problemom velikih zaliha mlječnih prerađevina zbog nemogućnosti prodaje svih otkupljenih i prerađenih količina mlijeka.

Radivoje Miljanić, iz porodične farme “Miljanić” ukazao je na glavni problem mljekara i sirara, a to su zalihe proizvoda koje ne mogu da plasiraju na tržište. Njegov pogon trenutno na zalihama ima preko 9 t kozijeg sira.

“Zbog nemogućnosti plasmana sira nema otkupa kozjeg mlijeka i kooperanti od novembra prošle godine nemaju nikakva primanja”, istakao je Miljanić.

Sekretarka odbora Lidija Rmuš istakla je da upravo nemogućnost plasiranja proizvoda na tržište može uticati na redovnost isplata kooperantima za preuzeto mlijeko, i da poseban problem imaju proizvođači kozjeg mlijeka i sira, koji su najviše pogođeni pandemijom.

Iz tog razloga, Privredna komora će po ovom pitanju uputiti odmah zahtjev za organizovanje sastanka predstavnika Grupacije sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da kroz mjere intervencija na tržištu, kao što je to bio slučaj i prethodne godine, država pomogne u plasmanu proizvoda.

Vesna Daković iz Uprave za bezbjednost hrane kazala je da se na probleme mljekara pogrešno izolovano gleda, s obzirom na to da od njihovog poslovanje zavisi prihod brojnih kooperanata.

“Od vašeg opstanka zavisi posao kooperanata i cjelokupnog sektora stočarstva”, rekla je Daković.

Mjekari su istakli da i  pored toga što imaju kvalitetne proizvode, zbog jake konkurencije iz uvoza imaju problem sa plasmanom i boljim pozicioniranjem proizvoda u trgovačkim lancima, gdje dominiraju uvozni proizvodi, često po damping cijenama.

Milovan Kadović kazao je da veliki problem predstavlja i poskupljenje stočne hrane, dodajući da se zbog loših vremenskih prilika , naročito na sjeveru,  mora uvoziti čak i lucerka iz Srbije. Postavio je i pitanje kako mogu uvozni proizvodi da imaju veće cijene u zemlji iz kojih se uvoze nego kod nas.

Dejan Radović je naveo da su zbog nemogućnosti plasmana kozijeg sira morali ukinuti otkup  kozijeg mlijeka, čime su kooperanti dovedeni u veoma težak položaj zbog nemogućnosti plasmana  mlijeka. Takođe je apelovao da se ovom sektoru pomogne kao što je to urađeno u zemljama regiona.

Mirsad Spahić, iz Ministarstva poljoprivrede, odgovarao je na pitanja o mogućnosti korišćenja sredstava za intervetnu pomoć preduzećima zbog pandemije. Takođe je obavijestio članove Grupacije da će ministar vanjskih poslova prilikom posjete Albaniji posebno razgovarati na temu izvoza proizvoda na albansko tržište , gdje trenuttno naša preduzeće koja nemaju evropski broj za izvoz ne mogu da plasiraju proizvode, što nije u skladu sa CEFTA soprazumom. On je takođe najavio da je nacrt agrobudžeta spreman, ali da se čeka usvajanje državnog budžeta za ovu godinu.

Na sjednici je ukazano i na problem naplate potraživanja, koji jako opterećuje poslovanje ovog sektora, jer su proizvođači u obavezi da redovono izmiruju obaveze prema kooperantima.Takođe je  navedeno da je potrebno povećati grant sredstva za investicije u postrojenja otpadnih voda.

Zaključeno je da treba nastaviti sa realizacijom projekata „Kupujmo domaće“ i „Domaći ukusi“ sa ciljem jačanja svijesti domaćih potrošača i turista o korisnosti kupovine domaćih proizvoda i stvaranje ambijenta za bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda, kao i povećati plasman domaćih proizvoda kroz jače povezivanje poljoprivrede i turizma, a budući da se broj turista povećava iz godine u godinu (izuzimajući 2020. godinu) bolje povezivanje turizma i poljoprivrede otvara prostor za povećanje plasmana ne samo mliječnih veći i drugih domaćih proizvoda.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Emanon
Gost
Emanon

Pravi potez, sa malim zakasnjenjem od 10 godina.

Send this to a friend