Nedavno je Osnovni sud u Podgorici presudio u korist klijenata, navodeći da banke mogu naplatiti samo stvarne troškove obrade kredita a ne da ih određuju paušalno. Prema toj presudi znači da banke od klijenta mogu da naplate samo stvarne troškove koje su imali prilikom obrade kredita i moraju jasno da ih dokažu i prikažu klijentu, a ne da naplaćuju neostvarene troškove kao fiksni procenat od jedan odsto iznosa kredita. Generalni sekretae Udruženja banaka Bratislav Pejaković odluku podgoričkog suda ne želi da komentariše ali naglašava da je ovdje osnovno pitanje za klijenta koji pokreće parnicu ko snosi trošak, klijent, ili advokat koji prihvata da se naplatiti po uspješnosti parnice.
Kakav je stav bankara prema prema presudi koji je donijeta u vezi neosnovanosti naplate nadoknade za obradu kreditnog zahtjeva?
Pejaković: Ne želimo da komentarišemo samu presudu, jer postoji slobodno sudijsko uvjerenje, ali svakako smatramo da na višim sudskim instancama, sigurni smo da će presuda biti potpuno suprotna od donijete. Kao prvo, ovo je priča od prije tri godine, pa čudi ponovno oživljavanje i pored saznaje iskustva koji daje bankama pravo na naplatu naknade za obradu kreditnih zahtjeva, kako u EU sa kojom harmonizujemo zakonodavstvo tako i regionu. Ovdje je osnovno pitanje za klijenta koji pokreće pitanje ko snosi trošak, klijent, ili advokat koji prihvata da se naplatiti po uspješnosti parnice. Jedno ročište može biti skuplje od iznosa koji je naveden u procesu, vrijednosti nadoknade od 200 eura. Banke su spremne da se izbore i sa ovim procesom, jer je međunarodno pravo i praksa u prilog našeg stava, ali koliko troška mogu da trpe klijenti od sudskih procesa?
Međunarodni je standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje, naplatu predmetnog kredita. Sve banke naplaćuju i ostvaruju kroz ugovore odnose sa klijentima, a prije svega je usaglašena volja davaoca i uzimaoca kredita, gdje je svaki klijent upoznat sa obavezama i troškovima. Naravno, kao i u svakom komercijalnom poslu, da bi određeni proizvod imao što bolju prođu imate niz primjera da banke u određenom period za plasmane imaju akcije da se ne naplaćuje naknada mjesec, dva, ili duže po raznim vrstama plasmana.
Problematika sa presudama jeste u tumačenjima ljudi koji nijesu upoznati sa poslovanjem banaka niti standardima dobre prakse struke, gdje je upitno znanje ljudi koji se bave vještačenjem i tumačenjem procesa u bankama, a da isti nikad nijesu radili u banci. Nije dobro
izvlačiti i tumačiti jedan član ZOO ali prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis i tome slično.
Koji zakoni omogućavaju bankama naplatu naknada pri odobravanju kredita?
Pejaković: Već sam objašnjavao u medijima da se Banke osnivaju po Zakonu o bankama, a dozvolu za rad i superviziju banaka radi Centralna banka Crne Gore. Složićemo se da je bankarski sistem najuređeniji dio privrednog sistema Crne Gore, gdje sve banke koje upošljavaju preko 2.200 ljudi uredno plaćaju sve poreze i doprinose. Poštuju se svi zakoni koji regulišu poslovanje, od Zakona o poslovanju banaka do Zakona o obligacionim odnosima gdje u čl.1168 se definiše Ugovor o kreditu, a čl.1169 u pogledu forme i sadržine u stavu trećem ukazuje da Ugovorom o kreditu utvrđuje se iznos, kao i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja kredita. Članom 3. strane u obligacionim odnosima su slobodne da svoje odnose urede po svojoj volji, a čl.13 istog Zakona odnosi se na to da mogu urediti drugačije, ako iz pojedine odredbe ovog Zakona, ili njenog smisla ne proizilazi što drugo. Zatim imate Zakon o potrošačkim kreditima, gdje se decidno navodi da ukupni troškovi kredita su kamate, naknade, porezi i drugi troškovi koje je potrošač dužan da plati u vezi ugovora o kreditu…
Potom imate Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama koju je propisala CBCG gdje stavkama bilansne i vanbilansne aktive, po kojim je banka izložena kreditnim rizicima između ostalog se smatraju krediti i potraživanja od klijenata uključujući kamate i naknade. Kod Odluke o kontnom okviru za banke imate Rn. 1940 Vremenska razgraničenja, iskazuju se između ostalog i vremenska razgraničenja naknada za kredite. Konačno propisanom efektivnom kamatnom stopom je obuhvaćena i naknada gdje se iskazuju troškovi klijenta, uključujući kamate i naknade. Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član ZOO ali prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis i tome slično.
Koji trošak obuhvata naknada, pri čemu su komentari da prihod banke od kredita generiše kroz kamatu?
Pejaković: Banka je vrlo kompleksan i komplikovan sistem, gdje jedna radnja je uslovljena sa kompletnim sistemom rada banke. Puštanje kredita na račun klijenta je finalni čin, kojem prethode obimne evaluacije, provjere i preuzimanje odgovornosti za same akcije prema depozitarima i akcionarima, što sve kontroliše supervisor prema kome imate regulatorne troškove. Kompleksno, ali savladivo na zadovoljstvo klijenata plasiraju se sredstva do 25 godina, daju se grace periodi od 12 mjeseci i druge pogodnosti da bi privreda dobila zamajac rasta, a stanovništvo da uveća potencijal potrošnje, što se sve odražava na rast GDP-ja gdje bankarski sektor vrlo kvalitetno doprinosi.
Koji je trošak vremenske usklađenosti sredstava raspoloživih, depozita klijenata, obezbjeđenja kreditnih linija, do evaluacije makroekonomskih kretanja, kretanja konkretne industrije, ili segmenta privrede, posebno tretiranje pravnih lica, fizičkih lica, državnih zahtjeva, preduzetničkih zahvata, praćenje standarda i trendova struke do evaluacije konkretnih zahtjeva za kreditom od pregleda dokumentacije koja se prilaže do izlaska na teren, pravnog tretiranja svakog ugovornog odnosa, razmatranje od kreditnog referenta do razmatranja kreditnog odbora i ukupnog menadžementa banke, pa praćenje trošenja sredstava, a posebna je problematika kada imate delikventne kredite koji se ne vraćaju uredno, gdje se resursi banke rabe na tim poslovima i odvlače od tekućih bankarskih, potom znatni troškovi nabavke, održavanja i usaglašavanja sa novim propisiam IT softwera, hardwera itd.
Naknada je jednokratnog karaktera iako se računovodstveno kroz vremenska razgraničenja drugačije tretira, a kamatna stopa prati naplatu kroz cijeli proces od puštanja sredstava na račun zajmotražioca do kompletiranja naplate.
Koja su iskustva povodom istog pitanja u EU i regionu?
Pejaković: Prije tri godine kada je ovo pitanje bilo aktuelno, komentar u Srbiji povodom slične presude je bio “Očito je da se ovde predmetnom presudom stvara pravna nesigurnost kod rešavanja ovih slučajeva, stvara negativna klima prema bankama i podstiču nerealna očekivanja”. Evropski sud pravde, presudom u predmetu C-621/17 od 03.10.2019. godine, rješio je pravno pitanje postavljeno od strane Vrhovnog suda Mađarske vezano za troškove naknade kredita. Evropski sud pravde je utvrdio da Evropska Direktiva 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama ugovora, iako navodi da ugovorna odredba o troškovima upravljanja kreditom treba da bude jasno i razumljivo sastavljena, ne nalaže da ta odredba detaljno navodi sve usluge koje se pružaju u zamenu za predmetnu naknadu.
