Ekonomija

Privrednici koji su imali više od 1.000 pošiljki uštedjeli do 40.000 eura

Privrednici kojima su odobrena pojednostavljenja, koji su tokom prošle godine imali više od hiljadu pošiljki, uštedjeli su od 30.000 do 40.000 eura, jer se postupak koji počinje na granici završava u njihovim prostorijama. Roba ne ide na terminal i i kompletan postupak umjesto ranijih tri i po sata, sada traje 30 minuta u prostorijama privrednika, kazala je na sjednici Odbora udruženja špeditera načelnica Odsjeka za carinske postupke u Upravi carina Tatjana Vujisić.

Tema sjednice bila je saradnja sa Upravom carina na realizaciji spoljnotrgovinskih poslova.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Radovan Radulović, a u radu su osim članova i zainteresovanih privrednika, učestvovali
potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, te predstavnici Uprave carina: pomoćnice direktora Lidija Mijović i Snežana Vučković, upravnik Carinarnice Bar Dragan Lučić, načelnici Stojanka Milošević, Tatjana Vujisić, Branislav Janković i Milena Radović, te samostalni savjetnik Željko Radović.

Razmotrena su pitanja koja se odnose na poslovanje špeditera u slobodnoj zoni, zabrane i ograničenja, primjenu novog pravilnika Ministarstva poljoprivrede u vezi sa kvotama, te aktivnosti na implementaciji novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema NCTS, pojednostavljenja i uvođenje statusa ovlašćenog privrednog subjekta.

Prema riječima predsjednika Odbora Radovana Radulovića špediteri su i ovog puta kroz razgovor sa predstavnicima Uprave carina došli do zajedničke platforme za pravovremeno i interaktivno rješavanje izazova u njihovom poslovanju ističući otvorenost i dosadašnju saradnju sa Upravom carina.

Pomoćnica direktora Lidija Mijović je istakla da Uprava carina želi da jača dalje partnerstvo sa poslovnom zajednom i gradi međusobno povjerenje.

“Želimo da omogućimo privrednim subjektima da u potpunosti budu upoznati sa svojim pravima ali i obavezama kako bi poslovna zajednica na pravi način unaprijed predvidjela buduće zahtjeve u procesu dalje modernizacije Uprave carina. Transparentnost, uzajamno povjerenje i poštovanje i pravovremena interakcija sa privredom je ključ u dostizanju ovog cilja”, saopštila je Mijović.

Poseban fokus je bio na projektu uvođenja zajedničkog tranzita robe i primjene kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) koji podrazumijeva postupak tranzita robe bez zadržavanja na granicama i uz elektronsku komunikaciju carinskih organa. Uprava carina započela je njegovu implementaciju krajem novembra 2018.

Projekat će trajati dvije godine, a u okviru implementacije predviđena je tijesna saradnja Uprave sa privrednicima i upoznavanje sa projektom kroz radionice.

“Implementacija projekta smanjiće trošenje materijalnih resursa, kao i vrijeme odvijanja spoljnotrgovinskog prometa”, kazao je Radulović.

Iz Uprave carina su saopštili da će ova aplikacija donijeti benefite svim učesnicima u prometu. Kompletan postupak će se sprovoditi elektronski i pratiti u svim državama članicama konvencije o elektronskom tranzitnom postupku, a to su sve zemlje EU, EFTA-e, te Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

“Planirano je da Crna Gora pristupi konvenciji do kraja 2021. godine”, rekla je Vujisić.

Ona je dodala da će najveći izazov biti implementiranje elektronske aplikacije koja će da prati tranzitni postupak.

“Jedna od najbitnijih novina biće to što će tranzitni postupak započinjati podnošenjem elektronske deklaracije koja će biti vidljiva u svim državama članicama konvencije kroz koje roba prolazi”, rekla je načelnica.

Predstavnici Uprave su govorili i o novim projektima kojim modernizuju carinsku službu i pojednostavljuju postupke. Jedan od njih je i takozvano kućno carinjenje, gdje roba direktno sa granice ide u prostorije privrednika, što doprinosi značajnim uštedama u vremenu i novcu.

 

Send this to a friend