Poslovni forum crnogorskih i bosansko-hercegovačkih privrednika iz oblasti šumarstva i drvoprerade održan je 19. novembra 2018. godine u Sarajevu. Skup je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, a predsjednik komore Vlastimir Golubović ocijenio je da su mogućnosti snaženja poslovnih veza u oblasti šumarstva i drvoprerade značajne, te da forum može dati novu dimenziju nastojanjima da međusobna privredna saradnja dostigne viši, kvalitetniji nivo.
Prema njegovim riječima, drvna industrija je grana privrede sa komparativnim prednostima, od kojih se ističu sirovinska baza,
postojeća infrastruktura i tržište. Riječ je o jednoj od najstarijih industrijskih grana u našoj zemlji sa tradicijom dugom preko 130 godina.
“Po vrijednosti šumskih površina, očuvanosti, uređenosti i raznovrsnosti, naše šume su među najkvalitetnijima u Evropi. Po stepenu šumovitosti od 1,11 hektara po stanovniku, Crna Gora, uz skandinavske, pripada najšumovitijim zemaljama u Evropi”, rekao je Golubović.
Aktivno je oko 150 preduzeća iz ovog sektora koja zapošljavaju 2.000 oko radnika i većinom se bave preradom drveta u pilanama i proizvodnjom pločastog namještaja. Posljednjih godina najveći dio investicija u ovom sektoru odnosi se na izgradnju fabrika za proizvodnju peleta.
“Udio šumarstva i drvoprerade u nacionalnom dohotku je ispod jedan odsto, pa povećanje prihoda iz ovog sektora mora biti jedan od prioriteta u narednom periodu. Postojeći proizvodni programi prerade drveta pretežno su usmjereni na izradu polufabrikata, proizvoda manje vrijednosti. U narednom periodu moramo raditi na povećanju broja preduzeća koja će svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti, povećanju obima proizvodnje i kvaliteta izvoznih proizvoda. S tim u vezi, vjerujem da znanja i iskustva bosanskih privrednika mogu značajno
doprijeniti da veliki potencijal crnogorskog šumarskog sektora dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor”, rekao je Golubović.
Prema njegovim riječima, osnova budućeg razvoja drvne industrije mora da počiva na visokoj stopi investicija u podizanje tehničko-tehnološkog nivoa proizvodnje. Investiranjem u savremenu tehnologiju, odnosno u proizvodne linije sa modernom opremom, postiže se optimalno iskorišćavanje, podizanje konkurentnosti, smanjenje cijene koštanja proizvoda, te olašava izlazak na druga tržišta.
Potrebno je, dodaje, razraditi mjere za podsticanje proizvodnje po konkretnim sektorima, grupama proizvoda i tržištima, i to u svim fazama, od izrade biznis planova, programa poboljšanja kvaliteta, marketinga, edukacija do definisanja prioritetnih proizvoda.
Predsjednik je govorio i o nedostatku stručne radne snage, koji pogađa cio region. Privredna komora, kazao je on, doprinosi rješavanju tog problema aktivnim učešćem u reformi crnogorskog obrazovnog sistema na svim nivoima i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, potencirajući neophodnost snažnijeg razvoja stručnog obrazovanja.
Komora je, pojasnio je predsjednik, partner na projektu dualnog obrazovanja, u koji je ove školske godine uključeno ukupno 570 učenika iz 26 škola, koji znanja stiču kod 285 poslodavaca.
On je istakao da je Crna Gora lider evropskih integracija među državama regiona. Otvorila je 31 od ukupno 33 poglavlja, dok je
privremeno zatvorila tri. Do kraja godine očekuje se otvaranje još jednog, nakon čega se očekuje dinamičnije zatvaranje poglavlja.
“Članstvo u EU Crnoj Gori omogućiće korišćenje strukturnih i kohezionih fondova, čija su sredstva znatno veća u odnosu na
pretpristupne programe pomoći. Ukoliko se BiH partneri odluče da osnuju preduzeća u Crnoj Gori i pokrenu proizvodnju, imaće priliku da koriste ove povoljnosti”, naveo je predsjednik Komore.
Golubović je zaključio konstatacijom da dobri međukomorski odnosi nijesu uvijek praćeni adekvatnim rezultatima na ekonomskom planu, te da forum predstavlja priliku za stvaranje novih poslovnih aranžmana, što mora biti prioritet u budućem periodu.