Štaviše, ugovorna odredba o naknadi za upravljanje kreditom, koja ne omogućava da se nedvosmisleno utvrdi koje se konkretne usluge pružaju u zamenu za te troškove, ne prouzrokuje neravnotežu u pravima i obavezama stranaka proizašlim iz ugovora o kreditu. Presuda Evropskog suda pravde se u smislu odredbe stava 2, člana 16 Ustava Republike Srbije smatra opšteprihvaćenim međunarodnim pravnim pravilom koje se u Republici Srbiji primenjuje neposredno, ukoliko nije u suprotnosti sa Ustavom, pa kao takva čini sastavni dio pravnog poretka Republike Srbije. Citiranom presudom se, autoritetom zakona, precizira pravno značenje pojma „jasnih i nedvosmislenih troškova kredita“, koje je predmet različitih tumačenja i sudskih sporova između klijenata i banaka u Srbiji, čime se upotpunjuje Pravni stav o dozvoljenosti ugovaranja troškova kredita Vrhovnog kasacionog suda od 22.05.2018. godine.
Da li je naplata obrade kredita međunarodni standard, ili originalnost banaka u Crnoj Gori i regionu?
Pejaković: Naravno da je standard bankarskog poslovanja. Ukoliko pregledate arhiv medija u vezi međunarodnih kreditnih zaduženja države možete vidjeti da se naplaćuje naknada obično u okviru stvarnih troškova, ali i kod reprograma se naplaćuje obrada kreditnog zahtjeva, jer već dostignuti dogovor koji zajmotražioc ne može da poštuje mora da se prearanžira. Pored pomenutog, ukoliko rezervišete sredstva kod banke, ali ista ne povučete, sve dok to ne uradite u skladu sa ugovorom međunarodne banke naplaćuju procenat za rezervaciju tih sredstava, a povlačenjem se aktivira anuitetni plan. Takođe, međunarodna praksa je i naplata uslijed ranijeg povrata sredstava, jer je banka izvršila svoje obaveze, ali zajmoprimac uskraćuje banku za planirani prihod. Međunarodni je standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje, naplatu i sl. predmetnog kredita. Sve je to sastavni dio pregovaranja i poznato ljudima koji se bave finansijama.
A.O.
Da li je standard da nakon moratorijuma dospjelu kamatu dodate glavnici umjesto sveukupnom dugu i tako nam ukradete jos par stotina eura?Ukupna kamata za 3 mjeseca 520 eura,kad se doda glavnici vrati se dodatnih 200 eura ili 720 ukupno!
Ovako je sigurno branio i onu pljacku naroda sa kraditima u “svajcarcima” da ne spominjemo kad im je pomoc od narodnih para kamata bila 1%?! Sramno!! Reketashi legalizovani
Dajete li vi dobre kamate u crnu goru?
Sve i da si u pravu, Braco, i da je standard da se naplaćuje obrada kredita. Objasni zbog čega za kredit od 30 hiljada banka naplaćuje 300€ (600) a za kredit od 60 hiljada naplaćuje 600 (1200). Šta to banke duplo više rade u drugom slučaju? Zbog toga treba banke da navedu koji je realni trošak a ne da lupe… Više »
ISTINA SA DVA LICA
Mi smo i u ovoj materiji iza 7 brda i 7 mora !
U današnjosti banke dobijaju novac po stopi od 0,5%!
A daju hipoteke po stopi od
0,7-1,2% godina.
Privatni krediti se daju po stopi od 3,0-6,0% godina.
U bogatim zemljama se banke bore za dobit kli, dok je kod nas sve okrenuto!
Bas si to lijepo objasnio da prosjecan gradjanin nema pojma o cemu pricas
A za obradu kredita bila praksa u svijetu ili ne to je cista pljacka.meni je obrada kostala isto koliko i kamata i sad me covjek ubjeduje da to nije moguce.obrada kredira po procentu je pljacka jer je ista obrada za 500 i za 5 miliona22
Sto je ovo neka mutljavina od ‘coeka’
Pejakovicu kad ste “dobijali pomoc”od narodnih para-zajam sa kamarom 1,3% tada si cuta kao zaliven olosi,a sad sa Zugicevim i tvojim moratorijumom LAZES sram te bilo.
Je li medjunarodni standard da naplacujete ovolike kamate, naknade za racun , zatvaranje racuna…
Pejakovicu iako ne standard iznosi za nase prilike j nas standard su preveliki i ti to odlucno znas ali ne smijes da kazes jer te placaju da cutis i zastupas interese banaka. Na zalost i naseg guvernera briga za geadjane. Pogledajte samo koliko su banke zaradile od provizija j naknada ove godine pa ce vam sve biti jasno.
Medjunarodni standard je da ja u UK ili Njemackoj ili Francuskoj ne placam ni centa mjesecno za odrzavanje racun i razne usluge. Ovdje svakog prvog u ponoc krece pljacka, par eura odrzavanje racuna, euro za SMS, par eura za elektronsko banksrstvo…. A nigdje drugo u svijetu te pljacke nema!!!!!? A j9s svaka transakcija jos provizija! Nema kraja!!!
Ima Branislave kako nema,svuda banke naplaćuju svoje usluge,kao što je održavanje računa,sms,elektronsko bankarstvo,kartice..Klijenti znaju kakvi su im troškovi kada dođu u banku da otvore račun i aktiviraju neku od usluga.Tako da nemoj da mlatiš praznu slamu!
Sve razumijem ali ne nikako naknadu za prijevremeno vracanje kredita. Izgovor su planirani prihodi i uskracivanje istih od strane korisnika kredita. Banka je slobodna ta sredstva odmah ponovo plasirati i nema dod. troskova od strane cbcg. To ni zelenasi ne naplacuju. Ovu naknadu bi trebalo provjeriti sudskim putem, cak mi je i suludo kazniti nekoga ko ima novac da vrati… Više »
Imaš i tu pravilnik u kojim slučajevima se naplaćuje naknada za prijevremeno zatvaranje kredita.
Sto mlati ovaj ? Standard je da se skace sa mosta pa ajmo i mi je li ?
Ima li neko da mi objasni zasto su u nasim bankama duplo vece kamate u odnosu na kamate u Srbiji i BiH??? A da ne govorim o EU?
Zato što imamo manje stanovnika i sve je skuplje, a i banke se kod nas dogovaraju međusobno jer im se može.
Imamo manje stanovnika a duplo vise banaka nego u regionu. Kako li im se isplati zaboga sa tako malim brojem stanovnika?
Nije tačno.Kamate su približno iste.
Ako je već međunarodni standard, onda to negdje piše?… Ups, ne postoje međunarodni bankarski standardi. Citat:”Ne želimo da komentarišemo samu presudu, jer postoji slobodno sudijsko uvjerenje.” Već kad se tvrdi da se neće komentarisati presuda, onda neka se ćuti jer sudijsko slobodno uvjerenje ne postoji nego je zakonom definisano, dok višedecenijske bankarske prakse nisu nigdje zakonski usvojene ali postoje. Zašto… Više »
Dajte mišljenje g. Pažina i gđe Medenice o ,,slobodnom sudijskom uvjerenju sudija CG,, koje protura g.Pejaković.
Međunarodni standard je i bruto plata 2500€ pa nikom ništa.
Tačno tako Njegoše
Pa ne mogu da vjerujem sto prica ovaj… svi mogu da krepaju ali banke ne…
Nije tacno da sve banke naplacuju troskove obnove kredit u citavom svijetu . Zivim u Svedskoj 30 godina i kupovao sam dosta nekretnina i sa tim morao sam da trazim zajam i nijedanput mi nije nijedna banka naplacivala troskove obrade . Stvarno prije 12-15 godina bi naplacivali oko 4 eura kada mi slali mjesecni racun postom ali ako si placao… Više »
Draga gospodo bankari, ovo je samo jos jedna opcija sa pljackate ovaj narod…ako mi prodajes uslugu tj kredit, zasto moram da ja platim vasu internu “obradu kredita”? Sta je to zapravo – posaljete mail nekom da odobri, sastanu se neke kolege pa razmatraju zahtjeve? I nemoguće da nemate neke vec ustaljene matrice odobrenja koja vjerujem vaze za 90% situacija… Ovo… Više »
Papir,štampač,heftalica,pečat,hemijske…sve se to troši prijatelju.Mora banka od nečega živjeti.I naravno da se okupe i razmotre tvoj ne baš laki kreditni zahtjev.
Sa platama 200,300e prijavljeni na minimalac naši ljudi mogu podići kredite, ove sprdnje Dno dna od Države
Lijepog li standarda blago nama