Ekonomija

Osobe sa oštećenim vidom spremne za rad u vešeraju

U okviru projekta „Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u gradskom vešeraju“, šest osoba sa oštećenjem vida je osposobljeno za obavljanje tog posla, od kojih će dvije nastaviti da rade šest mjeseci, saopšteno je iz Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin.

Foto: PR Centar

Predstavnica Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin, Stefa Adžić, ocijenila je da je uključivanje OSI u svijet rada ključna odrednica njihove potpune integracije u zajednicu.

„Nakon 12 mjeseci projekta, imamo šest OSI koje su prošle obuku za radu u vešaraju. U projekat su bile uključene osobe sa oštećenjem vida. Četiri OSI su imale priliku da tokom šest mjeseci rade u vešeraju, koji je pokrenula Organizacija slijepih, a dvije osobe će nastaviti da rade, najprije u periodu od šest mjeseci, dok se ne stvore uslovi za neki dalji rad“, saopštila je Adžić.

Ona je kazala da je cilj projekta bio doprinos povećanju zaposlenosti OSI kroz otvaranje novih radnih mijesta, koja su, kako je pojasnila, nastojali da prilagode njihovim mogućnostima.

„Vešeraj je opremljen svom neophodnom opremom, odnosno mašinama za pranje, sušenje, peglanje i pakovanje veša. Pored obuke za rad u vešeraju, prošli su različite vrste edukativnih radionica. Edukovali su se po pitanju njihovih prava povodom zapošljavanja, prošli su motivacione radionice, psihološko osnaživanje i samim tim su spremni za slobodno tržište rada“, pojasnila je Adžić.

Ona je kazala da su kroz taj projekat, nastojali da pomognu socijalno ugroženim, kao i da će, kako je saopštila, pružati besplatne usluge u vešeraju za te osobe.

„U probnom radu od šest mjeseci, nudili smo usluge starim, invalidnim članovima naše organizacije, onima koji nemaju pomoć u kući i nastojali smo i da na taj način ostvarimo socijalnu misiju. U narednom periodu, usluge vešeraja će biti besplatne za socijalno ugrožene djelove stanovništva. Svjesni smo da OSI predstavljaju jednu od socijalno najugroženijih i najsiromašnijih kategorija stanovništva“, rekla je Adžić.

Predstavnik Zavoda za zapošljavanje Crne Gore ZZZCG, Stanko Laković, kazao je da poslodavci najviše koriste subvencije na zarade za svaku zaposlenu OSI, prilikom čega, kako je pojasnio, poslodavac može ostvariti subvenciju do 75 odsto od bruto zarade zaposlenog, ukoliko ta osoba ima procenat invaliditeta minimum 50 odsto.

On je objasnio da, ukoliko je procenat invaliditeta zaposlene OSI manji od 50 odsto, subvencija iznosi 75 odsto bruto zarade u prvoj godini zaposlenja, 60 odsto u drugoj i 50 odsto u trećoj godini zaposlenja, a potom i svakoj narednoj, dokle god traje radni angažman OSI.

On smatra da subvencija u finansiranju troškova asistenta zaposlenoj OSI povećava njenu efikasnost u radu.

„Subvencija se uvtrđuje tek nakon što OSI prođe određene mjere profesionalne rehabilitacije, na osnovu kojih izvođač profesionalne rehabilitacije utvrđuje da li je toj osobi potreban asistent. Ukoliko mu je potreban, svaki poslodavac može ostvariti pravo na tu subvenciju, koja iznosi do visine minimalne cijene rade, odnosno do 193 eura“, pojasnio je Laković.

On je kazao da je veoma značajna i subvencija dodjele bespovratnih sredstava za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada.

„Poslodavac može da ostvari 100 odsto subvenciju na svu opremu koja je OSI potrebna, kako bi ona bila efikasna u svom radu i kako bi svoje radne obaveze obavljala nesmetano. I za ovu subvenciju je potrebno da osoba prođe određene mjere profesionalne rehabilitacije, na osnovu kojih će se utvrditi šta je toj osobi potrebno, kako bi se njeno radno mjesto prilagodilo“, saopštio je Laković.

On je istakao da poslodavci imaju dvostruku korist zapošljavajući OSI, samim tim što ne plaćaju poseban dopinos, a pored toga imaju i subvencioniranu zaradu.

Foto: PR Centar

Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, kazala je da je zadatak tog resora postizanje principa jednakosti i ravnopravnosti, bez obzira na bilo koje lično svojstvo.

„Međutim, razlike se prave, uprkos svim našim nastojanjima, evidentno je da, kada su u pitanju OSI, najveće poteškoće su upravo u segmentu rada i zapošljavanja”, istakla je Radošević Marović.

Ona je kazala da se restriktivnim mjerama nastoje podstaknuti preduzetnici da ne čine diskriminaciju.

„Za diskriminaciju OSI u oblasti profesionalne rehabilitazacije rada i zapošljavanja, propisane su veoma visoke kazne koje se kreću u rasponu od minimum 10.000 eura do maksimalnih 20.000 eura, koliko je Zakonom o prekršajima propisano i to su kazne za pravna lica. Zakon za prekršaje, za preduzetnike, predviđa maksimalnu kaznu od šest hiljada eura“, pojasnila je Radošević Marović.

Predstavnik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Veselin Joketić, ocijenio je da je u Crnoj Gori zakonska regulativa u oblasti profesionalne rehabilitacije dobro uređena, a da je, kako je naveo, problem što najčešće nevladine organizacije zapošljavaju OSI.

„Državne institucije i lokalne samouprave, koje imaju zagarantovana finansijska sredstva, rijetko zapošljavaju OSI. Oni bi trebali da budu ti koji će svojim primjerom pokazati privatnim preduzećima i svim javnim kompanijama da trebaju da zapošljavaju OSI“, ocijenio je Joketić.

On je kazao da su prepreke koje OSI imaju prilikom zapošljavanja arhitektonske barijere, stereotipi i da, kako je rekao, treba motivisati poslodavce da daju priliku tim osobama da iskažu svoje sposobnosti.

„OSI su vrijedni ljudi koji žele da rade i da žive od svog rada. Često ulažemo velike napore kako bi dokazali da jednako vrijedimo kao osobe koje nemaju neki oblik invaliditeta. Poslodavci moraju dati veće šanse ovoj populaciji“, poručio je Joketić.

Send this to a friend