Hipotekarna banka dužna je da kompaniji Castellana isplati 47.555.93 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 13. maja 2016, odlučio je Privredni sdu u Podgorici. Banka je uložila žalbu na ovu presudu.
Kompanija Castellana i Hipotekarna su u sudskom sporu jer je banka na ime prijevremene otplate kredita od Castellane naplatila 95.111,87 eura, što je podgorička kompanija osporila i tražila povraćaj tog novca.
<<<Oborena odluka Privrednog suda: Ponoviti postupak Castellane protiv Hipotekarne banke<<<
U obrazloženju odluke Privrednog suda se navodi da Hipotekarna banka nije mogla da na račun prijevremene otplate kjredita Castellani zaračuna kamatu od tri odsto, već od 1,5 procenat, kako je propisano u periodu kada je Castellana potpisala Ugovor o kreditu sa Hipotekarnom bankom. Privredni sud je u obrazloženju presude napomenuo da se za iznos od 47.555, 93 eura (više obračunate naknade) tuženi (Hipotekarna banka) neosnovano obogatio.
Hipotekarna banka je uložila žalbu na ovu presudu.
Naime, kompanija Castellana tužila je Hipotekarnu banku jer im je za naknadu prijevremene otplate kredita naplatila 95.111,87 eura i dostavila, kako tvrde u podgoričkoj kompaniji, fakturu bez broja, te zaračunala naknadu od tri odsto, što je suprotnu Ugovoru o kreditu sklopljenog 2015. godine, koji je Castellana podigla kod Hipotekarne banke.
<<<Castellana tužila Hipotekarnu banku: Nezakonito nam uzeli 95.000 eura<<<
“Nakon dostavljanja Odluka o tarifi naknada Hipotkeanre, ističe da Odluka o tarifi naknada banke u vrijeme zaključenja Ugovora – u čl. 4 potpisuje potpuno drugačiju visinu naknade, od 1,5 odsto do 2 odsto, od one koja je obračunata Castellani, te nijedna osim ove tarife nije mogla biti integrisana u Ugovor. To, što je u Ugovoru navedeno da banka klijenta ne mora da obavještava o izmjenama i dopunama navedenih akata, ne znači da je korisnik kredita saglasan sa jednostranom izmjenom elemenata ugovora od strane banke”, navodi se u obrazloženju presude.
U obrazloženju se dalje navodi da je kompanija Castellana u tužbi navela preko da je se Hipotekarnom bankom 02.septembra 2015.godine zaključila Ugovor o kreditu, po kome im je odobren i isplaćen kredit u iznosu od 3.350.000,00 eura po kamatnoj stopi od 8,91 odsto.
Po Odluci o tarifi naknada tužioca br. 02-10240/3-3-1 od 25.avgusta 2015.godine, koja je bila na snazi u vrijeme odnosnog Ugovora o kreditu zaključenog dana 02. septembra 2015.godine, po čl.4 propisano je da će banka naplaćivati naknadu za prijevremenu otplatu cjelokupnih/djelimičnih obaveza u visini od 1,5 – 2 odsto godišnje, zavisno od razloga prijevremene otplate. Ova naknada se ne obračunava u slučaju kada je razlog prijevremene otplate podizanje novog kredita kod banke (pravna lica).
“Imajući u vidu citiranu odredbu Odluke od 25. avgusta 2015. godine, te odredbu čl.5.8b) Ugovora kojim su regulisane obaveze ugovornih strana u slučaju prijevremene otplate kredita u smislu čl.1171 st.3 ZOO-a, to iz prednjeg proizilazi obaveza korisnika kredita da plati banci naknadu ako je kredit platio prije vremena, osim u slučaju ako je prijevremena otplata izvršena iz kreditnih sredstava podignut kod iste banke. Dakle, gore navedenom odredbom 5.8b) isplata naknade u predmetnom slučaju vrši se u skladu sa Odlukom o tarifi naknada banke koja je integralni dio ugovora (a na kojem stanovištu je i drugostepeni sud)”, navodi se u obrazloženju presude Privrednog suda.
