Pregovara se o hedžingu kredita za autoput: Bez zaštite finansije bi bile u opasnosti

Dok predstavnici Ministarstva finansija, odnosno Vlade razgovaraju sa sedam velikih svjetskih banaka o hedžingu, odnosno zaštiti od valutnog rizika kredita za auto-put od 944 miliona dolara,i predstavnici vlasti i opozicije kažu da sada drugog izbora nema. Jedino se, kako su za Pobjedu kazali, mora voditi računa da se ovaj komplikovan aranžman, za koji treba dosta specifičnog znanja, odradi po što nižoj cijeni.

Hedžing ima više vrsta kreditni, valutni… U našem slučaju je valutni najprostije rečeno, znači da dolarski kredit, koji smo uzeli od kineske Exim banke 2014. a čija otplata počinje naredne godine, kompletan ili djelimično konvertujemo u eurski i za tu transakciju platimo. Koliko će Vladu koštati zaštita od valutnog rizika to u ovom i momentu, kako su rekli iz Ministarstva finansija, nije poznato jer su u toku pregovori sa bankama.

Podsjetimo da je 30. oktobra 2014. kad je uzet kredit za auto-put jedan euro bio 1,273 a danas 1,105 dolara.

Ministar finansija Darko Radunović na početku januarau intervjuu za Pobjedu kazao je da se pregovara sa sedam banaka Societe Generale, JP Morgan, Erste Bank, Banca Intesa, Bank of America Merrill Lynch, Goldman Sachs, Deutsche Bank o zaključenju ISDA sporazuma, koji je pravni osnov za realizaciju hedžing transakcija.

Sada su iz Minstarstva finansija kazali da bi do kraja marta ugovori trebalo da budu usaglašeni.

“U toku su pregovori sa bankama u cilju pripreme i usaglašavanja odredbi ugovora. Očekuje se da će do kraja prvog kvartala ove godine ugovori biti usaglašeni. Nakon toga će Vlada biti informisana u cilju davanja saglasnosti za zaključivanje ISl DA sporazuma, koji će predstavljati pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije u momentu kada se procijeni da je situacija na tržištu najpovoljnija za Crnu Goru”, kazali su iz Ministarstva finansija ne navodeći nikakve detalje.

Pošto su u pitanju veliki iznosi kredita, kako objašnjavaju, kod ovakvih transakcija potreban je izuzetan oprez i puno znanja.

Trend kretanja dolara u proteklih godinu nije išao u korist konverzije dolarskog u euro dug, ali imajući u vidu da su u pitanju veliki iznosi i otplata na dug rok nemoguće je predvidjeti kretanje kursa valuta zbog čega se, kažu stručnjaci, mora ići u hedžing. Za koju varijantu zaštite će se Vlada odlučiti, trebalo bi, sudeći po najavama, da se zna za najviše dva mjeseca.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da je nemoguće predvidjeti odnos euro -dolar u narednim godinama i da je za pohvalu odluka Vlade da se zaštiti od valutnog rizika za ovaj kredit.

“Veoma je teško, rekao bih i nemoguće, predvidjeti međusobni odnos dvije valute (euro i dolar) u narednih nekoliko godina. Odluka Vlade da se putem hedžinga zaštiti od valutnom rizika je za svaku pohvalu. Podsjetiću da su na takvoj zaštiti insistirale i kolega iz opozicije”, kaže Sekulić.

Tek kada kredit za prioritetnu dionicu auto-puta bude do kraja isplaćen, dodaje on, moći će da se „podvuče crta“.

“Tek tada će moći i da se kaže da li smo hedžingom profitirali. Ali ono što se sada sa sigurnošću može reći jeste da ćemo hedžingom otkloniti rizik nepovoljnog scenarija ukoliko bi američki dolar rapidno rastao u odnosu na evropsku valutu”, smatra Sekulić.

I nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je kazao da se hedžing mora odraditi jer se ne smijemo kockati.

“Imajući u vidu da je kredit za auto-put u dolarima, a da Crna Gora upotrebljava euro, neophodno je sklopiti aranžman za zaštitu od valutnog rizika kretanja kursa dolara u odnosu na euro. Bez obzira na kapacitete unutar Vlade, odnosno Ministarstva finansija, posao se prosto mora odraditi, imajući u vidu približavanje rokova kada će početi otplata kredita. Naravno, mnogo povoljnije i jednostavnije, pa i jeftinije za Cmu Goru, bilo bi da je kredit uzet u eurima, ali je to neka druga tema. Sada se treba fokusirati na najbolje moguće uslove za sklapanje ovog komplikovanog aranžmana, uz asistenciju neke od renomiranih međunarodnih banaka koje su specijalizovane za ove poslove”, kaže Damjanović.

Očekuje, kaže, transparentan postupak pregovora i odabira finansijske institucije, koja će odraditi ovaj posao na najpovoljniji način za državu.

Na pitanje na šta Vlada tokom pregovora i budućeg zaključivanja ugovora treba da obrati pažnju, Damjanović ističe da je ključni faktor cijena koja se mora platiti za „hedžing”.

“Ostali faktori, poput rokova, djelimičnog ili potpunog iznosa kredita koji će biti ,,hedžovan“ svakako zavise od toka pregovora, odnosno ponuda koje se dostave od strane finansijskih institucija. Ti tzv. terminski poslovi, uključujući poslove sa fjučersima, opcijama i mnoge druge, traže posebne vrste specijalističkih znanja, ali i određeno iskustvo, jer se radi o berzanskim proizvodima, koji svakako nose određenu dozu rizika”, kaže ovaj poslanik.

Na pitanje da li se može dogoditi da izgubimo na hedžingu, odnosno da kurs euro-dolar bude takav da nam zaštita i nije trebala, Damjanović kaže da je zaštita neophodna i podsjeća da je o tome govorio i prije pet godina u parlamentu kada je usvajan zakon o autoputu.

“Prosto, bez te zaštite, bili bi prepušteni globalnim odnosima eura i dolara na međunarodnom finansijskom tržištu, na koje Crna Gora nema uticaja, a imajući u vidu nešto manje od dvadesetak godina od kada je euro uveden u upotrebu, možemo vidjeti veoma široku i ne tako stabilnu amplitudu oscilacija kurseva dolara i eura. U našem slučaju to bi značilo, imajući u vidu rokove otplate anuiteta, glavnice i kamate, da je skoro nemoguće anticipirati kurseve ove dvije valute. Pa bez obzira na činjenicu da dolar može i da slabi u kontinuitetu u odnosu na euro, čime bi kredit postao jeftiniji, niko u državi nema luksuz da se na taj način kocka – jer može doći i do suprotnog trenda, a ceh bi bio fatalan za državne finansije”, smatra Damjanović.