Ekonomija

Otkrivanje zloupotrebe brojila u rekordnom roku

Pojavom prvih elektrana, početkom osamdesetih godina XIX vijeka, električna energija dolazi na svjetsku pozornicu. Tesla je 1895. godine sa Westinghousom napravio prvu električnu centralu sa naizmjeničnom strujom na Nijagari. Od tada teče intenzivni razvoj elektroenergetike koja je učinila da se danas raspoloživost električne energije podrazumijeva poput vazduha ili vode, pišu Dnevne Novine.

ELEKTRIFIKACIJA

Elektrifikacija Crne Gore počela je samo 15 godina kasnije od nastanka prve centrale u svijetu, kada je i prva električna centrala 1910. godine osvijetlila Cetinje. To je dragocjeno svjedočanstvo o visokoj tehničkoj svijesti našega čovjeka, koji je i tada bio u saglasju sa stremljenjima modernog vremena.

Prvo električno brojilo u Crnoj Gori ugrađeno je u samu električnu centralu na Cetinju i služilo je za mjerenje proizvodnje električne energije te centrale. Bilo je povezano preko strujnih transformatora proizvođača “Simens”, koji ga je i proizveo davne 1910. godine. Tada se brojilo nazivalo “Kontator”.

Kroz zanimljiv period razvoja mjerenja i mjernih uređaja u našoj državi, proveo nas je Vladimir Ivanović, šef Službe mjerenja Regiona 2.

“Najstarije monofazno brojilo koje se koristilo u domaćinstvima u Crnoj Gori datira iz 1920. godine. Ono nije imalo klasični brojčanik, nego sistem pinova, sličan npr. današnjim vodomjerima koji su se pomjerali prilikom mjerenja električne energije. Dozvoljena struja koju je to brojilo moglo da istrpi je bila pet ampera (A). To nam kazuje koliko su tada bile male potrebe za električnom energijom u domaćinstvima. To je, recimo, snaga koja je potrebna za jednu sijalicu i neki jednostavniji uređaj, dok današnji rade sa strujama i do 80 ampera”, priča za naš list Ivanović.

U Centru za obuku CEDIS-a, dodaje on, imaju svojevrstan izložbeni prostor u kojem čuvaju kako pomenuto, tako i mnoga druga brojila koja su se nekada koristila u Crnoj Gori.

“Na tom mjestu svi zainteresovani mogu vidjeti i pratiti razvoj mjerenja električne energije u Crnoj Gori. U Centru postoje i brojila malo naprednije generacije od toga pomenutog, a koja datiraju iz davne 1931. godine. Osim njega sačuvali smo i jedno poluindirektno brojilo koje se koristilo na ovim prostorima u II svjetskom ratu, a koje je skinuto iz trafostanice Slap Zete”, dodaje Ivanović.

RIZICI

O rizicima prilikom rada sa električnom energijom suvišno je govoriti. Taj veoma specifičan posao gotovo cijeli radni vijek radi elektromonter u mjerenju Dragan Pupavac. Objašnjava koliko je nekada bilo kompleksnije raditi sa tim starijim modelima mjernih uređaja.

“Neuporedivo je bilo rizičnije raditi na brojilima ranije generacije, a samim tim su i poslovi mjerenja električne energije nekada bili opasniji po život radnika nego danas. Prije tridesetak godina imali smo i staru generaciju ormara po stambenim zgradama koje, u puno slučajeva, nijesu imale u dovodu sklopku. Dolazilo je do situacija da je trebalo da mijenjamo jedno brojilo a taj posao smo morali raditi ili pod naponom iliuz isključenje cijelog izlaza iz trafo-stanice za tu stambenu zgradu ako smo htjeli smanjiti rizik i ne dovesti svoj život u opasnost. Pritom, tadašnje trafo-stanice su bile opremljene i drugačijom, manje bezbjednom opremom od današnjih, pa je i sam posao isključenja izvoda niskog napona zbog zamjene brojila iz takvih energetskih objekata bio dosta rizičan posao”, priča Pupavac.

