Ostvarenjem pet ciljeva do unaprjeđenja pomorske privrede

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pripremilo je Strategiju razvoja pomorske privrede 2020-2030 sa pratećim Akcionim planom, saopštila je generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu Maja Mijušković, ističući da je dokument u fazi javne rasprave od 27. januara, a da će sami proces konsultacija zainteresovane javnosti trajati 40 dana.

“U martu je planirano da u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore prezentujemo dodatno crnogorskoj pomorskoj privredi Strategiju, kako bi i na ovaj način omogućili konstruktivnu razmjenu mišljenja sa privrednim sektorom i njihovu punu uključenost u proces izrade ovako značajnog strateškog dokumenta. Nakon toga, planirano je održavanje završnog Okruglog stola, koji će predstavljati mogućnost da sva zainteresovana javnost neposredno bude uključena u proces konsultacija i uputi nam svoje sugestije koje ćemo sa dužnom pažnjom i razmotriti”, najavljuje Mijušković.

Kako ističe, strategija dugoročno kreira javne politike iz oblasti pomorske privrede, a zasnovana je na jasnom razumijevanju postojećeg stanja.

“Prilikom izrade Strategije razvoja pomorske privrede, posmatrane kroz prizmu „Plave ekonomije“, nisu obuhvaćeni samo osnovni segmenti pomorske privrede kao što su brodarstvo i usluge u pomorskom prevozu, brodogradnja, lučka infrastruktura, lučke usluge i ljudski resursi, već i sve druge srodne djelatnosti poput ribarstva, nautičkog turizma, istraživanje i proizvodnja ugljovodonika, biotehnologija mora i dr”, pojašnjava ona.

Strategija prepoznaje pet strateških ciljeva, koji su dalje precizno razrađeni kroz operativne ciljeve i aktivnosti koje bi trebale dovesti do njihove realizacije.

“Tako su kao strateški ciljevi definisani povećanje doprinosa pomorske privrede i povezanih djelatnosti sveukupnom ekonomskom razvoju, jačanje administrativnih kapaciteta pomorske administracije Crne Gore i pojednostavljenje administrativnih procedura, veća uključenost civilnog sektora, a naročito strukovnih nevladinih udruženja, u svim procesima koji prethode donošenju strateških odluka, normativnih akata, predlaganja sistemskih rješenja za prevazilaženje izazova u sektoru pomorske privrede. Kao jedan od ciljeva definisano i da stručna zajednica postaje pokretač razvoja pomorske privrede, te da ubuduće rast pomorske privrede bude zasnovan na principima zelene ekonomije”, precizirala je generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu.

Ukazuje da je za postizanje navedenih strateških ciljeva predviđen čitav niz operativnih ciljeva – postizanje održivog rasta i konkurentnosti u lučkom sektoru, povećanje broja jahti upisanih u crnogorski Registar jahti, postizanje održivog rasta i konkurentnosti crnogorske pomorske privrede, u kontekstu plave ekonomije, sinergijom i zajedničkim doprinosom svih činilaca pomorske privrede primjenjujući integralni, multisektorski pristup uz koordinirano usaglašavanje prioriteta, pozicionirati Crnu Goru kao atraktivnu nautičku i kruzing destinaciju, obezbijediti primjenu međunarodnih obaveza Crne Gore kao obalne države, države zastave i države luke, unaprijediti sigurnost pomorske plovidbe i sigurnost ljudskih života i imovine na moru, te bezbjednost lučkih postrojenja i brodova…

“Planirano je i pojednostavljenje administrativnih procedura, kao i aktivno uključivanje civilnog društva u razvojne procese crnogorske pomorske privrede. Neophodno je ojačati kadrovsku strukturu u pomorskoj administraciji i u privatnom sektoru, ali i stvoriti odgovarajuće pretpostavke u javnom i privatnom pomorskom sektoru za privredni rast zasnovan na principima zelene ekonomije”, ocjenjuje Mijušković.

Dodaje da su među aktivnostima koje su definisane Strategijom i izmjena važeće zakonske regulative u cilju uspostavljanja integralnog i centralizovanog upravljanja svim lukama u Crnoj Gori, izrada analize atraktivnosti crnogorske zastave i važećeg zakonodavnog okvira koji tretira upis jahti u crnogorski Registar jahti, pojednostavljenje administrativnih procedura digitalizacijom postupka upisa jahti, izdavanja isprava i samog vođenja Registra jahti.

“Planirano je osnivanje crnogorskog pomorskog klastera koji će za članove imati privredne subjekte koji potpadaju pod sektor plave ekonomije. Restrukturiranje brodarskih društava “Crnogorska plovidba” AD Kotor i “Barska plovidba” AD Bar u cilju postizanja njihove održivosti i finansijske stabilnosti takođe je predviđeno ovim strateškim dokumentom. Pored navedenog, predviđeno je i povećanje efikasnosti javnog sektora u privlačenju i realizaciji direktnih stranih investicija u pomorsku privredu i uspostavljanje atraktivnog poslovnog ambijenta u sektoru pomorske privrede”, rekla je Mijušković.

Posebno ističe da je planirana i izrada Akcionog plana koji će definisati aktivnosti u cilju unaprjeđenja radno-pravnog statusa crnogorskih pomoraca.

“U periodu koji je obuhvaćen strateškim planiranjem, biće obezbijeđeni uslovi za dostupnu i efikasnu uslugu prihvata i zbrinjavanja brodskog otpada i ostataka tereta u svim crnogorskim lukama. Analiza optimizacije pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu biće urađena u cilju unaprjeđenja sigurnosti pomorske plovidbe i umanjenja uticaja pomorskog saobraćaja na biodiverzitet mora i druge parametre životne sredine. Luka Bar će biti razvijana kao logistički centar koji je integrisan u multimodalni transportni sistem, dok će postizanje pune iskorišćenosti potencijala slobodne zone luke Bar biti realizovano kroz podsticanje proizvodne i prerađivačke djelatnosti unutar zone”, naglašava ona.

Postojeći Port Community System (PCS) biće unaprijeđen, kao jedinstven i integrisani informacioni sistem za razmjenu podataka između lučkih operatora, organa vlasti i drugih subjekata koji učestvuju u pomorskom prevozu, odnosno lučkom poslovanju.

“Biće obezbijeđeni adekvatni prihvatni kapaciteti za ribarsku flotu. Poseban potencijal Strategija je prepoznala u napuštenoj ili neiskorišćenoj lučkoj infrastrukturi, te predviđa stavljanje iste u funkciju privrednog razvoja”, kaže Mijušković.

Neke od definisanih aktivnosti koje Strategija predviđa su i digitalizacija crnogorskih upisnika brodova, dosljedna primjena propisa o bezbjedonosnoj zaštiti lučkih postrojenja i brodova u svim crnogorskim lukama, uvođenje sistema e-manifest po uzoru na analogna rješenja u Evropskoj uniji…

“Poseban akcenat Strategija razvoja pomroske privrede stavila je na razvoj intermodalnosti i pristupačnosti kroz izgradnju i modernizaciju putne i željezničke infrastrukture u cilju bolje saobraćajne povezanosti crnogorskih luka sa zaleđem. Podsjećamo, Nacrt Strategije razvoja pomorske privrede moguće je preuzeti sa web stranice Ministarstva saobraćaja i pomorstva, na kojoj se takođe nalazi i obrazac na kom je potrebno dostaviti sugestije, kao i plan javne rasprave sa potrebnim podacima”, zaključuje Mijušković.