Ekonomija Marković na premijerskom satu

Ovo su zlatne godine crnogorskog turizma

U posljednjih 12 godina smo praktično svakog mjeseca otvarali po jedan hotel visoke kategorije, kazao je danas predsjednik Vlade, Duško Marković, odgovarajući na pitanja poslanika tokom Premijerskog sata. On je ponovio da su ovo zlatne godine crnogorskog turizma.

<<<Nije bilo zabrane odavanja državnih počasti Momiru Bulatoviću<<<

<<<Šta će poslanici danas pitati premijera<<<

Poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić pitao je Markovića kako ocjenjuje aktuelnu turističku sezonu i domete Vlade kada je u pitanju sektor turizma u dosadašnjem mandatu.

Marković je podsjetio da smo 2006. godine u Crnoj Gori imali samo 31 hotel visoke kategorije – dva sa pet i 29 sa četiri zvjezdice.

“Danas Crna Gora ima 171 hotel visoke kategorije, 19 sa pet i 152 hotela sa četiri zvjezdice, od čega je u 2017. i 2018. godini izgrađeno njih 35”, rekao je premijer.

O tome kakvi su im dalji planovi, kako kaže, dovoljni govori podatak da je od 2016. godine u velike razvojne projekte na primorju uloženo više od pola milijarde eura.

“Danas u Crnoj Gori imamo poznate hotelske grupe kao što su Hilton, Aman, Regent, Sheraton, Chedi, Melia, Iberostar, Falkensteiner i prvi One&Only hotel u Evropi. Nema bolje vizit karte od ovog niza imena i brendova duž naše obale”, naglasio je predsjednik Vlade.

On je kazao da posljednji preliminarni zbirni podaci za kolektivni i privatni smještaj za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju da smo uspjeli da po prvi put u istoriji registrujemo više od milion noćenja u tom periodu.

“Za četiri mjeseca ostvareni su direktni i indirektni prihodi od turizma u iznosu od 80.7 miliona eura ili 13 odsto više nego u istom periodu 2018. godine”, rekao je premijer, naglasivši da nije bez razloga ranije govorio da su ovo zlatne godine crnogorskog turizma.

Podsjetio je da je u februaru ove godine otvoreno novo skijalište Kolašin 1600, te da je Uprava javnih radova prije nekoliko dana potpisala Ugovor za izradu Idejnog rješenja, Glavnog projekta i izgradnju šestosjedne žičare na lokalitetu „Hajla i Štedim”, kao i da je juče potpisan je i Sporazum o primopredaji lokacije Vojno-turističkog kompleksa Mediteran na Žabljaku sa obavezom zakupca da investira pet i po miliona eura u izgradnju luksuznog hotelsko-turističkog kompleksa kategorije pet zvjezdica.

“U toku su aktivnosti na izgradnji elektroenergetske infrastrukture za potrebe napajanja budućih žičara u okviru ski kompleksa Cmiljača i Žarski. Za ova skijališta ugovorena je i montaža žičara, a procijenjena vrijednost kompletnih investicija na ova dva lokaliteta je više od 52 miliona eura. Posebno ističem da će na lokaciji nekadašnjeg kultnog hotela Durmitor na Žabljaku, kompanija Aman na jesen početi izgradnju novog hotela sa 5 zvjezdica“, rekao je Marković.

Kako je istakao, podaci koji ulivaju dodatan optimizam stižu iz Aerodroma Crne Gore – koji su već opslužili više od milion putnika ili 10 odsto više, dok je nacionalni avio-prevoznik Montenegro Airlines prevezao pet odsto više putnika.

“Nacionalni parkovi od početka godine do 1. jula bilježe posjetu od gotovo 152.000 turista, što je za 35 odsto više, dok je prema podacima Agencije za elektronske komunikacije, za prvi pet mjeseci registrovano preko 1,47 miliona romer korisnika ili 16 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Uvjeren sam da sve što sam saopštio, potvđuje našu posvećenost da turizam ostvari svoj puni doprinos na dobrobit naših građana i crnogorske ekonomije. Na hiljade stalnih i sezonskih radnih mjesta ukazuju nam da je crnogorski turizam u punom razvojnom zamahu”, naveo je Marković.

Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević pitao je premijera koliko će novo zaduženje od 500 miliona eura, koje je predviđeno prijedlogom rebalansa budžeta, uticati na ukupni javni dug koji je tokom 2019. godine premašio iznos od 3,1 milijarde eura.

Marković je naglasio da se predloženim izmjenama Zakona o budžetu za 2019. godinu ne uvodi nikakvo novo zaduženje, koje će povećati javni dug u narednim godinama.

“Naprotiv, ovdje je riječ o pažljivo osmišljenim mjerama otplate državnog duga, sa ciljem zamjene dijela dospjele glavnice povoljnijim sredstvima”, ukazao je premijer.

Prema njegovim riječima, poboljšana je pozicija Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu, povećani su izvorni prihodi budžeta, pooštrena štednja i kontrola u dijelu rashoda, što doprinosi stvaranju suficita tekućeg budžeta.

“Usmjereni smo na jačanje fiskalne stabilnosti i povećanje konkurentnosti ekonomije. U tom kontekstu je i stvaranje pretpostavki za refinansiranje glavnice postojećeg javnog duga, koji dospijeva na naplatu u 2020, a što je i osnovni cilj predloženog rebalansa”, istakao je Marković.

Pošto postojeći dio duga dospijeva 2020. godine i iznosi oko 530 miliona eura, od čega se 321 miliona eura odnosi na euroobveznice emitovane 2015. godine, Vlada i Ministarstvo finansija pažljivo prate kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu, a ovih dana i sedmica uslovi za emisiju euroobveznica za zemlje u razvoju su veoma povoljni.

Zato, kako je kazao, smatraju potpuno opravdanim da se sredstva za otplatu duga obezbijede uz što niže troškove.

“Time će se doprinijeti postepenom svođenju javnog duga ispod 60 odsto BDP-a u toku 2022. godine. Mogu da uvjerim i Vas i građane da ova finansijska operacija neće biti teret o vratu novim generacijama, već je u pitanju promišljena i pravovremena reakcija, oslonjena na odgovornu ekonomsku politiku koju vodimo”, poručio je predsjednik Vlade Konjeviću, ističući da se razvoj svake zemlje dijelom oslanja i na kreditna sredstva.

Naglasio je da je blagovremena otplata, uključujući i plasman obveznica, mjera odgovornosti države u ovom trenutku, ali i viza za buduće aranžmane sa kreditorima.

“Tokom mandata ove Vlade otplaćeno je više od 1,2 milijarde eura javnog duga, a naredne godine planiramo otplatu još 520 miliona eura”, istakao je Marković.

Rekao je da je samo prošle i pretprošle godine ostvaren suficit tekućeg budžeta od oko 115 miliona eura, od kojih 100 miliona u 2018. godini, a povećanje duga u posmatranom periodu je usmjereno isključivo na finansiranje razvoja kroz kapitalne projekte.

“To su projekti koji imaju snažne multiplikativne efekte na ekonomiju, poput projekta izgradnje auto-puta. Povećanje javnog duga u iznosu od 600 miliona eura u periodu od 2016. godine, koje pominjete u svom pitanju, dominantno se odnosi upravo na povlačenje sredstava za izgradnju prioritetne dionice auto-puta i drugih razvojnih projekata finansiranih iz kapitalnog budžeta”, dodao je Marković.

Ponovio je da je izgradnja prve dionice auto-puta, zajedno sa ostalim investicionim projektima, uticala na povećanje bruto investicija u zemlji, što je sve doprinijelo ekonomskom rastu od skoro pet odsto koji je ostvaren u posljednje dvije godine.

“Očekuje se da će nivo BDP-a, u 2021. godini, u odnosu na 2015. godinu, biti realno veći za oko 20,0 odsto. Snažna investiciona aktivnost u zemlji, koja je jednim dijelom finansirana iz kredita, ubrzala je ekonomski rast i približila bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Crnoj Gori nivou od blizu 50 odsto onog evrospkog prosjeka, što je daleko najviše u region, Srbija je tek na 40 odsto”, kazao je predsjednik Vlade.

Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke strane je u ime Kluba manjinskih partija Markovića pitao da li je Vlada planirala konkretne mjere u cilju unapređenja kvaliteta pružanja usluga i efikasnijeg ostvarivanja prava građana iz gradova sa sjevera Crne Gore.

“Ne prođe dan a da sa svojim sagovornicima ne razgovaram o razvoju sjevera. Čini mi se da nema ni sektorske politike koja sa posebnom pažnjom ne tretira ovo pitanje”, rekao je pvi čovjek crnogorske Vlade.

On je podsjetio da je prošle godine u razvoj sjevera uloženo 340 miliona eura, a plan je da se ove godine uloži 90 miliona eura više.

“Samo na današnji dan na sjeveru imamo 50 aktivnih gradilišta”, rekao je Marković, nabrojivši da se grade vrtići, škole, pijace, sportski tereni, vodovodi, trgovi…

Marković je kazao da je, kada je riječ o poljoprivredi, od ukupno realizovanog Agrobudžeta u prošloj godini više od 50 odsto sredstava bespovratne podrške usmjereno prema sjeveru. Osvrnuo se i na značaj razvoja sporta u tom području, pomenuvši da je Ministarstvo sporta i mladih uspostavilo servis „Evropska omladinska kartica”, koji obezbjeđuje 60.000 povlastica za mlade u 37 zemalja Evrope.

“Tu karticu, posredstvom Ministarstva, dobilo je 1.500 mladih ljudi sa sjevera”, naglasio je premijer.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je premijera kakvo je stanje javnih finansija, odnosno izvršenje ovogodišnjeg budžeta i da li se tekući izdaci finansiraju iz tekućih prihoda, što je jedan od glavnih ciljeva defnisanih Fiskalnom strategijom.

Marković je rekao da je glavni cilj ekonomske politike Vlade povećanje kvaliteta života svih građana, ali da se za snažnije iskorake moraju nastaviti sprovođenje mjera fiskalne konsolidacije i naše finansije učiniti dugoročno održivim.

“Namjera nam je da nastavimo sa daljim smanjenjem budžetskog deficita i stvaranjem uslova za opadanje javnog duga u srednjem roku”, naglasio je predsjednik Vlade.

Kako je kazao, mjere fiskalne konsolidacije su u prethodne dvije godine dale dobre rezultate, čemu svjedoči činjenica da su izvorni prihodi budžeta povećani za oko 260 miliona eura, što predstavlja rast od 17 odsto.

“U istom periodu smo racionalnije trošili, pa smo stvorili prostor za povećanje ulaganja u infrastrukturne projekte, čijom realizacijom se ubrzava ekonomski rast i direktno utiče na kvalitetniji život svakog pojedinca. Efekti sprovedenih mjera fiskalnog prilagođavanja omogućili su smanjenje budžetskog deficita sa 5,8 odsto BDP-a u 2017. godini na projektovanih 2,97 odsto BDP-a u 2019. godini i obezbijedili da se novo zaduživanje vrši isključivo za finansiranje Kapitalnog budžeta i potrebe prijevremene otplate postojećeg duga”, istakao je.

U isto vrijeme, dodaje, omogućeno je ostvarenje suficita tekuće budžetske potrošnje, što ukazuje da je deficit budžeta nastao isključivo usljed realizacije kapitalnih projekata.

“O postignutim rezultatima u oblasti javnih finansija svjedoči i podrška međunarodnih finansijskih institucija. To je doprinijelo i poboljšanju kreditne pozicije Crne Gore, čime su se obezbijedili i povoljniji uslovi za pribavljanje sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu, odnosno reprogram postojećih kredita uz velike uštede”, rekao je premijer.

I ove godine se, ističe, nastavljaju pozitivni trendovi, što potvrđuju i podaci o ostvarenju Budžeta u 2019. godini.

“U periodu januar – jun 2019. godine, prihodi budžeta su naplaćeni u iznosu od 824,0 miliona eura, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 60,1 miliona eura ili 7,9 odsto. U odnosu na plan (januar-jun) prihodi su viši za 20,7 miliona eura ili 2,6 odsto. Na drugoj strani, izdaci budžeta u prvoj polovini godine iznosili su 733,9 miliona eura ili 15,3 odsto BPD-a, i u odnosu na planirane manji su za 125,6 miliona eura odnosno 14,6 odsto. Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 69,0 miliona eura, što je više od polovine planiranog za cijelu godinu”, naveo je Marković.

Naglašava da je, prema podacima Uprave za saobraćaj, od planiranih 36,9 miliona eura, potrošeno 20,2 miliona, dok je Uprava javnih radova od opredijeljenih 63,3 miliona eura realizovala skoro 12 miliona eura.

“Upoređujući sa prethodnim godinama, ovakav stepen realizacije je očekivan, uzimajući u obzir zimu i loše vremenske uslove u drugom kvartalu, ali i ustaljenu dinamiku radova koja je po pravilu veća u drugoj polovini godine. Budžet za 2019. godinu usmjeren je na nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije i karakteriše ga brži rast prihoda u odnosu na rashode”, kazao je Marković.

Ponovio je da je suficit tekućeg budžeta u 2017. godini bio 15 miliona eura, a u 2018. godini 100 miliona.