Naročito je bilo problematično, ističe on, raditi u zimskom periodu, kada su i veća opterećenja na mreži, pa su kablovi

često bili usijani od opterećenja. On se sjeća i nemilih događaja, kada su se njegove kolege sa terena vraćale sa opekotinama ruku i lica, a nažaost je bilo i onih koji su pri intervencijama gubili život.

“Dolaskom savremenih brojila, cijeli taj postupak je postao mnogo drugačiji. Više nema metalnih tabli u kojima su brojila, već se ugrađuju plastične, sa izolacionim materijalom u njima, a na samom brojilu nove generacije postoji sklopka, pa se brojilom rukuje jednostavno. Takođe, prilikom zamjene brojila isključuje se sklopka na tabli i brojilo se dovodi u beznaponsko stanje, pa je takvim i jednostavno i gotovo bezopasno rukovati”, objašnjava Pupavac.

REVOLUCIJA

Od tih dvadesetih godina prošlog vijeka pa sve do početka 2000. godine radilo se sa indukcionim brojilima koja su se godinama usavršavala, ali je princip rada i rukovanja bio isti.

“Posljednjih desetak godina u Crnoj Gori se koriste nova elektronska brojila. Kroz AMM projekat u sistem smo uveli preko 338.000 elektronskih brojila posljednje generacije. Ona su praktično neuporediva sa dotadašnjim kako po funkcionalnostima, tako i iz ugla bezbjednosti za rukovanje i rad. Od kada su ta brojila u upotrebi, na mjernim mjestima nema povrede kod radnika prilikom rukovanja njima”, kaže Ivanović.

Nova elektronska brojila su napravila pravu revoluciju kada gledamo iz ugla bezbjednosti u radu, ali i ikada je u pitanju način rada i tačnost mjerenja.

“Sa njima su stigle i nove sklopke u trafo-stanicama koje su podigle bezbjednost rada na viši nivo. One prepoznaju i najmanji problem na mjernom mjestu, pa će isključiti cijeli dovod kako bi se stvorilo bezbjedno mjesto za intervenciju. Tim novim tehnološkim rješenjima nema više potrebe da prilikom zamjene, recimo, jednog brojila, isključujemo cijelu stambenu zgradu, već je dovoljno spustiti sklopku na predmetnom brojilu i za par minuta ono može biti zamijenjeno”, objašnjava Ivanović.

RAZVOJ

Sa novim elektronskim brojilima mogućnost krađe električne energije gotovo je svedena na minimum. Kako objašnjavaju u CEDIS-u, i ako bi neko pokušao na njima raditi neku nedozvoljenu radnju, brojilo šalje tu informaciju direktno u AMM centar. Nakon toga ekipa instrumentom “ZERA” može vrlo brzo da iskontroliše brojilo i utvrdi što se na njemu dešavalo.

Osim toga, Službe mjerenja su izuzetno dobro opremljene tehničkim uređajima koji na jednostavan način prepoznaju svaku moguću zloupotrebu ili pokušaj zloupotrebe predmetnog brojila.

“Naši radnici vole da kažu da kradljivci znaju kako smo opremljeni nikada im ne bi palo na pamet ni da pokušaju da diraju brojilo jer će sigurno, u rekordnom roku, biti otkriveni”, zaključuju sagovornici Dnevnih novina.

Oblast mjerenja električne energije se i dalje ubrzano razvija, pa su već u pripremi i nova rješenja za bržu detekciju i identifikaciju neovlašćeno korišćene električne energije.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Ko koga krade?
Gost
Ko koga krade?

Nikad nisam krao struju, za razliku od vas koji kradete nas gradjane sa raznoraznim stavkama poput obnovljivih izvora energije za Blaza i slicnu ekipu.

Djomaa
Gost
Djomaa

Pi,kakvi ste,ne date narodu ukrast struju!

Send this to a friend