Ekonomija

Plate odavno ne mogu da sustignu cijene

Plate stagniraju

Plate u posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori, i pored visokog rasta ekonomije, ne mogu sustići rast cijena – ni onih po statistici, a tek u realnom životu. Mic po mic, kako kažu građani, hrana je iz mjeseca u mjesec skuplja, raste i statistička potrošačka korpa – u oktobru ove godine ona je bila 645 eura ili 0,4 odsto više nego u septembru i sve tako. Prosječna plata, ne računajući objavljenu prije nekoliko dana od 517 eura, posljednje tri godine kretala se od 511 do 512 eura, piše Pobjeda.

Građani i sindikati uporno traže brži rast plata. To je postala “dežurna” tema i u parlamentu, a ekonomski analitičari kažu da ekonomski rast sam po sebi odmah ne poboljšava živote svih ili velikog broja građana.

U Uniji slobodnih sindikata Pobjedi su kazali da je svima jasno da se u posljednjih nekoliko godina solidan rast BDP, nažalost, dovoljno ne odražava na životni standard građana.

“Naprotiv, prosječna zarada posljednjih godina nikako ne prati porast BDP-a, a posebno rast inflacije u zemlji mjeren indeksom potrošačkih cijena. Posmatrajući period od januara 2011. do danas, prema podacima Monstata, prosječna zarada u Crnoj Gori stagnira. Sa druge strane, inflacija u istom periodu iznosila je više od 15 odsto”, navodi Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku u Uniji slobodnih sindikata.

Nakon što nekoliko godina Monstat nije objavljivao minimalnu potrošačku korpu, uslijedio je, dodaje on, novi šok – nakon revizije iz nje je izbačeno 38 proizvoda (smanjena sa 130 na 92 artikla). Izbačena je imputirana renta iako znamo da veliki broj naših građana, prije svega mladih, žive kao podstanari.

Moramo se prisjetiti, kaže Subotić, da se obračunska vrijednost koeficijenta (prethodno najniža cijena rada), u proteklih 12 godina povećala za svega 5,30 eura u neto iznosu. USSCG je, podsjeća on, u avgustu ove godine resornim ministarstvima i Uniji poslodavaca uputila inicijative za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta kako u javnom tako i u privatnom sektoru i inicirala pregovore na ovu temu koja, kaže on, mora biti u fokusu svih donosilaca odluka ukoliko iskreno žele da unaprijede standard naših građana.

U Uniji podsjećaju na nedavno, poslije šest godina, povećanje minimalne zarade sa 193 na 222 eura i dodaju da će i ubuduće insistirati na daljem povećanju. Podsjećaju i na statistiku po kojoj je, kako kažu, svaki četvrti građanin u riziku od siromaštva.

Statistika je, međutim, mnogo “mirnija” od sindikata.

Iz Monstata su Pobjedi kazali da je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) za deceniju – od 2008. do 2018. nominalno porasla 22,8 odsto.

“Po metodologiji prosječna godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, predstavlja promjenu prosječnih potrošačkih cijena u posmatranoj godini u odnosu na prosječne potrošačke cijene iz prethodne godine. Dok godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena predstavlja promjenu prosječnih potrošačkih cijena u posmatranom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Kada govorimo o godišnjoj stopi inflacije, poredimo dva ista mjeseca iz dvije uzastopne godine, dok u slučaju prosječne godišnje stope inflacije poredimo prosječne potrošačke cijene u dvije uzastopne godine”, pojasnili su iz Monstata.

Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić kaže da su podaci o ekonomskom rastu praćeni očekivanjima javnosti da će odmah doći do povećanja dohodaka i da će se odmah živjeti bolje.

“Nažalost, stvari ne funkcionišu na taj način. Ekonomski rast sam po sebi ne poboljšava živote svih ljudi ili velikog broja njih. Taj odnos je u direktnoj vezi sa sistemom društvene raspodjele – pa u mjeri u kojoj on nije adekvatno postavljen i efekti ekonomskog rasta se ne “raspodjeljuju” ravnomjerno. Moguće je, čak, da ekonomija bilježi rast, a da realni dohoci građana padaju i da oni žive gore”, rekao je Kostić komentarišući što rast plata ne prati rast ekonomije i cijena.

Da bi rast zaista ispunio očekivanja, potrebne su aktivne politike koje će efekte rasta transformisati – usmjeriti u opšti porast kvaliteta života ljudi. Odsustvo tih politika, dodaje on, znači stagnaciju u zaradama velikog broja ljudi.

“Nivo agregatne tražnje, odnosno platežno sposobne tražnje za proizvodima i uslugama preduzeća je presudan za rast zarada jer bez dovoljnog nivoa platežno sposobne tražnje nema ni tražnje za radnom snagom. Bez tražnje za radnom snagom nema ni rasta zarada jer nema impulsa za povećanjem cijene radne snage. Poslodavci neće povećati tražnju za radnom snagom dok se ne poveća tražnja za njihovim proizvodima i uslugama, što će reći da do tada neće postojati uslovi za rast zarada. Neophodne su, dakle, politike koje su podsticajne za biznis, a ne opterećujuće, usmjerene na podsticanje opšteg nivoa tražnje, što će reći unapređivanja i dinamiziranja ekonomske aktivnosti”, objašnjava ovaj profesor.

Riječ je o setu mjera: strateških i operativnih – od onih strukturne prirode do onih na mikro nivou koje se tiču poslovanja preduzeća.

“Najefikasnije oružje za jačanje tražnje i širenja dobrobiti na široke slojeve društva jesu fiskalne mjere – poreske mjere – adekvatno i pravedno oporezivanje i mjere podsticanja potrošnje koje će rezultirati rastom produktivnosti, otvaranjem novih radnih mjesta i konačno rastom zarada”, smatra profesor.

Moramo shvatiti, dodaje Kostić, da je odnos kretanja cijena i plata uvijek vrlo složen i teško ga je objasniti, naročito u nekoliko rečenica. On je rezultat mnogih faktora koji su međuzavisni i međuuslovljeni, pri čemu na formiranje kvantitativnog izraza tog odnosa znatan uticaj ima čak i redosljed uvođenja pojedinih činalaca, što dodatno komplikuje stvari. Povratno dejstvo je takvo da je često teško razlučiti šta čemu prethodi: da li povećanje/smanjenje plata rastu/padu cijena ili pak obrnuto.

Zadnjih desetak godina rast zarada i cijena je bio manje-više nominalno neusklađen – iako ta razlika nije bila značajna sem u pojedinim godinama (na primjer u 2012).

“No, ne smijemo zaboraviti da je riječ o nominalnim veličinama što znači da je u realnom smislu ta razlika, posmatrana kroz smanjenje realne kupovne moći građana, odnosno kroz smanjenje njihovih realnih dohodaka, u značenjskom smislu veća nego što to izgleda u nominalnom iznosu”, zaključuje Kostić.

36

avatar
1000
25
11
0
 
34
CicibanmrgudMehoKratkoMarv
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Ciciban
Gost
Ciciban

Nakon 5 godina rada u firmi dobijem povisicu,iako je moj rad pokazao da vrijedi svaku paru,a i vise od ove mrcne,jadne,dobro zaradjene plate ( od potrosacke korpe je dosta daleko,mislim ispod). Ok,neko ce reci sto ne bjezim nedje dje ce cijeniti rad. Ne,volim svoj posao i ono sto radim,jeste da je tesko da se pregura mjesec,al ipak to je ono… Više »

mrgud
Gost
mrgud

pa zivimo dobro…idite ko moze i ko ima dje . . . .ovo je srecna zemlja

Marv
Gost
Marv

Kako strucno cdm ovu vijest skloni sa naslovnice 😀

Nikolina
Gost
Nikolina

Hvala Vladi i resornom ministrastvu sto sad imamo vise mogucnosti da putujemo i imamo euro i taj necasivi internet pa sad imamo koordinatni sistem po kome mozemo da se uporedjujemo sa svim zemljama . A realnost zaboli ponekad . E nekad je Dnevnik bio glavni izvor informacija …

Stara Podgorica
Gost
Stara Podgorica

Bez obzira na sve, treba glasati DPS jer bi nam opozicija Crnu Goru, u slučaju da pobijedi, ponijela u Srbiju ili, ne daj Bože, Rusiju, a tamo je mnogo ladno

Meho
Gost
Meho

Visokog ekonmskog rasta… i plata za 10 godin skoci za 22%. E evo vam cistog primjera koliko se u ovoj drzavi krade. Evo primjer Srbije koja raste kao CG tek zadnje tri cetiri godine. Da li znate koliko su njima procentualno skocile plate za zadnje dvije godine, 20%. E sad, kako je to moguce? MI smo lideri, imamo uredjen sistem,… Više »

Bnjj
Gost
Bnjj

Srbija je uvijek bila razvijenija od Cg, ovih zadnjih 20god što je u Cg standard veći bio je rezultat sukoba Srb sa svijetom. Uostalom u zadnjih 1ogod u Srb dolaze ozbiljne investicije i ta država sve više liči na države Centralne Evrope znači ima industriju. Evo npr u Zrenjanin 800 mil ulaže se za proizvodnju guma u Pn fabrika eletromotora… Više »

Kratko
Gost
Kratko

Bnj: Eto ti je.