“Dakle, više trošimo onamo gdje je to najpotrebnije – a to su investicije i razvoj, a štedimo na tekućoj potrošnji”, pojasnio je Marković.

On je rekao da je više od 200 kilometara puteva rekonstruisano, građene su nove škole i vrtići, renovirani zdravstveni objekti i unaprijeđena zdravstvena usluga, dobili smo skoro 70 novih hotela, povećana je minimalna zarada, kao i penzije, redovno se isplaćuju sve zarade, penzije, socijalna davanja….

“Predložili smo smanjenje poreskog opterećenja rada kroz smanjenje stope doprinosa, a naredne godine se ukida i krizni porez kada je riječ o dohotku fizičkih lica. Sve to će dodatno rasteretiti našu privredu i doprinijeti povećanju zarada zaposlenih”, uvjeren je Marković.

Obezbijedili su, kazao je, milionska ulaganja u obrazovanje i nauku, kroz različite oblike stipendija i drugih podsticaja za učenike, studente i mlade naučnike i istraživače.

“Poseban kvalitet su i uspješne politike u oblasti sporta i mladih, gdje smo istim novcem ostvarili mnogo veći efekat kod naše omladine. Namjerno sam rekao ulaganja, a ne izdvajanja, jer svaki euro koji pođe za mlade i talentovane je euro u našu bolju budućnost”, zaključio je predsjednik Vlade.

Ž.N.

122

avatar
1000
89
33
0
 
105
AfrikasdsAjde!GoranPopaj
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Popaj
Gost
Popaj

Povjerovao bih mu da se ne bavim ugostiljteljstvom.

Trsa
Gost
Trsa

Čuš naš turizam. Ko je ikada mrdnuo neđe, vidio je da je ovo sprdnja.

Bnjj
Gost
Bnjj

Marković priča bajke realno stanje je drugačije

Mne
Gost
Mne

Zašto redakcija cdm na neke postove ne objavljuje sve komentare. Kakva je to diskriminacija?

Bnjj
Gost
Bnjj

Cg je prazna zemlja ako je napredak ka što priča Marković onda se nebi iseljavali

Bnjj
Gost
Bnjj

Kakva korist od turizma kada radnici rade za 300,400e nama ne treba turizam kada radnici ne maju korist

Pata
Gost
Pata

Đe to ima 300-400 €, da se ne selimo? Nemamo nikakav posao, ni za 100.

Shushi
Gost
Shushi

Za nekoga su zlatne a za vecinu bizuterija..

Velika Srbija
Gost
Velika Srbija

Nikad gora godina, nikad manje gostiju! Vreme je da se vratite pod Srbske skute i izbegnete definitivnu propast! Mi smo vam jedina nada, jedino mi mozemo da vas zastitimo od albanaca! Vratite se veri svojih predaka! Samo Srbija, nikad Crna Gora! CCCC

Novosadjanin
Gost
Novosadjanin

Iskuliraj nas albanac sa laznog profila 😀

sds
Gost
sds

BG Pasaluk.

Velika Srbija
Gost
Velika Srbija

Nikad gora godina, nikad manje gostiju! Vreme je da se vratite pod Srbske skute i izbegnete definitivnu propast! Mi cemo vas zastiti Samo Srbija, nikad Crna Gora! CCCC

TALOG
Gost
TALOG

Lijek ,,PLAVEX,, u C.Gori 19,80eur.uSrbiji 4,50 eura.
Pametnom i lostenom,sve je jasno
Mnogo je ruzno LAGATI solstveni narod.

Animus
Gost
Animus

Napisite odnos izmedju drzavnih prihoda i prihoda na crno, da znamo koliko gubi drzava. Po tome se mjeri uspjeh sistema.

Dejo ferrara
Gost
Dejo ferrara

Ja primam 500 eura što sam na biro u italiju. A prima se 780 eura.

Nevjernik
Gost
Nevjernik

Zdrav nam bio premijeru 200 godina i nikad sa vlasti ne otišao. Sve nam cvjeta ka ognjište. Garež svuda.

KapetanRicudis
Gost
KapetanRicudis

E ovo je ljepota bozija! Izgleda da ja ma I ovi oko meme zivimo u nekom drugom svijetu samo yoga jos nismo svjesni.

Ajde!
Gost
Ajde!

Dje nosis jaja?

AlKatheti
Gost
AlKatheti

Jašite kad imate koga jos 20 godina, ja vi abera necu dati.

Send this to a friend