Ekonomija

Poslodavci traže dodatna znanja i vještine

ilustracija

I pored toga što na evidenciji Zavoda ima najviše ekonomisata, pravnika, menadžera i vaspitača, tražnja za ovim zanimanjima je najveća, tako da ne možemo reći da su ova zanimanja suficitarna. Poslodavci pored osnovnog zanimanja sve više traže i dodatna znanja i vještine, kako što su znanja stanih jezika, računara, položeni stručni ispiti i posjedovanje određenih licenci (računovođe, arhitekte, programeri, inženjeri), tako da se dešava da za pojedina zanimanja istovremeno postoji i deficit (za lica bez dodatnih znanja i vještina) i suficit (za lica sa dodatnim znanjima i vještinama).

“Analiza deficitarnosti zanimanja je kompleksna kategorija i ona se mora razmatrati sa više aspekata: sa makro, regionalnog i mikro nivoa, a zatim i sa aspekta jaza između znanja i vještina koje nezaposleni posjeduju i znanja i vještina koje traže poslodavci. Stoga nije jednostavno definisati i izdvojiti konkretna zanimanja kao deficitarna”, kaže načelnik Odsjeka za statistiku Jovan Kostić.

Prema njegovim riječim zanimanja, posebno u ugostiteljstvu i turizmu, saobraćaju i ličnim uslugama, mogu biti deficitarna u određenom dijelu države, posebno primorskom regionu i u određenom periodu, naročito ljeti, a da su ta ista zanimanja suficitarna u ostalim djelovima Crne Gore i u ostalim periodima godine. Isto tako, kako dodaje, dešava se da poslodavci za određena zanimanja traže znanja i vještine koje nezaposleni sa tim zanimanjima ne posjeduju.

Ipak, neki od karakterističnih primjera veće tražnje od ponude kod srednjoškolskih zanimanja su u oblasti ugostiteljstva (servir, točilac pića, pomoćni kuvar, konobar), kvalifikovani građevinski radnici (tesar, armirač, zidar, betonirac, fasader).

Traženi matematičari

Primjeri veće tražnje od ponude su kod nekih zanimanja iz grupe nastavnika prirodno matematičke struke (profesor matematike, profesor fizike, profesor biologije, profesor hemije), elektroničari, neka zanimanja iz grupe vaspitači i nastavnika društveno humanističke oblasti (profesor muzičke grupe predmeta, profesor klavira, profesor violine, profesor gitare).

Kostić podsjeća da na tražnju za visokoobrazovanim kadrom, u zadnjih par godina, u velikoj mjeri utiče Program stručnog osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Kako, kroz taj program, poslodavci dobijaju ”besplatnu” radnu snagu, sa kojom u velikoj mjeri zadovoljavaju kadrovske potrebe za visokoobrazovanom radnom snagom, to je i tražnja – potreba za visokoškolcima, iskazana kroz prijavljena slobodna radna mjesta, značajno manja od stvarno potrebne.

Programima APZ, za pola godine, obuhvaćeno 3.430 nezaposlenih

Raznim programima iz aktivne politike zapošljavanja, kojima se doprinosi direktnom zapošljavanju, većoj zapošljivosti, te uspostavljanju optimalnijeg odnosa između ponude i tražnje, u prvoj polovini 2018. obuhvaćeno je 3.430 nezaposlenih. Uz to, kroz Program stručnog osposobljavanja godišnje, u prosjeku, prođe oko 3.500 lica sa stečenim visokim obrazovanjem.

2 Komentara na "Poslodavci traže dodatna znanja i vještine"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend