Tokom 2017. godine kontrolisan značajan broj objekata koji se bave prodajom meda i utvrđeno je da od 57 uzoraka uzetih za laboratorijsku analizu, čak 34 uzorka nijesu ispunjavala propisane zahtjeve kvaliteta. Zbog toga je Inspekcija Uprave za bezbjednost hrane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja odlučila da pokrene akciju kontrole prodaje meda na tržištu, a u cilju zaštite zdravlja potrošača i brenda crnogorskog
meda.
“Ovo je dogovoreno na jučerašnjem sastanku potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića sa članovima Upravnog odbora Saveza pčelarskih organizacija, održanom u Kući meda, a kojem su prisustvovali predstavnici Uprave za bezbjednost hrane. Konstatovano je da su rezultati prošlogodišnjih aktivnosti na kontroli tržišta meda ohrabrujući, ali da se moraju nastaviti još odlučnije. Posebno iz razloga što su rezultati kontrola potvrdili da postoji ozbiljan problem” saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Ističe se da će kontrola prodaje meda na tržištu biti posebno pojačana na lokacijama koje su prepoznate kao sumnjive, a koje se nalaze duž saobraćajnica, u blizini vjerskih objekata i drugim mjestima atraktivnim tokom turističke sezone.
“Crnogorski med je poznat kao veoma kvalitetan, sa nizom specifičnosti koje ga izdvajaju u odnosu na ostale. Zbog toga je veoma cijenjen kod
potrošača. To je i razlog što se na tržištu nude i vještačke tvorevine umjesto pčelinjeg meda i uvezeni med pod nazivom “crnogorski”, “domaći” ili drugim sličnim nazivima koji potrošače dovode u zabludu da je riječ o medu porijeklom iz Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Takav med predstavlja opasnost po zdravlje potrošača, s obzirom na to da je riječ o proizvodima koji nemaju dokaz o zdravstvenoj ispravnosti.
“Takođe, prodaja meda koji nije pčelinji i meda koji se nelegalno stavlja na tržište predstavljaju nelojalnu konkurenciju za domaće registrovane pčelare koji ulažu dosta truda i sredstava u unapređenje svoje djelatnosti i pozicioniranje na tržištu, posebno turističkom. Aktivnosti na kontroli tržišta meda, u cilju zaštite brenda crnogorskog meda i zaštite zdravlja potrošača biće dio kontinuiranih aktivnosti inspekcijskih organa”, poručili su iz Ministarstva.
Nadležni apeluju i na potrošače da vode računa o tome gdje i kod koga kupuju med. Ne treba da kupuju med u privremenim objektima, gdje
je med direktno izložen sunčevoj svjetlosti i često zagrijan i na temperaturama iznad 45 stepeni Celzijusovih, što ga čini nekvalitetnim i
nebezbjednim, jer nastaju promjene kvalitativnog sastava i drugih svojstava meda. Potrošači ne treba da kupuju ni med bez adekvatne deklaracije.
Deklaracija mora sadržati naziv pčelara, njegov kontakt, broj kontrolnog pregleda itd. Preporuka je da se med kupuje kod provjerenih pčelara, a u cilju dodatne sigurnosti potrošači mogu kontaktirati lokalna pčelarska udruženja ili Savez pčelara.
Nema middle da se kupi origini domaci med, med mrzi koji tesko kasika prolazi, med od kojeg kuca. Zamirise2 .prave od maslacka.i secera pa po vrhu sipaju kroz cediljku kafu lzmijesaju i u tegle .to mi je licno pricala osoba koja je to proizvodila
Ja kupujem kod provjerenog pcelara iz lutova, mlad momak ima preko sto kosnica, med mu je savrsenstvo, u vjerila sam se u to sto prosle godine nije imao meda, I to radi iz ljubavi ela ne zaradi.
Проблем је што ни пчелар не може лако познат је ли мед прави или вјештачки. Треба куповат код људи у које имамо повјерење па што нам Бог да, а и њима ако нас преваре.
Škakljivo je objaviti imena “pčelara” koji prave med bez pčela, ali nije problem objaviti imena pčelara čiji je med prošao sve analize i organoleptičke kontrole!
Sto je skakljivo?oni svjesno to rade i treba ihsprijecit.Precutkivanje nadleznih je stimulans za njihova dalja nedjela i grehove kojima ugrozavaju drugima zdravlje radi njihovih zarada.
Kuvaju dzem i muljaju ga uz komentar da je to med od borovih iglica.Bas sam bila van sebe kada sam to dinijela kuci a cijena mu je 10 e.Iz Cekluna je prodavac nakupac muuljator.
Znaš li Miro da je Ceklin usred borove šume?
Mirjana stisni petlju i daj mu ime….znas li da kuvanje secera stvara klicu najgore bolesti pa vidi treba li stiti toga i njemu slicne?
Pcelar sam,proizvodim cisti med ali nijesam izvrsio ni jednu kontrolu jer su jako skupe i komplikovane.Treba pola svojeg proizvoda da stetujem placajuci clanarinu i kontrolu a godine sve losijei.Zasto nas Ministarstvo Poljoprivrede ne oslobodi placanja kontrole kvaliteta i ko ne prodje da javnost obavijeste a pcelare sankcionisu….grijeh je trovati ljude,pogotovo svjesno
SVAKO ZNA DA NE MOŽE NI JEDNO KILO PRAVOG MEDA DA SE NAĐE U SLOBODNOJ PRODAJI, SVE ŠTO KUPUJETE JE PREVARA I ŠVERC. VEĆ DVIJE-TRI GODINE PRAVOG MEDA NEMA I TEŠKO GA JE NAĆI. PRODAJU VAM ŠERBET UMJESTO MEDA.
Ovo novinarstvo je otislo do djavola,svelo se na “rekla-kazala”.Ako nesto objavljujete onda ga objelodanite u punom svjetlu.To se odmah treba napisati koji su proizvodjaci i tacka.
Znam nekoliko “provjerenih pcelara” koji rastvaraju razne sirupe i to bidonima, i mijesaju sa prirodnim medom i prodaju kao cisti med. A s obzirom kako su zadnjih par godina lose za pcele, onaj ko ima pravi i cisti med bez dodataka, ne moze imati meda preko cijele godine, osima ako nema 300 kosnica. No ajd, ka sve kod nas
Obavezno treba istaci imena pčelara čiji med je vjestačka tvorevina i da bude kažnjen a ne da prodaje otrov koji se kupuje kao lijek a još bruka i ime “crnogorski” čisti ,prirodni…svi znamo da toga ima ali ovoliko mnogo je…kazne….zabrana bavljenja pčelarstvom.