Ekonomija

Pejaković: Tužbe se mogu očekivati, ali naplata obrade kredita je standard bankarskog poslovanja

Bratislav Pejaković (Foto: Portal analitika)

Naplata obrade kerdita je standard bankarskog poslovanja. Međunarodni je standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje, naplatu predmetnog kredita. Sve banke naplaćuju i ostvaruju kroz ugovore odnose sa klijentima, jer ničim nije zabranjeno, a prije svega je usaglašena volja davaoca i uzimaoca kredita, gdje je svaki klijent upoznat sa obavezama i troškovima, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković. On je komentarisao ponovo aktuelizovanu priču o naplati obrade kredita i istakao da sve banke rade u skladu sa pozitivnim zakonima države Crne Gore i međunarodnim standardima struke. Odbacio je tvrdnje da banke naplaćuju dva puta naplatu obrade kredita te da je propisanom efektivnom kamatnom stopom obuhvaćena i naknada gdje se iskazuju troškovi klijenta, uključujući kamate i naknade. U Srbiji su građani na sudu dobili sporove protiv nekih banaka zbog naplate obrade kredita. Pejaković kaže da se slične tužbe mogu očekivati i u Crnoj Gori ali ističe da je siguran u pozitivan ishod za banke, jer u krajnjem kako za tužioce tako i za banke kada se iscrpe sve instance u državi ostaje Strazbur.

1. Koji zakoni omogućavaju bankama naplatu naknada pri odobravanju kredita?

Pejaković: Banke se osnivaju po Zakonu o bankama, a dozvolu za rad i superviziju banaka radi Centralna banka Crne Gore. Složićemo se da je bankarski sistem najuređeniji dio privrednog sistema Crne Gore, gdje sve banke koje upošljavaju oko 2.500 ljudi uredno plaćaju sve poreze i doprinose. Poštuju se svi zakoni koji regulišu poslovanje, od Zakona o poslovanju banaka do Zakona o obligacionim odnosima gdje u čl.1168 se definiše Ugovor o kreditu, a čl.1169 u pogledu forme i sadržine u stavu trećem ukazuje da Ugovorom o kreditu utvrđuje se iznos, kao i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja kredita. Članom 3. strane u obligacionim odnosima su slobodne da svoje odnose urede po svojoj volji, a čl.13 istog Zakona odnosi se na to da mogu urediti drugačije, ako iz pojedine odredbe ovog Zakona, ili njenog smisla ne proizilazi što drugo. Zatim imate Zakon o potrošačkim kreditima, gdje se decidno navodi da ukupni troškovi kredita su kamate, naknade, porezi i drugi troškovi koje je potrošač dužan da plati u vezi ugovora o kreditu…

Potom imate Odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama koju je propisala CBCG gdje stavkama bilansne i vanbilansne aktive, po kojim je banka izložena kreditnim rizicima između ostalog se smatraju krediti i potraživanja od klijenata uključujući kamate i naknade. Kod Odluke o kontnom okviru za banke imate Rn. 1940 Vremenska razgraničenja, iskazuju se između ostalog i vremenska razgraničenja naknada za kredite. Konačno propisanom efektivnom kamatnom stopom je obuhvaćena i naknada gdje se iskazuju troškovi klijenta, uključujući kamate i naknade.

Praktikovanje međunarodnih standarda u radu banaka kontrolišu međunarodne revizorske kuće, interna revizija, kontrola usklađenosti poslovanja po bankama kao posebna služba, supervizija CBCG i nikad nije bila upitna naplata naknada koja se naplaćuje kako u regionu tako i u svijetu.

2. Koji trošak obuhvata naknada, pri čemu su komentari da prihod banke od kredita generiše kroz kamatu?

Pejaković: Banka je vrlo kompleksan i komplikovan sistem, gdje jedna radnja je uslovljena sa kompletnim sistemom rada banke. Ovdje se misli na vremensku usklađenosti sredstava raspoloživih, obezbjeđenje kreditnih linija, do evaluacije makroekonomskih kretanja, kretanja konkretne industrije, ili segmenta privrede, posebno tretiranje pravnih lica, fizičkih lica, državnih zahtjeva, preduzetničkih zahvata, praćenje standarda i trendova struke do evaluacije konkretnih zahtjeva za kreditom od pregleda dokumentacije koja se prilaže do izlaska na teren, pravnog tretiranja svakog ugovornog odnosa, razmatranje od kreditnog referenta do razmatranja kreditnog odbora i ukupnog menadžementa banke, pa praćenje trošenja sredstava, a posebna je problematika kada imate delikventne kredite koji se ne vraćaju uredno, gdje se resurski banke rabe na tim poslovima i odvlače od tekućih bankarskih itd. Naknada je jednokratnog karaktera iako se računovodstveno kroz vremenska razgraničenja drugačije tretira, a kamatna stopa prati naplatu kroz cijeli proces od puštanja sredstava na račun zajmotražioca do kompletiranja naplate.

3. Da li je praksa svih banaka u Crnoj Gori da naplaćuju obradu kredita?

Pejaković: Naravno da sve banke naplaćuju i ostvaruju kroz ugovore odnose sa klijentima, jer ničim nije zabranjeno, a prije svega je usaglašena volja davaoca i uzimaoca kredita, gdje svaki klijent je upoznat sa obavezama i troškovima. Nažalost, prilikom traženja kredita ima klijenata koji samo čekaju sredstva na računu da bi imali za svoje potrebe, ali ukoliko dođe do problema u naplati pokušava se kroz različita tumačenja umanjiti obaveza potpisanog ugovora, ali koji je potpisan voljom obadvije strane. Naravno, kao i u svakom komercijalnom poslu, da bi određeni proizvod imao što bolju prođu imate niz primjera da banke u određenom period za plasmane imaju akcije da se ne naplaćuje naknada mjesec, dva, ili duže po raznim vrstama plasmana.

4. Kakav je Vaš komentar na tužbe u Srbiji gdje je presuđeno protiv banaka? Da li očekujete tužbe po istom osnovu i u Crnoj Gori?

Pejaković: Kao što ste implicirali prvim pitanjem, banke sve rade u skladu sa pozitivnim zakonima države Crne Gore i međunarodnim standardima struke, gdje sam djelimično i naglasio neke od propisa koji regulišu rad banaka. Problematika sa presudama jeste u problematičnim tumačenjima ljudi koji nijesu upoznati sa poslovanjem banaka niti standardima dobre prakse struke, gdje je upitno znanje ljudi koji se bave vještačenjem i tumačenjem procesa u bankama, a da isti nikad nijesu radili u banci. Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član ZOO ali prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis i tome slično. Nadam se da ste upoznati i sa presudama u Srbiji koje su bile u korist prava banaka, što znači da je sudska praksa povodom ovog pitanja u Srbiji neusaglašena.

Tužbe se mogu očekivati, ali sam siguran u pozitivan ishod za banke, jer u krajnjem kako za tužioce tako i za banke kada se iscrpe sve instance u državi ostaje Strazbur. Ko će da snosi sve troškove? Da li klijenti, ili advokati koji bi htjeli da se okoriste populističkim procesom? Da li imamo primjere iz neposredne prošlosti kako su prošli tužioci u sličnim populističkim pokušajima? Sa druge strane imamo pozitivna iskustva iz Evrope, članice EU, gdje je povodom ovog pitanja presuđeno u korist prava banaka da naplaćuju naknade.

Komentar u Srbiji je bio “Očito je da se ovde predmetnom presudom stvara pravna nesigurnost kod rešavanja ovih slučajeva, stvara negativna klima prema bankama i podstiču nerealna očekivanja”. Koliko sam upoznat, banke u Srbiji neće ostaviti proces nedorečenim, ići će sigurno na Strazbur. Međunarodna arbitraža je jasna u pogledu poštovanja potpisanih ugovornih obaveza, što ste mogli da se uvjerite i presudama u sporu oko Kombinata aluminijuma. Obaveze klijenta po ugovoru o kreditu su direktne i bezuslovne, pravosnažne i obavezujuće za zajmoprimca i primjenjuju se u skladu sa potpisanim obavezama iz ugovora kako jedne tako i druge strane.

5. Koliko su banke u Crnoj Gori prihodovale po osnovu naplate naknada za obradu kredita?

Pejaković: Niti je obaveza, niti se Udruženje banaka bavi komercijalnim, već edukativnim poslovima kako obezbjeđenjem međunarodnih predavača po raznim bankarskim segmentima poslovanja za bankare i zainteresovna strane od fakulteta do privrede, publikujemo magazin bankar gdje se tretira operativna problematika, pratimo i prezentujemo našim bankarima trendove bankarske u svijetu i sl. Potom, u ime banaka vodimo komunikaciju sa regulatorom i Ministarstvom finansija oko zakonske i podzakonske regulative koja se bavi bankarskim poslovima, saradnjom sa međunarodnim udruženjima banaka itd. Tako da ne raspolažemo traženim podacima u segment koji ste tražili.

6. Da li je naplata obrade kredita međunarodni standard, ili originalnost banaka u Crnoj Gori i regionu?

Pejaković: Naravno da je standard bankarskog poslovanja. Ukoliko pregledate arhiv medija u vezi međunarodnih kreditnih zaduženja države možete vidjeti da se naplaćuje naknada obično u okviru stvarnih troškova, ali i kod reprograma se naplaćuje obrada kreditnog zahtjeva, jer već dostignuti dogovor koji zajmotražioc ne može da poštuje mora da se prearanžira. Pored pomenutog, ukoliko rezervišete sredstva kod banke, ali ista ne povučete, sve dok to ne uradite u skladu sa ugovorom međunarodne banke naplaćuju procenat za rezervaciju tih sredstava, a povlačenjem se aktivira anuitetni plan. Takođe, međunarodna praksa je i naplata uslijed ranijeg povrata sredstava, jer je banka izvršila svoje obaveze, ali zajmoprimac uskraćuje banku za planirani prihod. Međunarodni je standard da se pored kamate naplaćuje i naknada koja se vezuje za organizaciju, realizaciju, nadgledanje, naplatu i sl. predmetnog kredita. Sve je to sastavni dio pregovaranja i poznato ljudima koji se bave finansijama.

A.O.

34 Komentara na "Pejaković: Tužbe se mogu očekivati, ali naplata obrade kredita je standard bankarskog poslovanja"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend