Ekonomija

Poslanici bi mogli da dovedu bankare u škripac

CBCG

Ukoliko parlament do kraja ove godine ne bude razmatrao prijedloge zakona o izmjenama zakona i o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija, kojima je primjena odložena do januara 2022. oni će morati da se primijene za mjesec, odnosno od početka naredne godine, rečeno je Pobjedi iz Centralne banke.

Podsjetimo da je CBCG, na inicijativu Udruženja banaka, a nakon detaljne analize predložila da se odloži primjena ovih zakona.

“CBCG je analizirala zahtjev banaka, kontaktirala međunarodne finansijske institucije i zauzela stav da je njihov zahtjev opravdan. Nakon čega je uslijedilo slanje nacrta zakona Vladi u prvoj nedjelji avgusta 2020. I poslije usvajanja na Vladi, nacrti zakona o izmjenama i dopunama zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija upućeni su Skupštini Crne Gore radi usvajanja. Međutim, ukoliko Skupština Crne Gore ne bude razmatrala nacrte zakona u predviđenom roku, odnosno do kraja godine, CBCG će nastaviti sa implementacijom zakona i podzakonske regulative u skladu sa postojećim rokovima, odnosno, oni će biti primjenljivi od januara naredne godine”, objasnili su iz CBCG.

U inicijativi Udruženja banaka je, kako navode, ukazano da je Zakon o kreditnim institucijama sistemski i krucijalan, koji zahtijeva veliki broj aktivnosti za usklađivanje poslovanja sa njim, od uspostavljanja novog okvira korporativnog upravljanja, nove normative do značajnih unapređenja tehničke infrastrukture u bankama.

Takođe su istakli da je zakon donijet nekoliko mjeseci prije krize izazvane pandemijom novog korona virusa, na koji se nije moglo uticati.

“Da bi, prema rokovima iz Zakona o kreditnim institucijama, usklađivanje poslovanja banaka bilo neophodno sprovesti u izuzetno izazovnim okolnostima, koje karakteriše visok stepen neizvjesnosti u pogledu uticaja pandemije novog koronavirusa na globalnom nivou i na privrednu aktivnost u Crnoj Gori, uključujući i poslovanje banaka. Da je, u uslovima pandemije neophodno da banke prvenstveno nastave da pružaju doprinos ublažavanju društvenih i ekonomskih posljedica prouzrokovanih ovom pandemijom, te su pred bankama izazovi iznalaženja poslovnih modela za pružanje podrške građanima i privredi na prevazilaženju navedenih posljedica”, naveli su u inicijativi iz Udruženja banaka.

Iz CBCG su podsjetili da je 11. jula 2020. stupio na snagu novi Zakon o privrednim društvima i da su banke, kao akcionarska društva, dužne da svoje poslovanje usklade i sa ovim zakonom do 11. aprila 2021. godine.

“S obzirom na to da je Zakon o kreditnim institucijama lex specialis u odnosu na Zakon o privrednim društvima, banke bi trebalo da svoje poslovanje usklade najprije sa Zakonom o privrednim društvima, pa tek onda sa Zakonom o kreditnim institucijama. U 2020/2021. godini banke imaju zahtjevne aktivnosti i na procjeni kvaliteta aktive (AQR)”, istakli su iz CBCG.

Za sprovođenje Zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija CBCG je pripremila 40 podzakonskih akata.

“Veliki dio podzakonskih akata koje prate zakone o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija je već spreman. Prvi set odluka biće razmatran na sjednici Savjeta CBCG koja je planirana do kraja novembra. Tokom decembra na sjednicama Savjeta biće usvojen ostatak odluka. I pored otežanih uslova usljed kovid-19 pandemije, uz veoma predan i odgovoran rad zaposlenih u CBCG već sada možemo reći da će sva podzakonska akta biti usvojena na Savjetu Centralne banke do kraja godine”, najavili su iz vrhovne monetarne institucije.

Među pripremljenim podzakonskim aktima su i odluke: o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija, o načinu utvrđivanja ispunjenosti uslova za izbor članova organa upravljanja u kreditnoj instituciji, o kriterijumima na osnovu kojih se procjenjuje podobnost i finansijsko stanje sticalaca kvalifikovanog učešća u kreditnim institucijama, o registru kreditnih institucija, filijala kreditnih institucija iz drugih država i predstavništava kreditnih institucija iz drugih država, o dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad kreditne institucije, o dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjeve za izdavanje odobrenja iz Zakona o kreditnim institucijama…

“Tu su i odluke o internom upravljanju u kreditnim institucijama, o minimalnim standardima za upravljanje rizicima u njima, o klasifikaciji aktive i obračunavanju rezervacija za potencijalne kreditne gubitke u kreditnim institucijama, o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti u ovim institucijama, o bližem sadržaju internih akata kojima se uređuju kontrolne funkcije u njima, o osnovnim principima za definisanje politika primanja u kreditnim institucijama, o planovima njihovog oporavka, o internom kapitalu ovih institucija, o načinu izračunavanja specifične stope kontracikličnog bafera za kreditne institucije, o bližim uslovima i načinu određivanja sistemski važnih kreditnih institucija, o načinu izračunavanja maksimalnog iznosa za raspodjelu u ovim institucijama, o velikim izloženostima kreditnih institucija, o kontnom okviru za kreditne institucije, o javnom objavljivanju podataka kreditnih institucija”, objasnili su iz CBCG.

Kako bi se na adekvatan način uspostavila sanacija kreditnih institucija pripremljeno je 17 podzakonskih akata.

“Odnose se na kriterijume za procjenu mogućnosti sanacije kreditne institucije, sadržinu planova sanacije, određivanje minimalnih zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama, uslove koje treba da ispunjava lice koje vrši i procjenjuje imovinu i obaveze kreditne institucije u sanaciji, način obavještavanja o pokretanju sanacije, bliže uslove za određivanje stope konverzije duga u vlasnički kapital, sadržaj plana reorganizacije kreditne institucije u sanaciji, metodologiju za utvrđivanje vrijednosti derivata u postupku sanacije ove institucije, način određivanja stopa konverzije relevantnih instrumenata kapitala ove institucije u sanaciji, obaveze kreditne institucije za koje mora biti ugovoreno smanjenje ili konverzija u slučaju sanacije, minimalne uslove koje treba da ispunjava društvo na koje se prenosi imovina ove institucije u sanaciji”, kazali su iz CBCG.

Tu je i odluka o načinu saopštavanja povjerljivih informacija u vezi sa postupkom sanacije kreditne institucije, načinu nezavisne procjene vrijednosti imovine kreditne institucije nakon prenosa dijela prava, imovine i obaveza ili primjene instrumenta interne sanacije, načinu isplate naknade akcionarima i povjeriocima kreditne institucije u sanaciji, izračunavanju i načinu plaćanja doprinosa kreditnih institucija za Sanacioni fond, nezavisnoj procjeni vrijednosti imovine kreditne institucije nakon prenosa dijela prava, imovine i obaveza ili primjene instrumenta interne sanacije.

Kada će biti primjena zakona kao i tih odluka zavisi od datuma kada će Skupština Crne Gore razmatrati upućene nacrte.

Iz CBCG su objasnili da su banke bile vrlo proaktivne u slanju komentara na ova podzakonska akta i pored velikih operacionalnih izazova i paralelnog rada na procjeni kvaliteta aktive.

“Gro komentara se odnosio na traženje dodatnih pojašnjenja pojedinih članova podzakonske regulative, što potvrđuje da su banke izuzetno zainteresovane za njenu pravilnu implementaciju”, saopštili su iz CBCG.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Markoni
Gost
Markoni

Sta ste okomili na banke, a Telekom, M:tel, Telenor niko ne pominje jer im prihodi drasticno porasli

Send this to a friend