Sa morske obale
Gost
Sa morske obale

Moja toliko nije skočila u 10 godina jedva 3%

Meho
Gost
Meho

Vidim da su u ovom kvartalu i najbrze rastuca ekonomija Evrope po Eurostatu. Ja mislim da je kod njih prednost sto su oni na vrijeme (ako je i to bilo vrijeme tada) sasjekli javni sektor. Uradili koncesije aerodroma. mjenja se vlast i onda oni moraju da nesto rade zbog pritiska javnosti. A kod nas se i dalje valjamo u blatu… Više »

podgorica
Gost
podgorica

Poceo sam da radim 2004 ,jednom je bilo povecanje poreza pa je plata spustena oko 10 posto pa su ukinuli regres i zimnicu i podjelili na mjesece povecali platu nesto nesto simbolicno da bi mogla drzava da naplati porez na ta srestva.Ppa smo usli u recesiju pa je i poslodavac smanjio platu .Sad je evo na izmaku 2019 meni je… Više »

Bnjj
Gost
Bnjj

Biće ti i manja u budućnosti zbog ogromnog duga to neko treba da vraća

Piroska
Gost
Piroska

Ovo nijesam ocekivao da cu procitati ovdje, na ovom portalu. Ni u snu ovo mi ne bi doslo. Sto se ovo desava ljudi moji?!

Nikolina
Gost
Nikolina

Vec neko vrijeme ti je ovako , opisi realne situacije bez sminke . Ali ako volis bajke ima jos portala koji ne mijenjaju pricu

DrI
Gost
DrI

Strasno.Ovo je dobra drzava samo za DPS poslusnike i satelite njihove Ja sam ljekar pa srecom odlazim tokom sljedece godine.Cekao sam koliko ce iznositi to famozno povecanje plata ljekarima…posto od toga nema nista,pakujem kofere i idem tamo gdje ce mi biti bolje…

djekna
Gost
djekna

Nema se za zivot, a moze samo bit gore kad dodju na naplatu krediti a nema vise sto da se proda.
Nema veze… Milo, Milo, Milo!

brkoo
Gost
brkoo

Odavno su nam cjene dostigle evropski nivo čak u pojedinim segmentima i prestigle. Imajući ovo u vidu plate i penzije bi trebalo da prate ovaj trend. Vlada pod hitno treba da usvoji minimalnu cjenu radnog sata u skladu sa cjenama i stručnoj spremi radnika.

Objektivno
Gost
Objektivno

Teoretski je tako. U praksi, sa sporednog puta se vrlo teško uključuje u saobraćaj, jer neprekidno teče rijeka auta crnogorskih tablica. Ni 100 metara se više ne ide pješice. U krizi devedesetih, nije bilo skoro nijednog auta, ni na sporednom, a ni na glavnom putu. Može li bolje od ovoga sada? Može, i to mnogo bolje, ali nije baš da… Više »

Vjecna da je
Gost
Vjecna da je

kakve crne plate ovo je sramota ….cijene mnogo skuplje kvalitet ocajan plate nikakve ….plate ispid 600 700 eura za rad. butiku hotelu prodavnici kladionici su mizerne

Bnjj
Gost
Bnjj

Druže u ovoj državi je rećan ko ima i 400e

Mileva
Gost
Mileva

PENZIJE SU ISPOD SVAKOG NIVOA. PENZIONERE SAMO PONEKAD UVRIJEDITE I PONIZITE SA POVEĆANJEM 2 %. I NE BRIŠITE MI KOMENTAR

DIIV
Gost
DIIV

Sve dok se ne ukinu razno razni menadzeri,odbori,bordovi,komisije i slicno radniku nece biti bolje u smislu povecanja zarada. Jer svi ti viskovi koji se dobijaju rastom BDP sluze da se namire ovi koji su u tim odborima, za njihove plate i bonuse , vjerujte da 99% samo tu figurira i bogati se na ‘foru’. Sindikati treba da se izbore da… Više »

Send this to a friend