Privvredni sud je donio odluku da je obaveza tuženog kao davaoca kredita bila da tužiocu, koji je izvršio prijevremenu otplatu kreditnim sredstvima podignutim kod druge banke, obračuna naknadu za prijevremenu otplatu saglasno sa čl.4 Odluke o tarifi naknada od 25.08.2015.godine, važećoj u vrijeme prijevremene otplate od 1,5 odsto, što je u skladu sa čl.5.8b) predmetnog Ugovora.
Naime, u konkretnom od iznosa duga na dan prijevremene otplate u iznosu od 3.170.395, 71 eura naknada 1,5 odsto čini iznos od 47.555, 93 eura. Prednji iznos predstavlja naknadu štete koju korisnik – ovdje tužilac plaća davaocu kredita- ovdje tuženom u smislu čl.1171 st.3 u vezi st.2 ZOO-a.
“Činjenica je da je prijevremenom otplatom kredita – maja 2016.godine Ugovor o kreditu zaključen između parničnih stranaka 02.09.2015. godine raskinut. Takođe je činjenica da je tuženi na ime naknade po osnovu prijevremene otplate tužiocu po fakturi od 13.05.2016. godine naplatio iznos od 95.111, 87 eura obračunat po tarifi naknada banke iz 2016. godine u visini od 3 odsto ukupnog duga, a ne po tarifi od 25.avgusta 2015.godine od 1,5 odsto – važećoj u vrijeme zaključivanja Ugovora”, navodi se u presudi.
Okle bi im bile onakve poslovne zgrade, da ne kradinjaju.
Banke su legalizovani pljačkaši. Najzad im je neko stao na rep.
Opet mucke …!
Dobro je da se konacno stane na rep prevarantima bankarskim i njihovim fals ugovorima kojima u sprezi sa korumpiranim sudijama ojadise i privredu i narod. Pitam se stide li se ovi nazovi bankari i jesu li svjesni koliko su omrazeni u drustvu…
Dobro je da je Privredni sud potvrdio da banke imaju pravo naplaćuju naknadu za prijevremenu otplatu. Jer je u prvom stepenu odbio takvu tužbu Castelane. A što se tiče visine naknade, da li je 3% ili 1,5%, kao što je sada presudjeno, ne smatram da je posebno bitno, niti tema za Sud. To je stvar ugovornog odnosa, ako je klijent… Više »
Nije bitno… 48 hiljada razlike… come on…
Dobro je da je Privredni sud potvrdio da banke imaju pravo da naplaćuju naknadu za prijevremenu otplatu. Jer je u orvom stepenu odbio takvu tužbu Castelane. A što se tiče visine naknade, da li je 3% ili 1,5% kao što je sada presudjeno, ne smatram da je posebno bitno, niti tema za Sud. To je stvar ugovornog odnosa. Ako je… Više »
Island je procvjetao kad je strane banke protjerao. Kod nas nikako da proljeće stigne iako smo mnogo južnije od Islanda, ali je očigledno “što je južnije to je tužnije”.
Bravo, konačno će se znati ukoliko se fokusiraju i više sudske instance šta je jednokratna provizija i čemu služi. Odnosno, da se nadamo da će banke konačno početi poštovati klijente, što im je osnovna definicija posla.
Mila bi trebaa da zna šta je ova provizija. Radila je nekada u banci. Ili je sada sve zaboravila i postala “zaštitnica” nečijih drugih interesa.
Jedan sud a za isti slucaj donosi razlicite presude???Da nijesu banke malo pretjerale umjesto da pomazu privredu oni je svojim nametima unistavaju.
Da pomažu? Pa nijesu banke dobrotvorne ustanove. Rade za profit. Ali ih treba strogo i detaljno kontrolisati, svako kršenje zakona rigorozno i bez odlaganja kažnjavati. U suprotnom u kratkom roku se pretvore u pogubne prijetnje društvu i toj istoj privredi. Dafina, Jezda… CBCG, Atlas, Prva banka…
Zamisli kamatu 8.91% na 3 miliona kredita…nije ni cudo sto su jedva cekali da ga vrate… da ste dali manju kamatu ne bi ga ni trcali vratit no bi zaradili za cio period
Ili 12,4 na 1.000.000 e Eto to su nasi bankari a onda ih prospe neki DK ili Roksped ili Franca i slicni ,,,,,,
Banke ojadise fizicka i pravna lica sa zateznim i drugim kamatama uzas
Aj sa srecom